Foto: Index/FaH

PRIZNANJEM da je htio za vladinog izvanrednog povjerenika u Agrokoru angažirati Branimira Bricelja, ali ga je ovaj odbio, premijer Plenković pokazao je da nije razumio suštinu problema Afere Hotmail - da su se ljudi koji su pisali Lex Agrokor itekako financijski okoristili ulaskom u Agrokor.

>> Plenković ne želi reći tko je zvao Šavorića: "Nema nekog velikog intimnog prijateljstva među nama"

>> Je li Plenković upravo priznao da je on zvao Šavorića?

"Petrov je predložio Bricelja i Besaka. Ja sam Bricelju nudio da bude izvanredni povjerenik. On je iz nekih svojih razloga to odbio", kazao je danas premijer u saboru prilikom predstavljanja nasljednika Martine Dalić.

Nema nikakve suštinske razlike između angažmana bivšeg povjerenika Ramljaka ili Bricelja, koji je Plenkoviću rekao "ne" preuzevši diskretniji, ali itekako dobro plaćen posao konzultanta. U oba slučaja, sukob interesa nastupa zato što su obojica bila među autorima zakona koji im je kasnije donio konkretnu korist. Bez obzira je li riječ o mjesečnoj naknadi povjerenika od 71.396 kuna neto ili milijunskim mjesečnim honorarima savjetnicima. Bez obzira je li u pitanju Texo Management, Altera, odvjetničko društvo Šavorić i prijatelji ili Interkapital.

Obrana vrlo izgledne korupcije

Autori Lex Agrokora od početka su skrivani. Sve do Indexove objave mailova nije se znalo tko je sve točno pisao taj zakon, na kojem su, uz Antu Ramljaka, sudjelovali InterCapital, Altera i odvjetničko društvo Šavorić, koje je sve potom povjerenik doveo za sobom u Agrokor nakon što su "njihovim" zakonom Todoriću oduzeta upravljačka prava. Osim Zorana Beseka iz ZEF-a, jedinog suradnika na Lexu koji se kasnije nije naplatio konzultantskim poslovima.

Grupa Borg izvukla je na desetke milijuna kuna na poslovima za Agrokor, do kojih su došli tako da je država omogućila jednom od njih da preuzme tu privatnu kompaniju pomoću zakona koji su sami pisali. Svoditi to na "etički problem što su autori zakona postali podizvođači" na što premijer "nije imao utjecaja jer su to odnosi između dvije kompanije", opasno je relativiziranje i obrana vrlo izgledne korupcijske hobotnice.

Niz slučajnosti oko kojih premijer želi da mu vjerujemo na riječ

Uostalom, dokazali smo objavom mailova da su borgovci odabrali AlixPartners, a ne ta strana tvrtka njih, što predstavlja školski model namještanja poslova. Još je poraznije da je tim nespretnim definiranjem etičkog problema premijer zapravo kazao da ima problema sa samim sobom, barem ako nije uočio ništa sporno u činjenici da je Bricelju, jednom od autora zakona, nudio mjesto vladinog povjerenika za Agrokor.

Na saborskom Odboru za gospodarstvo nije odgovorio na vrlo direktno pitanje je li osobno pozvao odvjetnika Šavorića, nego je ponavljao kako se znaju odavno, mada nisu intimni prijatelji. "Prije nego što je agencija Unex slučajno sugerirala da se dio spota snimi u njegovom uredu, nismo se vidjeli godinama. A ako baš hoćete, nismo se sreli ni tada, u šest ujutro na Veliku Gospu, 15. kolovoza 2016. kada je sniman spot", govorio je o odvjetniku koji je istovremeno pisao Lex Agrokor i radio za rusku VTB banku, jednog od većih vjerovnika, i potom prešao u Agrokor. I nastavio raditi za Ruse. I kojeg je, otkrio je to Božo Petrov, na izradi Lexa angažirao premijer Plenković čvrsto se vezavši uz borgovce. Nisu to više samo "Dalićkini dečki s Hotmaila", uostalom njegov ured bio je detaljno upućen u prepisku grupe Borg.

"Svi su oni samo došli pomoći... Bila je žurba", glasi slaba obrana uzdrmanog lidera, koji se po putu riješio Ramljaka, pa nastavio zataškavati aferu, pa prisilio i Dalić na ostavku i prihvatio ministre iz Oreškovićeve i Karamarkove vlade.

Plenković spominje Most toliko često da bi se nekom neupućenom moglo učiniti da su oni još uvijek članovi njegove vlade.  Kao da odbija priznati činjenicu da je politička odgovornost sada samo - njegova.

Plenkovićev problem sa samim sobom

Narativ s kojim se Plenković proteklih dana pokušava u javnosti oprati od odgovornosti za otkrića u Aferi Hotmail temelji se na nizu nevjerojatnih slučajnosti, za koje premijeru na riječ trebamo povjerovati da su samo to - slučajnosti.

Time on nikako ne dovodi u pitanje suprotnu verziju događaja, koju potkrepljuju objavljeni mailovi, izjave sudionika i zdravorazumsko zaključivanje, verziju u kojoj su tajni autori Lex Agrokora kasnije ušli u Agrokor kao izvanredni povjerenik i podizvođači, što je vrišteće očiti primjer sukoba interesa, a možda i teško kazneno djelo.

Plenković svojom izjavom da je za vladinog povjerenika htio postaviti Bricelja demonstrira kako to ne razumije ili ga uopće nije briga - a oboje je katastrofalno - te da najveći etički problem ima sam sa sobom. A premijer koji je sam sebi najveći etički problem opasan je za cijelu državu.