Autor je neovisni vojni analitičar i autor nekoliko stručnih knjiga iz domene naoružanja i vojne opreme

HRVATSKI su mediji prije nešto više od tjedan dana objavljivali vijesti o poljskim namjerama kupnje velike količine južnokorejskog oružja čija bi sveukupna vrijednost trebala doseći 14.5 milijardi dolara.

Taj ogroman novac tek je dio naoružanja koje je poljsko ministarstvo obrane već naručilo ili planira naručiti u skoro vrijeme. Ako se uračuna južnokorejska kupnja, po ukupnim vrijednostima narudžbi naoružanja Poljska je pretekla sve europske članice NATO saveza. Ispred nje su još samo Sjedinjene Države.

Poljska se naoružava već godinama

Poljsko naoružavanje nije počelo jučer, već godinama unazad. Desna vlada predvođena strankom Prawo i Sprawiedliwość (Pravo i Pravda) i stranačkim predsjednikom Jaroslawom Kaczynskim, godinama provodi plan povećanja izdvajanja za oružane snage kao jedno od glavnih programskih zadaća. Ruska invazija na Ukrajinu samo im je olakšala posao jer se više nitko u Poljskoj ne usudi glasno suprotstaviti povećanju vojnih izdataka.

Prije samo šest mjeseci povećanje proračunskih izdataka za oružane snage iznad dva posto bila je velika tema koju je obilato iskorištavala poljska opozicija. Još početkom 2021. godine poljska je vlada morala uvjeravati javnost o ispravnosti takve odluke. Tako su u javnost, navodno neovlašteno, dospjele informacije o stožernoj vježbi Zima-20. Ta je vježba održana na samom početku 2021. godine i trebala je pokazati mogućnosti obrane od ruskog napada, tj. dokazati da poljska vojska može zadržati ruske snage barem 22 dana, što bi trebalo biti dovoljno za reakciju NATO saveza.

24. veljače sve se promijenilo

Umjesto toga, simulacije bitaka pokazale su da bi ruske snage za samo četiri dana došle do rijeke Visle, a peti ušle u Varšavu. Iz današnje perspektive jasno je da su parametri na kojima se temeljila vježba Zima-20 bili totalno pogrešni. Čak toliko da bi se moglo posumnjati je li možda rezultat vježbe bio namjerno namješten. Jer ubrzo su svi poljski mediji pisali samo o tome, a poljska je vlada do Sejma i Senata tražila povećanje vojnog proračuna. Opozicija se, naravno, snažno protivila. A onda je 24. veljače Rusija napala Ukrajinu.

Iako ruskim snagama u Ukrajini ne ide ni približno dobro kako su to pokazivale stožerne vježbe, već sama činjenica da je Putin odlučio napasti tako veliku državu, koja je uz to i susjedna Poljskoj, bila je dostatna da nestane svaki otpor poljske javnosti prema povećanju vojnih izdataka. Zbog toga je, tijekom govora održanog 18. lipnja u gradu Plocku, Kaczynski mogao bezbrižno objaviti da će se proračunski izdaci za oružane snage već 2023. godine povećati na 3% BDP-a (prvotno je planirano povećanje na 2.25%), ili na otprilike 23.1 milijardu dolara.

Za usporedbu, proračun za 2022. godinu bio je 2% BDP-a ili oko 14.5 milijardi dolara. Kaczynski je u govoru najavio i daljnje povećanje izdvajanja, sve do 5% BDP-a, ali bez konkretnog vremenskog roka.

Fond za podršku oružanih snaga

Međutim, ono što Kaczynski nije spomenuo u govoru je činjenica da daljnje povećanje izdvajanja za oružane snage, sve do 5%, neće biti ostvareno iz proračuna, jer on to ne bi izdržao. Zbog toga je poljska vlada smislila način kako da se povećanje ostvari izvanproračunski. Ministar obrane Mariusz Blaszczak je još u listopadu 2021. predložio osnivanje izvanproračunskog Fonda za podršku oružanih snaga, no tada ta ideja baš i nije dobro prihvaćena u javnosti.

No sada je stanje toliko dramatično drukčije da su procjene ministarstva obrane kako će se u njemu ubrzo skupiti najmanje 20.5 milijardi zlota (oko 4 milijarde dolara).

Kako će se fond financirati?

Tako da će poljski državljani, tvrtke, udruženja i drugi kupovati obveznice koje će izdavati nacionalna banka za razvoj Bank Gospodarstwa Krajowego (BGK), a koje će imati državno jamstvo. Obveznice će donositi minimalni prinos čija će se isplata osigurati kroz prihode BGK-a, prihode državnog fonda Polski Fundusz Rozwoju i u krajnjem slučaju isplatama iz državnog proračuna.

U osnovi vrlo slično kako su u bivšoj Jugoslaviji djelovali takozvani samodoprinosi (zadnji je bio za gradnju Sveučilišne bolnice u Blatu). Poljacima je itekako jasno da će kupnja obveznice Fonda za podršku oružanim snagama biti više čin domoljublja nego iole realan pokušaj unosnog ulaganja. No vremena su opasna i bit će još opasnija.

Kako će poljsko ministarstvo obrane potrošiti sav taj silni novac?

Strani su mediji popratili dio vezan uz nabavku naoružanja. Uz već spomenute tekstove o namjeri kupnje južnokorejskog oružja puno se pisalo i o dolasku prvih sedam polovnih Abramsa. Poljsko ministarstvo obrane prvo je naručilo 250 novih M1A2 Abramsa. No kako su rokovi njihove isporuke predugi (isporuka prvih planirana je za 2025. godinu), Poljska je odlučila da će kupiti i 116 polovnih ne bi li ih iskoristila za obuku posada.

Varšava je naručila i 32 višenamjenska borbena aviona F-35A Lightning II, što je tamošnje porezne obveznike stajalo 4.6 milijardi dolara. Isporuke prvih primjeraka planirane su za 2024. godinu. Kupljeno je i pet polovnih transportnih aviona C-130 Hercules. 

Još 2018. godine naručen je PZO raketni sustav Patriot, da bi u svibnju ove godine naručili dodatne bitnice. U lipnju Poljska je naručila i 500 višecijevnih lansera HIMARS. Kad se za koji mjesec finaliziraju pregovori i potpišu ugovori s južnokorejskim tvrtkama, tom će se popisu pridodati još 180 tenkova K2 Black Panter (uz najavu kupnje ukupno tisuću), 670 samovoznih haubica K9 Thunder i 48 višenamjenskih borbenih aviona F-50.  

Interes Poljaka za vojsku višestruko se povećao

U poljskoj javnosti kupnja novog oružja je važna tema, ali još važnija je najava da će se brojnost profesionalnih oružanih snaga povećati na čak 300 tisuća. Veličina teritorijalne obrane trebala bi narasti na 50 tisuća vojnika. 

Poljska vojska trenutno ima oko 111 tisuća profesionalaca i još 32 tisuće pripadnika teritorijalne obrane. Prošle godine najavljeno je povećanje profesionalnog dijela na 250 tisuća. Kako se ne bi dodatno antagonizirala javnost te opoziciji dale nove prilike za napade, prvotni plan nije predviđao ponovno uvođenje obveze služenja vojnog roka.

Privlačenje novih vojnika namjeravalo se ostvariti povećanjem plaća i davanjem većih povlastica.

Međutim, najnovije vijesti govore da će se broj profesionalnih vojnika povećati na 300 tisuća, ali i dalje bez uvođenja vojnog roka. Do toga je došlo uslijed kombinacije povećanja izdataka kojima su osigurana sredstva za dodatne plaće, ali i činjenice da se interes Poljaka za vojsku višestruko povećao (prvog dana prijava za profesionalnu vojsku 21. svibnja prijavilo se čak 1600 kandidata).

Sad poljsko ministarstvo obrane ima "slatke" brige kako preraspodijeliti višak u teritorijalnu obranu i u pričuvni sastav (koji je do sada imao 1.7 milijuna obveznika).