CENTAR za javne politike i ekonomske analize CEA objavio je analizu trenutnih pokušaja poreznog rasterećenja u Hrvatskoj i naveo preporuke u vezi s potezima države koji bi brže mogli preokrenuti negativne trendove u poslovanju.

Jedna od glavnih preporuka je uvođenje proporcionalnog poreza (engl. flat tax). Podsjetimo, on označava porezni sustav u kojemu poduzeća i pojedinci plaćaju porez na dohodak po istoj stopi, a ne po različitima. To je porez na dohodak koji ima samo jednu poreznu stopu bez obzira na veličinu dohotka, pri čemu je moguće odrediti dio dohotka koji se ne oporezuje. Za CEA-u je to dio do 5000 kuna, čije bi se neoporezivanje, navode u analizi, odmah osjetilo.

"Trenutni plan dodatnog rasterećenja oporezivanja dohotka je efektivno relativno blizu flat tax učinka pa se zbog jednostavnosti može odmah uvesti i to je najbolje rješenje. Češka primjerice ima flat tax od 15 %, kao i većine zemalja Srednje i Istočne Europe", naveden je primjer iz EU-a, dok je prijedlog za Hrvatsku flat tax od 20 posto za sve.

"CEA smatra kako odmah treba iskoristiti priliku za ambiciozniju poreznu reformu kako bi se još više rasteretilo poduzetnike i građane. Takav smjer bi značajnije utjecao na značajnije povećanje ekonomske slobode koje ovisi o smanjivanju državnih rashoda. Činjenica jest da smanjivanja državnih rashoda do sada gotovo nije bilo, što govori o odsutnosti strukturnih reformi u javnom sektoru. Nakon duge recesije, Hrvatskoj je potrebna cjelovita odvažna porezna reforma kako bi se dinamizirao ekonomski rast i tako umanjilo kašnjenje za usporedivim zemljama Srednje i Istočne Europe", stoji u analizi.

Država mora manje trošiti

Kako bi se porezna rasterećenja mogla provesti, potrebno je za njih stvoriti prostor, a to je moguće samo ako država odluči manje trošiti. 

"Nakon što je 2015. osiguran primarni suficit (bez troškova kamata), ukupni suficit opće države je postignut 2017. kada je iznosio 2,75 milijarde kuna (0,8% BDP-a). Udio javnog duga u BDP-u je snižen s 84 % na 78 % 2017. godine tj. na 283 milijarde kuna. Očekuje se daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u prema 75 % do kraja 2018. i 66 % do 2021. Ujedno je djelomično poboljšana kontrola rashoda državnog proračuna i ojačan sustav fiskalne odgovornosti. Udio javne potrošnje u BDP-u je umjereno snižen s 47 % 2015. na 45 % 2017. Također, kada se sagleda razdoblje 2017.-2019., bit će u okviru regulatorne reforme provedeno ukupno preko 50 mjera administrativnog rasterećenja vremena i novca poreznih obveznika za preko pola milijarde kuna kada se gleda područje poreznih propisa", pozdravljen je smjer smanjenja potrošnje u kojem se ide.

Pozdravljeno je i ukidanje doprinosa za zapošljavanje i za ozljede na radu, no kritizirano je povećanje izdavanja za zdravstvo, s 15 posto na 16,5.

Iz CEA-e su istaknuli da javnu potrošnju treba oštro srezati, pri čemu rashodi opće države ne bi smjeli prelaziti 40 % BDP-a.

Nema smisla snižavati PDV, bolje je ukinuti nepotrebne poreze

Predložena promjena poreza na dodanu vrijednost smanjila bi PDV na hranu i pelene, što su analitičari istaknuli kao dobru stvar za najviše ekonomski pogođen dio stanovništva. 

"Ipak, otvara se pitanje što je s ostalim esencijalnim dobrima i gdje je granica između dobara koja jesu esencijalna i koja nisu. Trenutni prijedlog primjerice ne uključuje smanjenje PDV-a na bezreceptne lijekove, telekomunikacijske usluge i javni prijevoz. Od planiranog smanjenja opće stope PDV-a s 25 % na 24 % od 2020. bi trebalo odustati kako bi se naglasak stavio na rezanje direktnih poreza – poreza na dohodak i poreza na dobit. Svako smanjenje opće stope PDV-a za 1 postotni bod, smanjuje prihode središnje države za oko 1,5 milijardi kuna. Mnogi stručnjaci i poslovni ljudi upozoravaju da bi bilo efektivnije za taj iznos smanjiti direktne poreze, odnosno doprinose. PDV je izvor stabilnosti poreznog sustava i glavni je prihod središnjeg državnog proračuna o kojemu ovisi i financiranje mirovinskog i zdravstvenog sustava", ocijenili su u CEA.

Umjesto smanjenja PDV-a iz CEA-e su predložili ukidanje poreza čime bi se najviše pomoglo ekonomski pogođenom dijelu stanovništva Hrvatske, ali i potaknulo poduzetništvo.

Prema prijedlozima CEA-e potrebno je: pojednostaviti sustav koeficijenata tako da se uvede neoporezivi dio, povećan za fiksni iznos za svako dijete, uzdržavanog člana obitelji ili stopu invaliditeta. Zatim zamijeniti klasičan porez na dobit jednostavnim porezom na isplaćenu dobit od 20 %, prema uzoru na Estoniju koja je porezno najkonkurentnija zemlja svijeta. Te i ukinuti porez na kapitalnu dobit i dividendu kao oblike dvostrukog oporezivanja dobiti.

Također je potrebno: Ukinuti gotovo sve upravne pristojbe. Poduzetnicima treba omogućiti stopostotno priznanje svih poslovnih troškova. Deregulirati propisivanje minimalnog koeficijenta za obračun plaća poduzetnika (uz podršku odustajanju od prvotno planiranog povećanja koeficijenta). Ukinuti porez na potrošnju te trošarine na pivo, vino, kavu, bezalkoholna pića, kruta goriva, prirodni plin i električnu energiju, a svakako zadržati trošarinu na duhan. Ukinuti porez na prijenos vlasništva nekretnina. Ukinuti županijski porez na nasljedstvo. Ne uvoditi nove poreze, kao što su ekološki porezi ili porezi na bogatstvo. Ne kažnjavati poduzetnike za manje prekršaje, počevši od malog i velika slova, nekoliko kuna u blagajni itd. 

U analizi se zaključuje da bi ambicioznija porezna reforma trebala uvesti značajnije promjene u porezni sustav, kao i Hrvatsku učiniti atraktivnijim mjestom za strane investitore.