VISOKI upravni sud Republike Hrvatske ustvrdio je da najveći domaći diskograf Croatia Records nije pravilno privatizirao nekadašnji Jugoton, otuđivši iznimno vrijednu diskografsku imovinu. Riječ je o takozvanim fonogramima, originalnim prvim snimkama izvođača kao što su Azra, Bijelo dugme ili Novi fosili, na kojima je Croatia Records desetljećima zarađivao milijune kuna.

Sud je, kako piše Telegram, pravomoćnom presudom utvrdio da vrijednost tih snimki, na temelju koje se rade nove snimke i kompilacije, nikada nije procijenjena, niti je za nju Croatia Records išta platio. Radi se o pravomoćnom kraju jedne od najnotornijih privatizacijskih trakavica u Hrvatskoj. U pretvorbi sredinom devedesetih godina plaćene su nekretnine i druga imovina nekadašnjeg Jugotona, no vrijedna diskografska materija preuzeta je, prema odluci Visokog upravnog suda, u nepravilnom procesu.

28 godina koristili i zarađivali na snimkama koje legalno nisu bile njihove

Nakon raspada Jugoslavije, kao sljednica Jugotona, tisuće master-snimki među kojima i one najpoznatijih izvođača naslijedila je Hrvatska naklada zvuka i slike, koja je kasnije preimenovana u Croatia Records. Udjeli te tvrtke, prema Zakonu o pretvorbi, devedesetih su privatizirani. Ukratko, Croatia Records je 28 godina koristio i zarađivao na snimkama koje nisu legalno bile njegove.

"Rješenjem Hrvatskog fonda za privatizaciju od 5. listopada 1993. godine", stoji u presudi Visokog upravnog suda, "utvrđeno je da će se dio fonoteke, za koji nadležna tijela utvrde da se ne smatra dijelom nacionalnog blaga Republike Hrvatske naknadno procijeniti, a dionice u protuvrijednosti vratiti Fondu za privatizaciju, što međutim nije provedeno".

Predstavnici Croatia Recordsa s time se ne slažu i tvrde da fonograma nije moglo ni biti na popisu privatizirane imovine jer je pojam fonograma u Zakon o autorskom pravu uveden 2003. godine. Te 2003. provedena je i revizija u Croatia Recordsu.

I dok u toj diskografskoj kući tvrde kako je revizija rekla da je s privatizacijom bilo sve u redu, u Hrvatskoj glazbenoj uniji (HGU) iz nalaza revizije iščitali su kako u postupku pretvorbe Jugotona ipak nije procijenjena vrijednost snimaka, odnosno mastera iz Jugotonove arhive. Uslijedile su godine tijekom kojih je ovaj problem bio pod tepihom, a snimke su se uredno koristile.

Je li Štulić bio u pravu?

Nekadašnji frontman Azre Branimir Johnny Štulić u svojim je rijetkim javnim istupima tvrdio da ga je Croatia Records oštetio. Štulićeve tužbe protiv Croatia Recordsa uglavnom se tiču autorskih prava za njegove albume, no za pretpostaviti je kako je u istupima mislio i na problematičnu privatizaciju u kojoj nisu plaćeni Jugotonovi fonogrami.

"Sudovi u Srbiji su bar prihvatili žalbe mojih odvjetnika, dok u Hrvatskoj nisu čak željeli ni započeti postupak. Ja sam zaista jedinstven slučaj vjerojatno u svijetu, da mi se za sve moje glazbene i literarne radove nisu plaćali zasluženi honorari", izjavio je Štulić prije nekoliko godina o svojim tužbama.

"Mnogi misle da meni nije stalo do novca, ali ja ne razmišljam tako. Normalno je da dobijem novac koji sam pošteno zaradio. Nitko mi ne može uzeti dušu. Blues pjevačica Billie Holiday je umrla u bijedi, a ja kažem - nije sirota Billie, već skladatelj i pisac Johnny, ne želim tako skončati", kazao je. Sve Štulićeve tvrdnje čelnici najveće domaće diskografske kuće su demantirali. Pravdali su se ugovorima koje su s Azrom imali još 1980-ih.

Milijunski iznosi se koristili za financiranje privatne firme

Kako piše Telegram, milijunski iznosi od eksploatacije fonoteke završe u državnom proračunu ili u nekom fondu Ministarstva kulture, a ovaj se novac koristio za financiranje privatnog poduzeća. Ministarstvo kulture je tek godinama kasnije poslalo CERP-u dopis u kojem potvrđuje da fonogrami doista nisu procijenjeni tijekom privatizacije. Nakon toga CERP 21. listopada 2016. donosi i formalno rješenje u kojem to i potvrđuje.

No Croatia Records protiv tog rješenja podnosi tužbu Upravnom sudu u Zagrebu. Pokušavaju uvjeriti sud da su fonogrami ipak procijenjeni, no na kraju se ispostavlja da nisu u pitanju master-snimke, nego potrošne magnetofonske trake. Upozoravaju zatim da bi izdvajanje fonograma iz njihove imovine i vraćanje CERP-u sada utjecalo na njihov "tehnološki proces". Ponavljaju da u vrijeme privatizacije nije bilo zakonske definicije fonograma.

Međutim i Upravni sud u Zagrebu 2019., kao i sada, nakon žalbenog postupka, Visoki upravni sud RH, odbija tužbu Croatia Recordsa. Pravomoćno je tako utvrđeno da vrijedne fonograme Croatia Records svih ovih godina nije smio koristiti jer nisu bili njegovi.