PREMIJER Andrej Plenković nabrojao je u Hrvatskom saboru sva vladina postignuća u proteklih godinu dana više puta ponavljajući kako to nije bajka, kako tvrdi oporba, već rezultat kontinuiranog truda i rada.

"Bajke su i kreditni rejting, i najmanja nezaposlenost, i Pelješki most i tunel Učka..."

"Zanimljivo je kako ljudi koji nisu preuzeli odgovornost za ništa važno u Hrvatskoj nikada lakonski svode trud i rad i mjerljive pokazatelje na bajke i čuda", kazao je Plenković podnoseći saboru godišnje izvješće o radu vlade.

Danas smo ekonomski snažniji i gospodarski uspješniji nego što smo ikada bili, to nije ni bajka ni čudo, pogledajte brojeve. Jedna od bajki je i kreditni rejting od A-, ulaganje u državne vrijednosnice", rekao je.

"Rast prosječne i minimalne plaće, rast plaća u državnom i javnom sustavu, najveći broj zaposlenih u Hrvatskoj ikad, najmanja nezaposlenost ikada, to je isto još jedna bajka u kojoj uživamo zadnjih godinu dana", naveo je.

Podsjetio je na krize i 8 milijardi eura paketa pomoći građanima i gospodarstvu, pomoć umirovljenicima, nezaposlenima, braniteljima, očuvanje socijalne kohezije.

Govoreći o EU fondovima, istaknuo je da smo u jedanaestoj godini članstva u EU ostvarili višak od 16.2 milijardi eura u odnosu na uplate u europski proračun. "Toliko o magovima koji ne bi ni u EU ni u NATO, već i zvali strica u Ameriku da pošalje novce", dodao je Plenković.

Napomenuo je da se obnova u Zagrebu i na Banovini značajno ubrzala. Pohvalio se i investicijama u zdravstvo od 2.4 milijarde eura, kao i ulaganjima u obranu i vatrogastvo.

"U našoj bajci izgradili smo i Pelješki most i drugu cijev tunela Učka", kazao je Plenković.

Davao obećanja 

Kao najveći strukturni problem izdvojio je demografsku revitalizaciju, zbog čega je i donesena strategija i osnovano Ministarstvo demografije.

Osvrnuo se i na umirovljenike najavivši Deklaraciju za starije osobe i Zakon o starijim osobama kako bi bi se regulirale odgovornosti pojedinca, obitelji i države.

Kao vladin prioritet naveo je i daljnje povećanje mirovina, da prosječna sveukupna mirovina do kraja mandata iznosi 800 eura. Najavio je promjenu formule za usklađivanje mirovine prema formuli 85:15 prema povoljnijem indeksu rasta plaća i troškova života.

Najavio je do kraja mandata i povećati prosječnu neto plaću na 1600 eura, a minimalnu od Nove godine na 970 eura.

Prioritet u narednom razdoblju, kako je kazao, bit će i stambena politika, olakšavanje najma i kupnje prve nekretnine. Traganje za 1788 nestalih ostaje također prioritet. 

Najavio je i povećanje staža majkama sa 6 mjeseci na 12 za svako rođeno ili posvojeno dijete te uvođenje godišnjeg dodatka. Nova mjera koja će se uvesti od 1. siječnja iduće godine bit će i naknade za novorođenu djecu, jednokratne, povećavaju za sto posto, s 309 na 618 eura. 

"Svjesni smo da je još puno ozbiljnog posla pred nama", istaknuo je.

"Zajedno s našim partnerima, političkim predstavnicima manjina, liberala, umirovljenika, narodnjaka i demokršćana i partnerima iz Domovinskog pokreta, očuvat ćemo i u iduće četiri godine političku stabilnost i spremni smo za sve izazove", poručio je premijer Plenković.

"Energetska kriza se praktički nije ni osjetila"

Govoreći o otpornosti hrvatskog gospodarstva, Plenković je rekao da su krize vladu primorale na politiku državnog intervencionizma, podsjetivši na višekratne pakete pomoći građanima i gospodarstvu vrijedne ukupno oko osam milijardi eura. Snažnim i pravovremenim mjerama je očuvana socijalna kohezija, pri čemu se energetska kriza praktički nije ni osjetila, ocijenio je predsjednik vlade.

Pritom je apostrofirao da je inflacija trenutno ispod dva posto.

"I taj problem smo adresirali i riješili", kazao je.

Plenković je ustvrdio da je Hrvatska danas ekonomski jača i gospodarski uspješnija nego što je ikad prije bila, a ove godine se očekuje rast BDP-a od 3.6 posto, što je značajno više od prosjeka rasta EU i eurozone, koji se kreću oko jedan posto i manje.

Prije osam godina, naveo je, BDP je u apsolutnom iznosu dosezao 47 milijardi eura, a do kraja ove godine očekuje se da će iznositi 84.7 milijardi eura. Nadalje, BDP po stanovniku je prije osam godina iznosio 62 posto prosjeka EU, dok bi do kraja ove godine to trebalo doseći 78 posto, čime Hrvatska prestiže Grčku, Latviju i Slovačku, bit će na razini Mađarske, a sve bliže Poljskoj i Estoniji, istaknuo je predsjednik vlade, dodajući da je cilj da do 2028. BDP po stanovniku dosegne 82-83 posto prosjeka EU, što je trenutna razina Portugala.

Inflacija, javni dug i deficit u okvirima kriterija iz Maastrichta

Kako je najavljeno nedavno predstavljenim prijedlogom rebalansa proračuna, deficit će ostati ispod dopuštenog praga od tri posto BDP-a, na 2.6 posto, dok će se udio javnog duga u BDP-u spustiti na 58.9 posto. Pritom će inflacija, javni dug i deficit biti u okvirima kriterija iz Maastrichta, naglasio je predsjednik vlade.

Podsjetio je i na nedavne ocjene agencija za kreditni rejting Fitch i Standard&Poor's, koje su prvi put Hrvatsku pozicionirale unutar kruga zemalja s kreditnim rejtingom u A-kategoriji.

"Rekordno brz napredak od neinvesticijskog rejtinga do A kategorije je snažna poruka sigurnosti stranim ulagačima, hrvatskom gospodarstvu, a i svima nama. Naša je međunarodna reputacija snažnija. Naše povoljnije i jeftinije zaduživanje je tu, kao mogućnost", poručio je Plenković.

Iako mu takve ocjene kreditnih agencija imponiraju, Plenković je kazao da mu još više imponira što su građani uložili u vrijednosne papire države oko četiri milijarde eura.

"I to je isto bajka. Bajka koja se dogodila prije dvije godine, dok ste vi razbijali inventar, građani su istovremeno uzimali štednju sa svojih računa i s povjerenjem ulagali u vrijednosnice hrvatske države", poručio je Plenković oporbenim zastupnicima.

Između ostalih, Plenković je iznio i podatak da je vrijednost robnog izvoza od 2016. porasla s 12.3 na 23 milijarde eura, odnosno za 86 posto, dok je rast robnog izvoza u zemlje EU skočio za 90 posto.

Rekordna zaposlenost

Plenković je apostrofirao i da je u Hrvatskoj trenutno oko 1.75 milijuna zaposlenih, što je najveći broj ikad, više i nego kada je Hrvatska imala 4.7 milijuna stanovnika. "To su razmjeri katastrofe u pogledu zaposlenosti", ironičan je bio Plenković.

Od 2016. do danas tako radi oko 308.000 osoba više, rekao je, podsjetivši i na "zloguka proročanstva" nekih oporbenih zastupnika o gubitku 400.000 radnih mjesta tijekom pandemije.

Tu je i podatak o broju nezaposlenih od 83 tisuće, što je najniže u posljednjih 40 godina.

Plenković se osvrnuo i na apsorpciju EU sredstava, pri čemu Hrvatska trenutno bilježi višak od 16.2 milijarde eura u odnosu na uplate u europski proračun, a i podsjetio da je Hrvatska, uz Italiju, najbrža po apsorpciji sredstava u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Razvoj prometne infrastrukture

Kada je riječ o razvoju prometne infrastrukture, podsjetio je na dovršetak Pelješkog mosta, a kao ciljeve izdvojio dovršetak koridora Vc u Baranji, izgradnju brzih cesta do Koprivnice, Virovitice, od Požege do autoceste, kao i izgradnju punog profila autoceste do Dubrovnika.

Podsjetio je i na izgradnju druge cijevi tunela Učka. "I onda je najlakše lakonski reći, jest da je koštala 200 milijuna eura, al' ajmo da bude džaba. To može reći samo netko tko ne prati zadnjih 30 godina javno-privatno partnerstvo između države i Bina Istre", ocijenio je predsjednik vlade, koji je kao prioritetne apostrofirao projekte gradnje tunela Kozjak i potom brze ceste Trogir-Omiš.

Između ostalog, rekao je da su na red došla i velika ulaganja u željeznicu, a tu je i "renesansa luka na Jadranu".

Kada je riječ o energetici, podsjetio je na povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku, na 6.1 milijardu kubnih metara plina godišnje, kao i na ulaganje 570 milijuna eura u nove, šire plinovode, koji će imati kapacitete i za transport vodika.

Poljoprivredu je apostrofirao kao "kralježnicu ekonomski suverenije Hrvatske", za čiji razvoj je osigurano 3.8 milijardi eura europskih sredstava. Rekao je i da je cilj povećati vrijednost poljoprivredne proizvodnje za dodatnih 20 posto.