MINISTARSTVO gospodarstva je za sutra sazvalo hitan sastanak sa svim velikim trgovcima po pitanju cijena. Neslužbeno, većini od 1300 namirnica kojima se cijene prate na vladinim stranicama "Kretanje cijena" želi cijene vratiti na razinu od 31. prosinca prošle godine.

Prema podacima s te web stranice koja se dosad pokazala kao prilično nepouzdanom, potrošačka košarica koja se sastoji od 360 proizvoda je od kraja prošle godine poskupjela. U trgovačkom lancu Tommy je skuplja za 5.8 posto, u Konzumu za 3.67 posto, a u KTC-u za 5.39 posto.

Plenković je gledao Vučićev nastup i postao ljubomoran

Ministar gospodarstva Filipović i premijer Plenković su možda dobili inspiraciju iz nedavnog nastupa predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je u nadrealnom nastupu na javnoj televiziji iz crvene košarice na stolu vadio razne namirnice i čitao njihove cijene, uspoređujući one bez državnog ograničenja s onima koje je odredila država.

>> VIDEO Što je ovo? Vučić pred kamerama vadio hranu iz košarice i hvalio se

Vučićev performans je počeo konstatiranjem da Srbija ima najniže cijene kruha u regiji, pa i Europi. Potom je zgrabio veliki parizer i pomno ga proučavajući konstatirao: "Ovo je pileći parizer. Redovna cijena je do danas 399 dinara, bit će od srijede 259.99 dinara. Dakle, riječ je o ogromnom pojeftinjenju." Uslijedilo je vađenje jogurta, deterdženta za pranje posuđa, špageta, dugotrajnog mlijeka, soka od jabuke, krumpira, mješavine začina, šampona za bebe, kave...

Iako je Vučićev nastup izazvao čuđenje i smijeh u okolnim državama, Filipović i Plenković su očito zadivljeni državničkim umijećem i snagom države u kojoj predsjednik na javnoj televiziji maše parizerom (pilećim, važno je naglasiti) te se hvali niskom cijenom kruha.

Veliki vođa Hrvatske ne može dopustiti da ga zasjeni Veliki vođa Srbije, pa će pokušati ograničiti cijenu nekoliko stotina proizvoda, a ne samo jogurta, parizera, kave i sličnih sitnica. Treba imati na umu da je Plenković pokazao snagu i bogatstvo Hrvatske kada je ograničio cijene svinjskih lopatica, mljevenog mesa (samo miješanog, ne junećeg) i svinjskog vrata.

Sada se ide nekoliko stotina koraka dalje, pa će biti lakše pronaći proizvod s ograničenom cijenom nego onaj kojem nije ograničena. Vučić je na javnoj televiziji mahao parizerom, a Plenković će iz košarice izvaditi svinjsku lopaticu. Ipak se radi o bogatijoj državi, pa je logično da se ograniče cijene skupljih proizvoda.

Ograničenje cijena prošlih godina nije funkcioniralo ni u jednoj državi, kao ni ikada u povijesti

Velebni ekonomski umovi koji su u Srbiji i Hrvatskoj na vlasti oko Plenkovića i Vučića misle da će ograničavanjem cijena zaustaviti inflaciju. Tu su suočeni s jednim problemom, činjenicom da nitko nikada u povijesti nije uspio ograničiti rast cijena u gospodarstvu fiksiranjem cijena u trgovinama. Barem ne bez uzrokovanja nestašica, pada kvalitete i bujanja crnog tržišta.

Za to shvatiti im ne trebaju povjesničari ekonomije. Mogli su samo pogledati rezultate vlastitih politika. Srbija je već 2021. ograničila cijene mlijeka, brašna, ulja i svinjetine. Rezultat je da su cijene hrane u srpnju 2023. veće za 20 posto u odnosu na srpanj 2022.

Ubrzo je došlo do nestašice nekih proizvoda, ponajviše šećera i mlijeka, o čemu su izvještavali tamošnji mediji. Nova.rs je u lipnju 2022. izvještavala kako šećera nema nigdje te kako prodavači govore da će doći tek sljedeći tjedan.

Plenković je kasnio ograničavajući cijene suncokretovog ulja, svinjskih lopatica, miješanog mesa, cijelog pileta, mlijeka i drugih proizvoda tek u rujnu 2022. Rezultat je rast cijena hrane i bezalkoholnih pića od 10 posto u srpnju ove godine u odnosu na isti mjesec prošle.

Slični ljudi misle na sličan način, pa je istu ekonomsku teoriju o ograničavanju cijena iskušao i mađarski premijer Viktor Orban. Nakon ograničenja, Mađarska je u jednom trenutku imala godišnji rast cijena hrane od gotovo 50 posto na godišnjoj razini. Indeks proizvođačkih cijena je čak i prešao razinu od 50 posto.

Od kraja godine rast cijena hrane usporava. To ipak ne znači da cijene padaju, samo da sporije rastu nego prošle godine. Podaci za Srbiju i Mađarsku pokazuju rast cijena na godišnjoj razini u srpnju od 20 posto, unatoč svim cjenovnim kontrolama. U Hrvatskoj rast prati prosjek EU.

Politike protivne ekonomskoj logici i jednom od rijetkih konsenzusa u ekonomiji

Pokušaji probijanja jednog od rijetkih konsenzusa među ekonomistima, a to je da ograničavanje cijena jednostavno ne funkcionira, tako su se po tko zna koji put u povijesti pokazali uzaludnima. Najbolja stvar koja se može dogoditi je da se ne dogodi ništa, tj. da cjenovne kontrole nemaju nikakav utjecaj.

Najgora stvar koja se može dogoditi su nestašice, a naznake da do njih dolazi već postoje u Srbiji i Mađarskoj. Plenković želi uvesti istu opasnost u Hrvatsku, a ako je suditi po broju artikala kojima želi ograničiti cijene, to će mu i uspjeti.

Naime, mehanizam kontrole cijena je opravdan u jednom slučaju, a to je rat. Uvođene su tijekom 2. svjetskog rata, kada je cijela Europa bila zahvaćena. Uvodila ih je Jugoslavija i nakon 2. svjetskog rata, i to nekoliko puta do svojeg raspada. Za vrijeme velike krize 80-ih su cijene praktički stalno bile zamrznute, a jedini rezultat su bile nestašice. Nikada nisu funkcionirale i inflacija je svejedno probijala rekorde.

Ne postoji "stvarna cijena", a jedini tko ima pravo prihvatiti ili odbiti određenu cijenu je potrošač

Cjenovni mehanizam se jednostavno ne može zamijeniti. Svaka cijena u sebi sadrži ogroman broj informacija o tome koliko se kupuje, cijeni sirovina, cijeni rada, poremećajima u lancima opskrbe, troškovima proizvodnje, troškovima transporta, profitabilnosti itd. Izračunati "stvarnu cijenu" nečega je nemoguće jer "stvarna cijena" ne postoji.

Postoje troškovi, prema kojima svaki dio lanca od proizvodnje do konačne prodaje potrošaču kreira vlastite cijene, potražnja, ponuda, marža, porezi i drugi faktori. Svi oni su u međudjelovanju i svaki od faktora u određenoj mjeri utječe na konačnu cijenu.

Država ne može znati koja bi trebala biti cijena nečega jer nema pristup svim informacijama koje se nalaze u lancu od proizvođača repromaterijala, preko proizvođača međuproizvoda, proizvođača proizvoda, prerađivača i trgovca, do kupca.

Neke stvari ipak znamo jer se informacije o njima prikupljaju. Tako znamo da su uz rast cijena za kupce rasle i proizvođačke cijene, da realni promet (korigiran za rast cijena) u maloprodaji hranom raste iz mjeseca u mjesec te da Hrvatska ne odskače od prosjeka rasta cijena u EU.

To ni izbliza ne znači da znamo sve, ali znamo dovoljno da se može zaključiti kako rast cijena hrane u trgovinama diljem Hrvatske nije nekakva urota trgovačkih lanaca, nego se radi o sveeuropskom problemu. I da slične probleme nikada nisu popravile cjenovne kontrole, kao što ih nisu popravile ni kontrole cijena koje su se u Hrvatskoj, Srbiji i Mađarskoj uvele posljednje dvije godine.

Država se ne treba miješati u cijene u trgovinama jer to nikada ne završi dobro. Cijenu prihvaća ili odbija potrošač, onaj tko kupuje određeni proizvod, a ne određuje ju država nekakvim dekretom. Za pomoć ranjivim društvenim skupinama postoje druge metode, s daleko manjim rizikom i većom efikasnošću. 

Plenkovićevo mahanje svinjskim lopaticama bi ga samo ojačalo kod biračke baze HDZ-a

Pa ipak, moglo bi se dogoditi da Plenkovića na televiziji gledamo kako uzimajući svinjsku lopaticu iz košarice na stolu objašnjava da rumunjski novinari s respektom sagledavaju postignuća Hrvatske. Razumnim ljudima bi to bilo urnebesno smiješno, ali ne treba imati iluzije da se to glasačkom tijelu kojem se obraća Plenković ne bi svidjelo.

Kao što su se SNS-ovi botovi sjatili po portalima u Srbiji slaviti Vučića i njegov parizer, isto će napraviti HDZ-ovi botovi za Plenkovića i njegove svinjske lopatice. Onima koji zaboravljaju lekcije iz povijesti, koji nemaju elementarna ekonomska znanja i kojima nije važno što HDZ radi jer klanjanjem Plenkoviću čuvaju radna mjesta u javnom sektoru i ostale uhljebnine, ograničenje će cijena biti dokaz veličine Andreja Plenkovića.

Odavno je poznato da ne postoji ništa što HDZ može učiniti a da velika većina njegovih birača odbije glasati za tu stranku. Opraštaju joj lopovluk, korupciju, nesposobnost, nepotizam i laži. Što je mahanje svinjskim lopaticama na televiziji prema tome?

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala