Šef KB Dubrava pisao Plenkoviću: Tri puta sam tražio pomoć od Beroša
INDEX je u posjedu pisma koje je ravnatelj KB-a Dubrava Srećko Marušić prije dva dana poslao premijeru Andreju Plenkoviću u kojem ga moli da ga zaštiti te ga izvještava o stanju u bolnici.
Iako nam Marušić nije potvrdio je li pismo autentično i je li ga on zaista napisao, jer nam nije odgovorio na poziv i poruku, ministar zdravstva Vili Beroš je na današnjoj press konferenciji na pitanje je li dobio pisma iz KB-a Dubrava gdje ga se moli za pomoć odgovorio da su došla neka pisma. Ministar zdravstva je također izjavio i da je smijenio Upravno vijeće bolnice jer su otkriveni propusti u toj bolnici.
Iz vlade su neslužbeno potvrdili da premijer ovih dana zaprimio pismo ravnatelja KB Dubrave.
>>VIDEO Beroš smijenio upravno vijeće u KB Dubravi
U pismo koje smo dobili ravnatelj KB-a Dubrava Srećko Marušić navodi da je ministra zdravstva Vilija Beroša još u ožujku (kad je Beroš odlučio da KB Dubrava postane intenzivistički centar za liječenje covid bolesnika) izvijestio da bolnica nije primjerena za tu namjenu u tehničkom smislu zbog sustava klimatizacije kroz koji se potencijalno može širiti infekcija koronavirusa.
Marušić ističe kako su takvog mišljenja bili neovisni inženjeri tvrtke Klimaoprema koji su sudjelovali u obnovi i održavanju klimatizacije u Dubravi, a da je iste u bolnicu poslalo Ministarstvo zdravstva.
Marušić navodi kako su unatoč svemu, kako bi ispunili odluku ministra, po preporuci inženjera započeli s reorganizacijom rada i premještajem kreveta i medicinske opreme te da su u 24 sata organizirali sve potrebno za prijem covid pacijenata.
"Tri puta sam slao molbu za pomoć ministru zdravstva"
U pismu se također osvrće na to da je KB Dubrava, unatoč tome što nema ustrojenu službu za liječenje zaraznih bolesti, preuzela svu odgovornost za liječenje pacijenata u novim uvjetima.
Također navodi da je nakon potresa jedino KB Dubrava ostala neoštećena te da su stručnjaci savjetovali da se ta bolnica sačuva za slučaj novih potresa.
Ističe kako je u rujnu krenuo rasti broj pacijenata s covidom koje su trebali hospitalizirati te da je za njihovo liječenje potrebno dvostruko više medicinskog osoblja nego za liječenje ostalih bolesti.
Navodi kako je pismenim putem od Ministarstva zdravstva tražio pomoć i to 1., 2. i 21. listopada ove godine i da je o svemu obavijestio Upravno vijeće bolnice te da je predsjednica Upravnog vijeća Grozdana Perić žurno sazvala sjednicu na dan 15.10.2020. godine.
Sam ministar Beroš nam je danas poslijepodne poslao dopis kojim odgovara ravnatelju KB Dubrava Srećku Marušiću, što potvrđuje da je Marušić zaista nedavno pisao Berošu kako bi ga upozorio na probleme u bolnici.
U Marušićevu pismu Plenkoviću se pak navodi kako je na sjednici Upravnog vijeća ukazao na teško stanje u bolnici i zatražio pomoć u dobivanju zdravstvenog osoblja jer se broj pacijenata stalno povećavao.
Dodaje da je Gordana Perić službeno zatražila prijem kod ministra zdravstva i dobila ga 23. listopada.
Moli Plenkovića da zaštiti zaposlenike KB-a Dubrava od medijskog linča
U pismu također dodaje da je u petak 23.10.2020. dobio pismo liječnice koja je završila svoju tjednu službu u Primarnom-intenzivističkom centru u kojem je ukazivala na manje propuste u njezi bolesnika, ali ne i u provođenju liječenja.
Dodaje da je po primitku pisma tražio provođenje nadzora od strane Povjerenstva za unutarnji nadzor KB-a Dubrava.
Ističe da ga sablažnjava činjenica da je tek nakon što je pismo objavljeno u medijima u KB Dubravu počela dolaziti značajnija pomoć zdravstvenim djelatnicima.
Pri kraju pisma moli Plenkovića da zaštiti zaposlenike KB-a Dubrava od medijskog linča kojim se, kaže, ruši njihov profesionalni i ljudski dignitet te pismo zaključuje riječima da će medicinsko osoblje i dalje raditi i skrbiti za sve pacijente bez obzira na uvjete.
Ističe da se medijski pritisak događa u vrijeme kada najviše trebaju slogu, a ne medijske svađe te kad se opći interes treba staviti ispred osobne taštine.
Još je dodao da u funkcioniranju Primarnog-intenzivističkog centra ne postoje sustavne pogreške, ali da su mogući manji propusti oko skrbi bolesnika koji su posljedica manjka zdravstvenog osoblja, velikog prijema pacijenata i premještanja pacijenata unutar bolnice.
Pismo zaključuje riječima da će se povećanjem broja zdravstvenog osoblja u bolnici spriječiti mogućnost takvih slučajnih propusta.
Podsjetimo kako je Index pisao još u ožujku da je postojao problem s ventilacijom u KB-u Dubrava i tada nam se javio ministar zdravstva Vili Beroš te kazao da su sve riješili uvođenjem tampon-zone.
Beroš potvrdio da su ga upozorili na ventilaciju: Zato smo išli u preinake
>>Pogledajte kako izgleda tampon-zona kojom se Dubrava štiti od zaraze
Ministar Beroš i danas je za Index potvrdio da ga je ravnatelj KB-a Dubrava upozorio na problem s ventilacijom te da su to tad riješili.
"Sukladno preporukama struke učinjene su ventilacijske preinake", rekao je Beroš za Index.
Podsjetimo, krajem ožujka Beroš nam je javio da je KB Dubrava dobila tampon-zonu.
"Bili smo svjesni da je u Dubravi problem centralna ventilacija koja nije dobra jer bi virusi kružili u tom prostoru i zarazili sve. Postojala je opcija da se potpuno ugasi ta ventilacija, ali ni to ne bi bilo dobro jer bi onda središnji dijelovi ostali bez provjetravanja. Činilo se da imamo nerješivi problem, ali onda smo došlo do te firme iz Samobora koja je radila te tzv. čiste sobe. I oni su u samo par dana sve raskopali, pogledali nacrte i našli rješenje te u nekoliko dana sve napravili. Zahvaljujem im jer su omogućili da bolnica Dubrava bude funkcionalna u ovim okolnostima", kazao je ministar Beroš u ožujku za Index.
Predsjednik uprave tvrtke koja je napravila tampon-zonu: Sve smo napravili u pet dana
Sergio Galošić predsjednik je uprave tvrtke Klimaoprema koja je napravila tzv. čistu sobu, odnosno tampon-zonu u KB Dubrava, a mi smo razgovarali s njim.
"Za potreba KB Dubrava smo napravili tlačne tampon-zone na svim koridorima koji spajaju hitnu u podrumu s ostalim objektima bolnice. Tako smo izolirali hitni prijem za potrebe korištenja pacijenata s koronom, da ne dođe do kontaminacije glavnog objekta. Nas je kontaktiralo Ministarstvo jer im je trebalo mišljenje o ventilacijskom sustavu, a ovo je bio naš prijedlog. Od ideje do realizacije proizvodnje prošlo je pet dana. Ideja je bila da se štiti bolnica i svi ostali odjeli da se zaraza ne prenosi", kazao je Galošić.
Objasnio je kako ta prostorija, tzv. tampon-zona koja spaja hitnu s ostalim dijelovima bolnice, ima viši tlak nego prostor hitne te sprječava ulazak zraka.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati