HRVATSKA je neujednačeno razvijena i jako centralizirana država. Zagreb ekonomski dominira nad ostatkom zemlje i u tom gradu je standard života najveći. Razina ekonomskog razvoja, mjerena ostvarenim godišnjim bruto domaćim proizvodom (BDP) po stanovniku, tri je puta veća nego u najnerazvijenijoj županiji, Virovitičko-podravskoj.

Ekonomist Ivan Žilić je usporedio hrvatske županije sa sličnim državama u svijetu, tj. pronašao je države usporedive s hrvatskim županijama po razini gospodarskog razvoja. Rezultati su zanimljivi i otrežnjujući.

Najnerazvijenija županija je Libanon, Zagreb je Slovenija

Zagreb je mjereno BDP-om po stanovniku, općim mjerilom ekonomskog standarda, na razini prosjeka Slovenije, pokazuju podaci za 2019. Najnerazvijenija županija, Virovitičko-podravska, na razini je Libanona. Ta država je posljednjih nekoliko godina u dubokoj ekonomskoj krizi, pa je činjenica o jednakoj razini razvoja županije u Hrvatskoj i te države više nego alarmantna.

Splitsko-dalmatinska županija je 2019. bila na razini razvoja Malezije, mjereno BDP-om po stanovniku. Tu uglavnom prestaje usporedba te županije s tom zemljom jer Malezija ima daleko manji udio turizma u BDP-u od Hrvatske, a pogotovo od Splitsko-dalmatinske županije, a gospodarstvo se bazira na izvozu elektronike, posebno čipova. BDP po stanovniku usporediv s tom državom imaju još Ličko-senjska i Zagrebačka županija.

Dubrovačko-neretvanska je slična Panami prema BDP-u po stanovniku iz 2019. Panama ima razvijen turistički sektor, ali glavnina gospodarstva je okrenuta Panamskom kanalu, uslugama transporta, financijskom sektoru i trgovini.

Slavonija na razini Kine, Međimurje na razini Turske

Šibensko-kninska županija je na razini Kazahstana. Ta država je potpuno ovisna o izvozu sirove nafte, a prema političkom uređenju funkcionira kao autokracija, s minimalnom razinom političkih, ekonomskih i drugih prava.

Zadarska i Međimurska županija su najbliže Turskoj, ekonomskoj sili u usponu s raznolikim gospodarstvom. Trenutno je inflacija u toj državi iznad 55 posto, ali se prezentirani podaci odnose na 2019., kada je situacija bila stabilna.

Istarska županija je na razini Urugvaja, najrazvijenije države Južne Amerike. Primorsko-goranska je bliska Latviji, državi s manje od 2 milijuna stanovnika, koja ima jedva nešto manji godišnji izvoz od Hrvatske. Karlovačkoj županiji je prema BDP-u po stanovniku najbliža Rusija, kojoj je BDP nerealno visok zbog velikog izvoza nafte (kao i ostalim državama izvoznicima nafte).

Sisačko-moslavačka županija je na razini Meksika. Zanimljivo, Osječko-baranjska i Koprivničko-križevačka županija su na razini Kine. To možda zvuči čudno jer se ipak radi o drugom najvećem gospodarstvu na svijetu, ali i najmnogoljudnijoj državi na svijetu. 1.4 milijarde stanovnika je velik broj za cijeli ukupni BDP, pa tako ekonomska snaga Kine gledana po stanovniku brzo nestaje. Čak se ne može ni klasificirati kao država visokog dohotka, u koju po definiciji Hrvatska spada, nego visokog srednjeg dohotka.

Veliki dijelovi Hrvatske na razini Južne i Srednje Amerike

Požeško-slavonska i Brodsko-posavska su na razini Brazila, velike države s brojnim bogatim regijama, ali i visokom razinom nejednakosti i siromaštva. Krapinsko-zagorska i Bjelovarsko-bilogorska su usporedive s Libijom, državom razrušenom građanskim ratom, ali s velikim izvozom nafte i plina, što iskrivljuje mjerenje BDP-a.

Varaždinska županija je usporediva Kostariki, srednjoameričkoj državi s 5 milijuna stanovnika koja posljednjih nekoliko godina bilježi stabilne stope rasta, iako se suočava s tipičnim problemima Latinske Amerike. Vukovarsko-srijemska županija prema BDP-u po stanovniku je najbliža Surinamu, maloj državi na sjeveru Južne Amerike.

Naravno, pretjerano je tvrditi da se nabrojane županije i države podudaraju ili čak da uopće ima realnih sličnosti između njih, ali razinu ekonomske (ne)razvijenosti dijelova Hrvatske stavlja u kontekst. Često se spominje nacionalni prosjek, ali se zaboravlja da taj nacionalni prosjek puno podiže Zagreb, dok je u nekim dijelovima Hrvatske stanje puno gore.