NJEMAČKA, najmnogoljudnija država EU, najveća ekonomija, najveći izvoznik i općenito motor ekonomije EU, teško se oporavlja nakon pandemije. Jedva se vratila na razine s kraja 2019., a podaci upućuju na to da u skorije vrijeme neće napredovati dalje od toga. Dapače, već duže stagnira, a prošle godine je čak bila u tehničkoj recesiji iz koje se na kraju izvukla.

Nade u to da se radilo o kratkotrajnoj slabosti u 2023. su se brzo rasprsnule. Država je predviđala da će 2024. biti godina početka oporavka, s rastom BDP-a od 1.3 posto, ali najnoviji podaci prikazuju puno sumorniju sliku, pa je ta procjena revidirana na 0.2 posto.

Oni pesimističniji prognoziraju ponovni ulazak u recesiju. Postoji neslaganje oko toga koliki će točno rast BDP-a Njemačke ove godine biti, ali svi se slažu da postoje ozbiljni strukturni problemi koji koće najveće gospodarstvo EU.

Njemačka je jedna od najgorih u EU

Podaci su neosporivi. BDP Njemačke je danas skoro isti kao na kraju 2019., prilagođeno za razliku u cijenama. Konkretno, realni BDP je na kraju 2019. bio 7.7 posto veći nego 2015., a u drugom kvartalu ove godine 7.9 posto veći.

To je jedan od najgorih ekonomskih rezultata u EU, koja se odavno oporavila od pandemije. Ipak, taj oporavak je bio manji nego SAD-a. Među većim državama EU najbolji rast nakon pandemije ima Poljska, posebno izvoza proizvoda. To je posebno impresivno s obzirom na to da je njeno glavno izvozno tržište upravo Njemačka.

Francuska, Italija te Španjolska također napreduju bolje od Njemačke. Doduše, Francuska i Italija također teško ostvaruju zadovoljavajuće stope rasta ekonomije, ali situacija nije toliko tmurna kao Njemačkoj.

Uz sve probleme traje i nekretninska kriza

Praktički ne postoji područje u kojem Njemačkoj ide dobro. Indeks novih narudžbi u proizvođačkoj industriji za srpanj pokazuje pad od 11.8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, u prvoj polovici godine je ostvaren deficit opće države od 38 milijardi eura (za dojam, prihodi državnog proračuna Hrvatske su bili nešto manji od 28 milijardi eura), izvoz i uvoz se smanjuju.

Izgleda da traje i nekretninska kriza jer je u svibnju izdano čak 25.7 posto manje građevinskih dozvola nego isti mjesec prošle godine, a ukupna vrijednost građevinskih radova se prepolovila. Unatoč procijenjenom manjku od 800 tisuća domova, gradi se manje stambenih nekretnina. Idilični cilj države je da se gradi 400 tisuća domova godišnje, a bit će dobro ako do 2025. taj broj ne padne ispod 200 tisuća godišnje.

Njemačka je još uvijek magnet za useljenike, unatoč pogoršavanju ekonomske situacije, pa se svake godine mora graditi sve više stanova da bi se pratio rast potražnje. Događa se upravo suprotno, zbog čega raste cijena najma. Po pitanju cijena nekretnina je situacija paradoksalna, sve manje ih se gradi i padaju im cijene iako postoji manjak na tržištu.

Nove mjere za spas gospodarstva

Trenutna vlada Olafa Scholza predlaže reforme koje imaju cilj produžiti radni vijek, koji je već iznad prosjeka EU. To nije neočekivano jer slične politike zadnjih godina uvode i druge razvijene države EU.

Pokušava se olakšati imigrantima zaposlenje, s čime Njemačka ima veliki problem. Nezaposlenost imigranata je puno veća od prosjeka države, kao i stopa radne aktivnosti. Među migrantima postoje i velike razlike s obzirom na zemlju iz koje dolaze, pa su neki relativno dobro integrirani u tržište rada, a neki i nekoliko godina od dolaska preživljavaju isključivo ili uglavnom od socijalne pomoći.

S ciljem podizanja zaposlenosti imigranata predlaže se ukidanje birokratskih barijera i nuđenje poreznih olakšica za visoko kvalificirane radnike u prve tri godine. Porezni razredi će se uskladiti za inflaciju, što bi poreznim obveznicima trebalo povećati ukupni rast prihoda od oko 23 milijarde eura. Stavlja se naglasak na ukidanje birokratskih barijera u poslovanju, a povećavaju se i stope amortizacije.

Počela gasiti nuklearne elektrane, prekid uvoza energenata iz Rusije je bio katastrofalan

Prve godine 21. stoljeća su bile razdoblje velikog uzleta ekonomije Njemačke, koja je rasla brže od ekonomija Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Italije. 20-ih je situacija obrnuta, a Njemačka je "bolesnik Europe".

Postpandemijski oporavak je jako loš, a jedan od glavnih faktora je rat u Ukrajini. Desetljećima je Njemačka izgradnju svoje industrije temeljila na uvozu jeftinih energenata iz Rusije/SSSR-a, a zbog geopolitičkih razloga taj je odnos zaustavljen.

Tajming nije mogao biti gori jer je u godinama prije rata u Ukrajini gasila svoje nuklearne elektrane. Taj potez je bio rezultat primarno javnog pritiska, posebno nakon katastrofe u japanskoj Fukušimi.

Nestalo je jeftine električne energije iz nuklearnih elektrana, a naglo je prekinut uvoz jeftine nafte i plina iz Rusije. Posljedični rast cijena energenata je bio katastrofalan za industriju Njemačke, desetljećima naviknutu na to da je energija jeftina i da je ima u izobilju.

Situacija u svijetu ne ide na ruku Njemačkoj

Zbog visoke inflacije Europska središnja banka (ECB) podigla je referentnu kamatnu stopu kao glavni alat borbe protiv rasta cijena. To je rezultiralo rastom svih kamata i skupljim zaduživanjem kompanija, što je posebno pogodilo nekretninski sektor.

Jedan od faktora je i oslanjanje Njemačke na izvoz za postizanje gospodarskog rasta, posebice puno veći izvoz u Kinu od ostalih članica EU. Dvoznamenkaste stope rasta Kine su odavno stvar prošlosti, a to znači i da usporava rast uvoza. Upravo je veliki uzlet Kine bio djelomično odgovoran za uspjeh Njemačke u prvim godinama ovog stoljeća.

Istodobno SAD, drugo veliko izvozno tržište Njemačke, nastoji postati manje ovisan o uvozu. Osim Kine, kojoj takav stav SAD-a najviše šteti, i Njemačka osjeća posljedice. SAD kao najveći svjetski kupac, tj. uvoznik, zatvaranjem može prouzročiti brojne probleme državama koje se oslanjaju na izvoz.

Kratkoročni problemi se mogu riješiti, dugoročni puno teže

Svijetle točke su rijetke, ali postoje. Njemačka još nije izgubila prednost nad ostatkom svijeta u proizvodnji složenih industrijskih proizvoda. Automobilska industrija se oporavlja, a proizvođači se prilagođavaju novim trendovima, kao što su električni automobili. 2023. je izvoz električnih automobila iz Njemačke narastao za 60 posto, a samo Volkswagen i BMW proizvedu 10 posto svih svjetskih električnih automobila.

Problemi su možda privremeni, ali Njemačka se suočava s tihim ubojicom ekonomije na dugi rok, a to je demografija. Unatoč imigraciji broj radno potencijalnog stanovništva će se u sljedećih pet godina smanjiti za više od 0.6 posto, daleko više nego u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, SAD-u, pa čak i Japanu.

Njemačka već desetljećima ima premalo djece, pa zadnjih godina umire 300 tisuća više osoba nego što se rodi. To će s vremenom dovesti do velikog rasta troškova (zdravstveni i mirovinski), a nedostatak radne snage bit će izraženiji. Kako ostati proizvodna sila bez dovoljno radnika za proizvodnju?