ANDREJ PLENKOVIĆ, premijer vlade, upravo gostuje u HRT-ovoj emisiji A sada vlada.

Govori o kampanji cijepljenja u Hrvatskoj.

O uhićenju šefa HRT-a

Komentirajući privođenje glavnog ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića Plenković je rekao da ne želi prejudicirati bilo čiju odgovornost, ali da ta situacija nije ugodna ni za HRT ni za sabor, koji je imenovao Bačića. Rekao je da će danas Odbor za medije i informatizaciju održati sjednicu na kojoj će biti predloženo Bačićevo razrješenje i imenovanje vršitelja dužnosti.

"Jedini logičan izbor nakon konzultacija i rasprave o ovoj temi je da to bude gospodin Renato Kunić, koji trenutno prema Statutu HRT-a obavlja svojevrsnu ulogu zamjenika ako glavni ravnatelj ne može obavljati svoju dužnost", rekao je Plenković.

Očekuje se da se te odluke izglasaju 15. srpnja. Nakon toga bi NO HRT-a trebao raspisati natječaj za novog ravnatelja, koji traje 45 dana. Plenković je izrazio sigurnost da će sabor donijeti odluku o izboru novog glavnog ravnatelja već tijekom rujna.

Plenković je rekao i da borba protiv korupcije traje stalno i da nema nedodirljivih.

"Poruka svima je da je korupcija neprihvatljiv fenomen u hrvatskom društvu", rekao je premijer, dodavši da korupcija ipak nije specijalitet samo Hrvatske.

O cijepljenju

Što se tiče cijepljenja protiv covida, Plenković je istaknuo da je koronavirus smrtonosan te da mu je teško pomisliti da netko misli da nemamo problem. Znanstvena zajednica u enormno je kratkom roku uspjela pronaći cjepivo za novu bolest i moramo im biti zahvalni, dodao je.

"Država je osigurala dovoljno cjepiva", rekao je Plenković.

"Da se danas odluči cijepiti 1.3 milijuna Hrvata, svi oni mogu dobiti ubod iglom i cjepivo. Dakle, to je situacija danas. Da se to dogodi, mi bismo u jedan dan riješili problem. U jedan dan bismo bili mirni, imali bismo kolektivni imunitet za nekoliko tjedana nakon druge doze, mogli bismo imati ukidanje ograničenja, super turističku sezonu i jednu normalnu, zdravu gospodarsku i društvenu atmosferu", dodao je.

"Korona nas je koštala 34 milijarde kuna, to ćemo na kraju svi platiti"

Hoće li se krenuti smjerom da se uvjetuje poslodavce cjepivom za dobivanje potpora u koronakrizi, pitala ga je novinarka.

"Prije svega, poštujem izbor svakog čovjeka. Međutim, glavno načelo u ovoj cijeloj situaciji, to je problem s kojim se bavimo jer se globalno dogodio. Kako ćemo ga riješiti? Pokušajmo se staviti u onu jedinu, istinsku funkciju u kojoj smo svi isti, a to je porezni obveznik. 

Porezni obveznik na kraju plaća sve te troškove. Ako nas je korona sve zajedno dosad koštala 34 milijarde kuna, kad sve skupa izračunamo, mi smo imali toliko propuštenog prihoda ili smo morali imati veći rashod koji smo nadomjestili zaduživanjem. To ćemo na kraju svi skupa platiti. Koje je temeljno načelo zajednice, društva, naroda? To je načelo solidarnosti. Mi moramo ljudima pomoći", rekao je pa nastavio:

"U nekim kulturama, u nekim zemljama, pomalo postaje neugodno onome koji se nije cijepio u odnosu na kolektiv u kojemu on, recimo, radi, a tamo su 85 posto cijepljeni. Ovoga gledaju malo kao da je neodgovoran prema sebi i drugima", dodao je.

Plenković poduzetnicima: Dali smo vam potpore, sada vi dajte svoj mali doprinos

Potom se kratko osvrnuo na ideju obaveznog cijepljenja. Kaže da s ustavno-pravne strane tu nema problema.

"Osigurali smo plaće, premostili smo krizu, dali smo sve vrste potpora, osigurali enormne količine cjepiva, apeliramo svaki dan. Učinili smo sve što je u normalnom katalogu mjera tu da to učinimo. Svako od nas treba dati mali doprinos. Sada želimo poslati i poruku poduzetnicima. Dajte mali doprinos."

"Razgovarali smo s ustavnim stručnjacima, nitko od njih ne dovodi u pitanje ustavnost takve odluke. Nije poanta ove rasprave prisila, poanta je pokretanje rasprave. Ja sam je namjerno pokrenuo prošli petak. Nedostaje nam 150 tisuća ljudi koji su se trebali cijepiti da bi ostvarili neke kriterije. Veselim se ovoj raspravi, poanta svega što radimo je da svi na kraju budemo partneri u svemu što radimo."

S  Von der Leyen u katedralu, kod Rimca...

Plenković je rekao da je hrvatski plan otpornosti i oporavka odobren na razini kolegija Komisije čak prije nego što je on mislio da će se to dogoditi. U četvrtak u Zagreb dolazi šefica EK Ursula von der Leyen, s kojom će sutra biti održana posebna, mala sjednica vlade, gdje će ona ministrima predstaviti odluku Komisije. 

"Nemojmo zaboraviti najvažniju stvar - Hrvatska je imala 36 milijardi kuna šteta od covida i 129 milijardi kuna šteta od dva potresa na Banovini i u Zagrebu. To nema nitko drugi. Mi imamo puta četiri ovo što se dogodilo drugima", rekao je Plenković.

Naveo je da će kroz Fond solidarnosti doći ukupno milijardu eure direktne bespovratne pomoći za potresom pogođena područja te da će s Von der Leyen posjetiti i zagrebačku katedralu.

"Želim da predsjednica Komisije vidi gdje će ići ta sredstva i kako ćemo ih obnoviti. Nakon toga idemo u Rimac Automobile", rekao je Plenković, dodavši da su autonomna vozila gotovo simbioza filozofije cijelog instrumenta iduće generacije i zelenog plana - sto posto digitalni i sto posto zeleni. Čestitao je Mati Rimcu na akviziciji Bugattija i briljantnom razvoju zadnjih deset godina. Otkrio je da mu je europovjerenik Maroš Šefčovič rekao kako Rimca zove hrvatskim Elonom Muskom. Plenković se osvrnuo i na uspjeh Infobipa.

"Hrvatska ima taj jedan fantastičan vibrirajući poduzetnički potencijal, duh, uspjeh, energiju, koju moramo osloboditi i kod drugih, a pritom rješavati svoje probleme koje imamo", poručio je Plenković.

"Dvostruki kriteriji boraca za neovisno pravosuđe"

Plenković se osvrnuo i na prosvjede zbog bespravne gradnje u uvali Vruje, gdje je održan i Festival bespravne gradnje. Prozvan je poduzetnik Stipe Latković, ali i predsjednik Republike Zoran Milanović, kojem je Latković bio donator u predsjedničkoj kampanji. Radi se o državnoj imovini, a Plenković je rekao da, koliko je njemu poznato, država postupa po tom pitanju - inspektorat je donosio niz odluka koje očito nisu poštovane.

"Te odluke datiraju ne samo od ove godine, nego od niza godina ranije, i zato ovi borci za pravosuđe, koji optužuju, kao Milanović, da je pravosuđe HDZ-ovo, da je HDZ ovakav i onakav, staju u zaštitu ovih bespravnih graditelja. To je fantastičan primjer dvostrukih kriterija koji su inače jedan od glavnih elemenata Hrvatske danas. Što jedan može, drugi ne može", rekao je Plenković.

Kao primjer je naveo i ustavnog suca Andreja Abramovića, koji je susjede polijevao vodom, SDP-ovu zastupnicu Marinu Opačak Bilić, koja je prozvana zbog navodne milijunske prevare, te SDP-ovu gradonačelnicu Siska Kristinu Ikić Baniček, koja je kažnjena jer je USKOK-u odbila dati tražene podatke.

"To su sve ti dvostruki kriteriji boraca za neovisno pravosuđe. Mislim na Milanovića, da nema nekih dilema", dodao je Plenković.

O Vrhovnom sudu: "Mi smo otvoreni da se postigne dogovor"

Plenković je rekao da će pitanje imenovanja čelne osobe Vrhovnog suda razriješiti "po proceduri, po zakonu, onako kako je trebalo biti". Poručio je da neće biti izabran nitko iza kojega neće stati parlamentarna većina jer su to pravila demokracije.

"Mi smo otvoreni da se postigne dogovor, da se izabere predsjednik ili predsjednica Vrhovnoga suda, da to bude i u zakonitoj proceduri, i čovjek ili žena koja ima sve kvalifikacije. Dapače, mi s te strane nemamo nikakav problem", rekao je Plenković.

O parlamentarnoj većini

Upitan znači li ulazak Silvana Hrelje u parlamentarnu većinu jačanje većine ili pak upitnu poziciju Radimira Čačića, Plenković je rekao da je Čačić jučer bio na koalicijskom sastanku te da je on cijelo vrijeme držao liniju njihovog dogovora otprije godinu dana.

Plenković je rekao da se većina bazira na trokutu - HDZ koji je čvrsto ukorijenjen na desnom centru i traži povjerenje velikog broja birača na desnici i centru, a partneri su liberalne stranke i nacionalne manjine.

"Koalicija je jača, u njoj je i gospodin Hrelja, i Reformisti s gospodinom Čačićem. A lokalna utakmica je lokalna utakmica", rekao je Plenković, referirajući se na Čačićeve kritike prema HDZ-u oko lokalnih izbora.

"I sad Petrov i Grmoja plaču"

Plenković je najoštrije osudio nasilje na Povorci ponosa, koje se dogodilo prvi put nakon deset godina, rekavši da je to nedopustivo. Poručio je da treba poštivati prava svih manjina, uključujući i seksualne.

"Hrvatska je dovoljno velika za slobodu svih", poručio je.

Rekao je da je nedopustivo i huškanje, za što je optužio Božu Petrova i Nikolu Grmoju iz Mosta, koji su nakon izjava o LBGT populaciji primili prijetnje.

"I sada ova dvojica plaču, plaču Petrov i Grmoja, koji su tu bili očito prepoznati kao nekakvi huškači, na temelju prijetnji i tako dalje. Meni takve prijetnje stižu na dnevnoj, tjednoj bazi, pa ne govorim nikome, nego se navikneš nositi s time. Oni sada plaču, to nije dobro. Najgori su akteri na sceni koji su isključivi. Moja je želja da gradimo društvo koje je uključivo", rekao je Plenković.

"Mi smo u načelu jedan zapadnoeuropski, u smislu vrijednosti, narod kojeg očito treba malo ohrabriti da se cijepi i neke aktere u društvu da budu malo tolerantniji. Ali nadoći će to, ja sam tu optimist. Većina ljudi je ovdje razumna i želi dobro", zaključio je.