POZNATO je da su mirovine u Hrvatskoj male. O tome kako funkcionira mirovinski sustav i možemo li što učiniti da nam mirovine budu veće u N1 Studiju uživo govorila je ekonomska analitičarka i predsjednica Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova Vedrana Pribičević.

"Postoji drugi mirovinski stup, to je individualizirana štednja koju kad uplaćuje doprinose, poslodavac uplati za vas. To ide na vaš račun u mirovinski fond koji je automatski dodijeljen. To ide iz bruta 2 plaće. Naravno da postoje i ti dobrovoljni mirovinski fondovi gdje možete dodatno ulagati iznos koji već želite, država i daje neke poticaje za to.

Imamo prvi stup koji je pay as you go - sadašnji umirovljenici dobivaju mirovinu od sadašnjih zaposlenih, imamo drugi stup koji je za vašu osobnu mirovinu i postoji taj treći mirovinski stup, tamo možete uplaćivati sami, ali neki poslodavci, da bi privukli nove zaposlenike, nude to kao još jednu pogodnost, da za vas uplaćuju.

Za očekivati je da će sve veći broj poslodavaca na taj način pokušati privući radnike", rekla je Pribičević. Glavnina mirovine, kako je sad postavljen mirovinski sustav, kaže Pribičević, dolazi iz prvog stupa. "Ali pod uvjetom da imate dovoljno radnika…"

"To je prvoklasno političko pitanje"

A nedavni popis stanovništva upravo je pokazao da nas je sve manje i da smo sve stariji. "To je jedan razlog zašto je udruga nastala. Jer smo znali već prije da je Hrvatska pala ispod četiri milijuna stanovnika, popis je samo potvrdio naše bojazni. Da bi se održala dinamika prvog stupa trebate radnike - ili domicilno stanovništvo ili desetine, stotine tisuća ljudi koji će doći u Hrvatsku raditi. To je realitet prvog stupa o kojem se ne priča puno. To je prvoklasno političko pitanje", upozorava Pribičević.

Zarađuju li mirovinski fondovi, ulažu li dobro? Ovisi koga pitate. "Postoje veliki prijepori, neki misle da  mirovinci ne posluju kako bi mogli, drugi misle da su imali jako dobre prinose. Ja bih to htjela staviti u kontekst regulatora. Sama regulacija određuje u što mogu ulagati. Jedan od uvjeta je bio da određeni iznos imovine mora biti u kunama. Ulaskom u eurozonu mirovinci će moći unutar EU ulagati bez valutnog rizika bilo gdje, imat će proširene investicijske mogućnosti.

"Ulaskom u eurozonu mirovinskim se fondovima otvara puno širi prostor"

Njihova politika je da budu što konzervativniji jer ipak je to naš novac, naša mirovina i nitko ne bi htio da se netko kladi s tim. Ali, naravno, pitanje je opet samog regulatora, što regulator dozvoli. Ulaskom u eurozonu mirovinskim se fondovima otvara puno širi prostor nego što je bio dosad. 130 milijardi kuna koje su Hrvati poput hrčaka skupili u taj mirovinski fond, to je s jedne strane škrabica sa zlatom koju treba čuvati, a s druge strane imate hrvatsko financijsko tržište, burzu, gdje su mirovinci poput slona u staklani.

Postali su ogromni, možda čak preveliki za našu majušnu ekonomiju i itekako bi im dobro došlo da mogu proširiti svoje investicijske apetite", rekla je Pribičević. Kad se država nađe u krizi, jave se ideje da treba posegnuti za novcima iz mirovinskih fondova.

"To je problem. Država može bilo što, država uvijek ima monopol sile i nekad pokušava mirovinske fondove gurkati. Tu treba biti jako oprezan i zato fondovi imaju striktnu regulativu i te investicije moraju biti profitabilne. Ne bih čak rekla da je problem kupuje li se dio neke hrvatske kompanije, nego investicija mora biti profitabilna. A ne da se mirovinci pojavljuju kao netko tko krpa rupu. Treba biti oprezan jer su fondovi kao i neke druge institucije pod konstantnim pritiskom koji dolazi iz politike", rekla je Pribičević.

Što bi se dogodilo da uđu strani mirovinski fondovi? "Pitanje je opet regulatora. Konkurencija uvijek donosi za korisnika bolje uvjete, ali kažem, unutar cijele Unije postoji mehanizam u kojem oni djeluju. Hrvatski građani danas moraju uplaćivati u drugi stup, ali isto tako osim mirovinskih postoji hrpa drugih fondova gdje mogu staviti svoj novac i čekati da njegova vrijednost poraste", kazala je Pribičević.