JEDNO od glavnih obilježja gospodarske 2023., u sektoru poljoprivrede i stočarstvu, je pojava bolesti afričke svinjske kuge (ASK) te prosvjed poljoprivrednika nezadovoljnih načinom borbe s tom bolešću.

ASK je kod domaćih svinja potvrđen 26. lipnja, a prvi slučaj kod divljih svinja potvrđen je 5. srpnja.

Bolest je najviše pogodila Vukovarsko-srijemsku te dijelove Osječko-baranjski i Brodsko-posavsku županiju.

Ministarstvo poljoprivrede je netom po izbijanju bolesti donijelo rješenja o određivanju zona ograničenja i zaraženog područja zbog izbijanja bolesti, a poduzelo je i druge potrebne mjere.

Ovisno o razvoju epidemiološke situacije određivale su se nove zone ograničenja i zaražena područja te ažurirala postojeća. U zonama ograničenja i zaraženom području provodile su se mjere koje su uključivale i eutanazije, odnosno usmrćivanja životinja. Neugodne, za neke i šokantne slike desetaka eutanaziranih svinja država je pravdala jedinim učinkovitim i propisanim načinom za borbu protiv bolesti, budući da je vrlo zarazna, a cjepiva i lijeka nema. 

Dodatni problem nakon velike oluje

Seljaci, kojima je na ugroženim područjima svinjogojstvo često jedini ili dominantni izvor prihoda, našli su se u teškoj ekonomskoj i socijalnoj situaciji, pa su napetosti tijekom ljeta i jeseni rasle. Dobrom dijelu seljaka ASK je dodatni veliki problem nakon pustošenja koje je izazvala nezapamćena oluja u srpnju. 

Kako bi ublažila negativne gospodarske i socijalne učinke i financijski pomogla svinjogojcima za štetu koju trpe, Vlada je u više navrata donosila mjere pomoći ukupno vrijedne oko 32 milijuna eura.

Prema iznesenim podacima, eutanazirano je 35 tisuća svinja što je tri posto od ukupnog fonda svinja u Hrvatskoj, kojih je oko 950 tisuća.

Dio poljoprivrednika, nezadovoljnih mjerama koje država provodi u suzbijanju ASK počelo je 22. s prosvjedima koji su završili 7. prosinca. Prosvjedi nezadovoljnih svinjogojaca trajali su 15 dana u organizaciji Stožera za obranu hrvatskog sela, kojem se naknadno pridružio i Sindikat zaposlenih u poljoprivredi Slavonije i Baranje. Najvažniji zahtjevi prosvjednika odnosili su se na zabranu eutanazije i omogućavanje prometa zdravih svinja te svinjokolja.

Politika upletena u prosvjede?

Prosvjedi su imali i političku notu pri čemu je vlada optuživala prosvjednike da su instrumentalizirani od opozicije, no oni su tvrdili da im je glavna briga spas hrvatskog sela i domaće svinjogojske proizvodnje.

Od 29. studenog u Hrvatskoj nema ni jednog novog slučaja afričke svinjske kuge, a 15. prosinca Europska komisija (EK) je donijela pozitivnu odluku za Hrvatsku, kojom je omogućena trgovina svježim mesom i svinjokolja na gospodarstvima za vlastite potrebe,  uz ispunjavanje svih biosigurnosnih i drugih propisanih uvjeta za držanje svinja na objektima, te nakon prethodno provedenih veterinarskih pregleda. Odluka je stupila na snagu 21. prosinca.