PREMIJER i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković pod svaku cijenu, pred izbore, želi uvesti obavezni vojni rok.

Isti taj Plenković, prisjetimo se, izvukao se od služenja vojske, i to tik pred rat u Hrvatskoj. Sadašnji premijer 1988. godine napunio je 18 godina. Upisao je Pravni fakultet, no tada nije bilo lagano izbjeći služenje vojnog roka kao kasnije u Hrvatskoj, pozivanjem na priziv savjesti. Plenković je, međutim, u tome uspio na temelju urođene tzv. mediteranske anemije - talasemije minor.

Talasemija minor česta je na ovim područjima, posebno u Dalmaciji, a ljudi s tom dijagnozom često nemaju izražene smetnje, odnosno nemaju značajnu anemiju.

No Plenković, kojemu je majka bila liječnica, kardiologinja internistica, te je radila u vojnoj bolnici, uspio se spasiti vojske u predvečerje rata. Kao što je izbjegao služenje vojnog roka, Plenković je izbjegao sudjelovati u Domovinskom ratu. 

Kada je Hrvatska bila najugroženija, Plenković nije bio nimalo zainteresiran za vojsku niti je bio spreman na taj način pomoći državi. 

Plenković ponovno uvođenje vojnog roka pravda ugroženošću Hrvatske

No sada želi u vojsku poslati našu djecu. I to, pravdajući se, ni više ni manje nego - ugroženošću Hrvatske.

"Ajmo malo otvoriti oči i dignuti glavu. Ako dignemo glavu i maknemo se iz našeg dvorišta, kakav svijet vidimo oko sebe? Svijet u kojem nuklearna sila Rusija dvije godine vrši brutalnu agresiju na nama prijateljsku Ukrajinu. Okupirane su četiri regije, anektirane su, čak je i Krim anektiran.

Kad još malo dignemo glavu i pogledamo prema istočnom Mediteranu, nakon Hamasovog terorističkog napada na Izrael, tamo je izbio ogroman rat između Izraela i Hamasa. Postoji Hezbolah, Huti, postoji gađanje brodova koji prolaze kroz Sueski kanal.

Prije četiri i pol mjeseca su bile takve tenzije na Kosovu da je skoro izbio rat između Kosova i Srbije. Ako pogledamo tenzije u drugim zemljama u našem susjedstvu, ako pogledamo prijetnje izazvane ilegalnim migracijama... Onda nam u fokus dolazi jedna riječ - a to je sigurnost", rekao je Plenković pravdajući namjeru za ponovnim uvođenjem vojnog roka. 

Čovjek koji nikada nije stekao vojne vještine mladima dijeli lekcije o tim istim vještinama

Nije se tu Plenković zaustavio. Čovjek koji nikada nije služio vojsku mladima je počeo dijeliti lekcije o vještinama koje on nikada nije stekao. 

"Mi u Hrvatskoj imamo suspendirani vojni rok već više od 15 godina. Imate generacije mladih ljudi koji ne znaju ništa o određenim vještinama u izmijenjenim okolnostima. Nije ovo pokušaj uvođenja obveznog vojnog roka kao nekada, nego smo u ovim sigurnosnim okolnostima odlučili od ministra Anušića tražiti da nam analizira nekoliko opcija. Nećemo spavati i praviti se da je sve super, a oko nas kriznih žarišta koliko hoćeš", izjavio je Plenković.

Dakle, Hrvatska je, baš nekoliko mjeseci prije parlamentarnih izbora, ugrožena i prvi put od Plenkovića za to čujemo u kontekstu vojnog roka. Plenković odjednom kao sigurnosnu ugrozu spominje napad na sjeveru Kosova otprije četiri i pol mjeseca, koji nije stvorio dalekosežnije probleme između Kosova i Srbije, a kamoli u široj regiji. Štoviše, Plenković sada prvi put spominje da je to ugroza za Hrvatsku. 

Plenković usput nije propustio ni spomenuti rat u Ukrajini, koji traje dvije godine, pa onda sukob Izraela i Hamasa, Hute... Nije doduše ni na koji način objasnio kako će točno vojni rok pomoći Hrvatskoj kad su u pitanju ti ratovi, niti kakve prednosti ima vojni rok, za koji je prije zamrzavanja 80% mladića ulagalo prigovor savjesti, u odnosu na razvijanje profesionalne vojske. Najbolje što je Plenković ponudio je apstraktna priča o mladima "koji ne znaju ništa o određenim vještinama" i teza o ugroženosti Hrvatske.

Vojni analitičar: Hrvatska nema neposrednih prijetnji

Vojni analitičar portala Obris.org Igor Tabak u petak je, pak, rekao da izravne prijetnje Hrvatskoj - nema. 

"Hrvatska, dakle, nema neposrednih prijetnji koje bi činile nužnim suštinske promjene samih koncepata obrambenih sposobnosti, tim više što povratak obveznog služenja vojne obveze ne rješava ni jedan od suštinskih problema koji more nacionalni obrambeni sektor", kazao je Tabak za Index. 

"Nije svejedno koliko bi takva obveza trajala, koji bi joj bio sadržaj te kako bi se taj neki period uklapao s postojećim rasporedima obveza u nacionalnom sustavu obrazovanja tih istih mladih koje bi se obvezalo na ovakav ili onakav 'vojni rok'. Otvoreno je, dakle, pitanje racionalnosti da se radi dva, tri ili četiri mjeseca vojnog roka gubi čitava akademska godina (budući da danas mnogo više mladih nego ranije polaže državnu maturu, pa se onda sprema i za upise na razne fakultete). Time bi se ovaj potencijalni vojni koncept tek trebalo ozbiljno uskladiti s državnim sektorima znanosti i obrazovanja", navodi analitičar.

Ono što znamo jest da Plenković nije ništa izgubio uoči Domovinskog rata i tijekom njega, nego se njegova akademska i, kasnije, poslovna karijera mogla odvijati neometano.