Foto: US Army Archive

SJEVERNOKOREJSKI nuklearni program i testiranja različitih raketa sve češće uznemiravaju svjetske vojne sile predvođene Amerikom. Nakon što je Sjeverna Koreja prošlog tjedna izvela posljednje u nizu testiranje raketa, iz SAD-a su stigle oštre reakcije.

>> Može li sada Sjeverna Koreja nuklearnim oružjem dosegnuti SAD?

>> SVIJET NA RUBU RATA SAD spremne napasti Sjevernu Koreju, a nisu sposobne za obranu

>> Kako bi izgledale prve minute i sati nuklearnog rata između Amerike i Sjeverne Koreje?

Vijeće sigurnosti UN-a sastalo se u srijedu kako bi raspravljalo o lansiranju prve sjevernokorejske interkontinentalne balističke nuklearne rakete (ICBM), čiji je domet, oko 5.500 kilometara, bio dovoljan za gađanje Aljaske. Raketa Hwasong-14 dosegla je visinu od 2,802 kilometra i precizno je pogodila metu nakon leta od 39 minuta, objavila je Sjevernokorejska televizija. Testiranje je nadgledao sjevernokorejski čelnik Kim Jong-un, prenosi Reuters.

SAD spremne upotrijebiti vojsku

Američka veleposlanica u UN-u Nikki Haley upozorila je da su SAD spremne upotrijebiti i vojnu silu ako do toga dođe.

Kina i Rusija pozivaju posljednjih dana na smirivanje situacije i prekid dugogodišnjih sankcija Sjevernoj Koreji, a osebujni sjevernokorejski diktator Kim Jong-un poručuje da je lansiranje izveo kao poklon Amerikancima za Dan nezavisnosti te da će im takvi pokloni redovito stizati.

Analitičari se uglavnom slažu da Amerika nema efikasan način obrane od mogućih sjevernokorejskih nuklearnih raketa jer proturaketni sustav THAAD takav napad ne bi mogao izdržati.

Kako je sve počelo?

Da bismo danas razumjeli političke i ine krize te nervozu koju sjevernokorejski nuklearni projektili izazivaju u svijetu, trebamo se vratiti u 50-e godine prošloga stoljeća.

Kad su 1948. obje Koreje, prvo Južna pa zatim i Sjeverna, proglasile neovisnost, propalo je ujedinjenje zemlje.

U Sjevernoj Koreji, odnosno Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji, vođa je postao Kim Il-Sung.

Korejski rat počeo je 1950. napadom Sjeverne Koreje na Južnu Koreju. Južnokorejska vojska ubrzo je doživjela kolaps. Sjevernokorejske snage ušle su u Seoul 28. lipnja, samo tri dana nakon početka rata. Sjeverna Koreja u prvoj je fazi napada osvojila gotovo cijeli poluotok.

Ubrzo su se ratu priključile snage UN-a predvođene Amerikom. Nakon što su oslobodili teritorij Južne Koreje, Amerikanci kreću u ofenzivu i prelaze granicu na 38. paraleli. U Pyongyang su ušli 19. listopada 1950. i napredovali sve do granice s Kinom.

U rat je šest dana kasnije, na strani Sjeverne Koreje, ušla i Kina uz podršku SSSR-a. UN-ove snage povukle su se pred kineskom vojskom. Komunističke su snage ušle u Seoul, ali nisu napredovale dalje jer su vojnici bili iscrpljeni.

Slabo primirje održava se do danas

U ožujku 1951. saveznici vraćaju Seoul u svoje ruke. Borbe se nastavljaju duž granice na 38. paraleli sve do 1953. godine. Primirje je potpisano 27. srpnja 1953., a nakon njega je Koreja podijeljena na dvije okupacijske zone. Sjevernu Koreju kontrolirao je komunistički blok predvođen SSSR-om, a Južna je bila pod kontrolom SAD-a i saveznika. Granica je postavljena na 38. paraleli.

Rat do danas nikad nije službeno okončan. Dvije Koreje službeno su i dalje u ratu, a granica je ostala na 38. paraleli.

U Korejskom ratu stradalo je oko četiri milijuna ljudi.