Foto: Hina, 123rf, Davor Višnjić/Pixsell

HRVATSKA uvodi euro. To zapravo nikad nije bilo upitno, Hrvatska se na ulazak u Eurozonu obvezala još kad je ušla u EU, ali uvođenje eura odgođeno je do trenutka kad se stvore uvjeti za to.

>> Martina Dalić najavila uvođenje eura

To se sad, čini se, dogodilo. Jutros je Martina Dalić rekla da je stigao dobar trenutak za pokretanje postupka pristupanja Eurozoni, za koju je Hrvatska izvrstan i prirodan kandidat.

"Vlada s HNB-om procjenjuje da je dobar trenutak za pokretanje postupka pristupanja Eurozoni, što je srednjoročni cilj. To se ne može učiniti u kratkom roku i preko noći. HNB je izradio analizu troškova i koristi od pristupanja Eurozoni i krajem mjeseca započet će javna rasprava o tom pitanju", kazala je Martina Dalić u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada". 

"Hrvati u najvećoj mjeri štede u euru, više od 80 posto štednih depozita su u euru, bitne transakcije, kupovine nekretnina, kupovine auta dogovaraju se u eurima, euro već dugo živi kao dio našeg svakodnevnog života", naglasila je Martina Dalić i dodala da bismo od toga mogli imati značajne koristi.

Za komentar smo pitali nekoliko ekonomskih stručnjaka i analitičara.

Novotny: Postoje tri uvjeta da se uvede euro, Hrvatska zadovoljava dva

Ekonomski analitičar Damir Novotny načelno smatra da je uvođenje eura dobar potez, a naglašava kako Hrvatska ima i obvezu ući u Eurozonu.

"Vrlo jednostavno, Hrvatska mora pristupiti toj proceduri zbog ugovora s EU-om. Hrvatska kao mala zemlja ima tu obavezu, tu se prije svega radi o proceduri takozvanog 'tečajnog mehanizma broj 2'", kaže Novotny za Index.

Hrvatska je to obavezna učiniti, kaže Novotny te dodaje da za to postoje tri osnovna uvjeta koje Hrvatska mora ispuniti.

"Tri su osnovna uvjeta. Prvi je taj da inflacija bude ispod dva posto. Drugi je da javni dug padne ispod 60 posto BDP-a. Treći je da deficit padne ispod tri posto BDP-a", kaže Novotny.

Prvi i treći uvjet Hrvatska je već ispunila. Drugi nije, ali postoji način da se i to zaobiđe.

"Od tih triju uvjeta, Hrvatska je zadovoljila dva, a treći se tumači u Europskoj središnjoj banci, tako da se može pokrenuti taj mehanizam ako se pokaže stabilizacija javnog duga. To je formalni dio", kaže Novotny.

"Suštinski uvjeti su da se srede javne financije i provedu strukturne reforme koje neće ugrožavati javne financije. Što se tiče političkog okvira, Junckerov govor prije nekoliko dana usmjerio je Hrvatsku prema toj političkoj odluci. On je savjetovao hrvatskoj vladi da krene u tom smjeru i da se Hrvatska pridruži grupi zemalja koje već imaju euro. Juncker je metaforički rekao da Hrvatsku želi vidjeti kao članicu monetarne unije, to je politički okvir", dodaje Novotny.

Znatna korist za državu, ali i građane

On smatra da će Hrvatska imati puno više koristi nego štete od ulaska u Eurozonu.

"Što se tiče realne koristi, hrvatski monetarni prostor već sada je visoko euriziran. To znači da mi većinu vrijednosti izražavamo u eurima, pogotovo za transakcije veće vrijednosti. To je mentalna priprema koja je provedena jer mi de facto živimo u Eurozoni, a de iure imamo svoju valutu.

Važno je reći da bi troškovi bili relativno mali, a korist bi bila vrlo visoka. Od činjenice da se izbjegava tečajni rizik, snižavaju se transakcijski troškovi pa do činjenice da bi, što mislim da je najvažnije ljudima, trebale pasti kamatne stope. To bi koristilo i građanima i visoko zaduženoj državi", rekao je Novotny.

U Sloveniji nakon uvođenja eura skočile plaće, ali i troškovi

U medijima se svojevremeno pisalo kako je u Sloveniji nakon uvođenja eura došlo do pada životnog standarda i porasta cijena. No Novotny smatra da to u Hrvatskoj neće biti slučaj.

"Plaće su u Sloveniji narasle. Općenito je ubrzan ekonomski rast. No osim rasta plaća, narasle su i cijene. Ali rasle su i plaće i mirovine, tako da Slovenija danas ima 30-40 posto veće plaće i mirovine od nas. Kada se radi o Hrvatskoj nema straha od rasta cijena jer su se one uglavnom prilagodile, često su čak i veće nego drugdje. Dapače, mi možemo očekivati suprotan učinak, a to je pad cijena. Opasnosti od rasta cijena su zanemarive i taj rizik možemo zanemariti.

Postoje ljudi koji se protive pristupanju Eurozoni, a to tumače gubitkom monetarne nezavisnosti. Međutim, pokazalo se da zadnjih 25 godina Hrvatska nije koristila tu svoju monetarnu neovisnost za povećanje konkurentnosti. Ono što će biti dobro za Eurozonu, bit će dobro za Hrvatsku", zaključio je Novotny.

Šantić: Glavna prepreka euru je visok javni dug

Zdeslav Šantić, ekonomski stručnjak Splitske banke, naglašava da je hrvatska monetarna politika već sada ograničena.

"S jedne strane, činjenica je da su već i sada naše djelovanje i monetarna politika ograničeni, a za to postoje dva razloga: to je rezultat visokog stupnja euriziranosti te relativno visoke inozemne zaduženosti svih sektora.

S druge strane, kada promatramo iskustva drugih novih članica EU-a koje su veličinom gospodarstva usporedive s Hrvatskom, može se primijetiti da su se one uglavnom odlučile za brzo prihvaćanje eura jer su shvatile da s tom monetarnom stabilnošću, koju je teško ostvariti na razini malih gospodarstava, imaju više dugoročnih koristi za gospodarski rast nego što bi imali od eventualne monetarne suverenosti", kaže Šantić.

Glavna prepreka ulasku u Eurozonu je, kaže Šantić, visok javni dug.

"Ono što trebamo znati je to da je visina javnog duga za sada najznačajnija prepreka početku tih pregovora o pristupanju Eurozoni. Zato se može očekivati da će se, ako se Hrvatska odluči za početak pregovora, u tom razdoblju naglasak staviti na daljnje smanjenje javnog duga. Tako bi odluka o pristupanju rezultirala i većom fiskalnom disciplinom. To znači reforme i potreba da se na jedan održiviji način smanji javna potrošnja", kaže Šantić.

Smanjenje valutnog rizika dovelo bi do poboljšanja kreditnog rejtinga Hrvatske, a onda i do povoljnijih uvjeta zaduživanja države, gospodarstva i građana. Isto tako, ulazak Hrvatske u Eurozonu bio bi poticaj međunarodnoj razmjeni dobara jer je pojednostavljuje. Naravno, to bi se osjetilo i u sektoru turizma.

"Što se tiče negativnih stvari, ne možemo isključiti mogućnost inflatornih pritisaka u trenutku prihvaćanja eura, ali to bi vjerojatno bilo jednokratnog karaktera. Isto tako, ne smijemo zaboraviti da jedinstvena europska monetarna unija i sama traži reformu jer za sada je ona, što je grčka kriza pokazala, nedovršen projekt. Treba težiti i većoj fiskalnoj integraciji", zaključio je Šantić.

Ljubo Jurčić smatra da Hrvatska nije ni blizu spremna za euro

Porazgovarali smo s Ljubom Jurčićem koji nam je kazao da je protiv uvođenja eura u ovom trenutku.

"U ovom trenutku Hrvatska apsolutno nije spremna za uvođenje eura. Kad bi u ovoj situaciji strukture i efikasnosti gospodarstva uveli euro, to bi bilo pogibeljno za hrvatsko gospodarstvo, a pogotovo za hrvatske građane.

Hrvatska bi se odrekla vlastitog novca kao najsnažnijeg instrumenta ekonomske politike, a da prije toga nije izgradila efikasnu strukturu gospodarstva, institucionalnu strukturu te politike i procedure kojima bi mogla nadoknaditi odricanje od vlastite valute.

Ukratko, mislim da je euro dobar, ali tek u onom trenu kada to može biti korisno za Hrvatsku. U ovoj situaciji on bi dobar bio samo za trgovce i špekulante, za hrvatsku proizvodnju nikako", kaže Jurčić.

On smatra da bi prosječan građanin to osjetio na indirektan način.

"Prosječan čovjek bi direktno imao čvrstu valutu, a indirektno bi imao malu plaću, ako bi uopće imao posao. Da se u ovoj situaciji uvede euro, mi apsolutno ne bismo imali više nikakvog instrumenta da smanjimo naprimjer nezaposlenost. Za euro se isplati raditi u Austriji i Njemačkoj, ali se ne isplati raditi u Hrvatskoj. Ne zato što su naši radnici nesposobni, oni rade isti posao u Austriji i Njemačkoj, ali ovdje imaju tri puta manju plaću zato što je takva struktura gospodarstva. Kad bi sad uveli euro, de facto bi zacementirali tu strukturu gospodarstva i ekonomska politika više ne bi imala nikakav manevarski prostor, sve bi bilo u Frankfurtu ili Bruxellesu, a pošto je Hrvatska 0,3 posto Europske unije, nikome to ne bi bilo bitno. Nitko zbog tako malog postotka koje čini hrvatsko gospodarstvo ne bi prilagođavao fiskalnu politiku", zaključuje.