PROFESOR na Hrvatskom katoličkom sveučilištu Tado Jurić je vezano za rezultate Popisa stanovništva ocijenio kako pad broja katolika u Hrvatskoj nije dominantno rezultat iseljavanja, nego promjene svjetonazora koja je zahvatila hrvatsko društvo.

"Prema našoj studiji, pad broja katolika u Hrvatskoj nije dominantno rezultat iseljavanja, nego promjene svjetonazora koja je zahvatila hrvatsko društvo", izjavio je Jurić Hini. Ustvrdio je kako ovaj podatak zapravo pokazuje i da su Hrvati istodobno sve manje spremni biti Hrvati i osjećati se Hrvatima, odnosno da nacionalni identitet među Hrvatima slabi. 

Podsjetio je kako pripadnost katoličanstvu većina Hrvata smatra sastavnim dijelom nacionalnog identiteta. Napominje kako studija jasno pokazuje da Hrvati u iseljeništvu sve manje pohađaju hrvatsku nastavu, ali i manje posjećuju katoličke misije u iseljeništvu. 

"Dva međusobno suprotstavljena politička bloka"

Ako se prvih trideset godina hrvatske države stvarala funkcionalna državnost i utvrđivao hrvatski identitet, očito predstoji etapa razgradnje tog identiteta, ocijenio je. U Hrvatskoj su se, smatra Jurić, oblikovala dva međusobno suprotstavljena društvena i politička bloka.

U središtu novog sukoba hrvatskog društva zapravo je borba za „kulturnu hegemoniju“ između stare srednje klase i nove srednje klase, rekao je Jurić dodavši kako će sukob vrlo brzo postati zoran u pogledu shvaćanja iseljavanja i useljavanja kao ključnog identitetskog pitanja. 

Napomenuo je kako se vrijednosti nove srednje klase artikuliraju kroz tzv. „zeleni kapitalizam“, globalizam, klimatske teme i rodna prava. Na drugoj strani društvenog spektra, istaknuo je, raste srdžba rezignirane stare srednje klase čije se vrijednosti proglašavaju zaostalima i koja, u nedostatku političke artikulacije, sve više skreće populizmu. 

"Projekcija o padu broja katolika objavljena prije više od godinu dana"

Nova srednja klasa potiskuje vrijednosti teškog rada, discipline, jasne hijerarhije, zavičajnosti, obitelji i nacionalnosti, rekao je Jurić dodavši kako u prvi plan postavlja kozmopolitizam, individualizam i ideju rodnih prava. 

Jurić je podsjetio kako je projekcija o padu broja pripadnika Katoličke crkve objavljena prije više od godinu dana kada su analizirani odgovori na anketu provedenu u hrvatskom iseljeništvu na uzorku od preko 1000 iseljenih.

Tada se, napomenuo je, jasno pokazalo da je dobna skupina između 20 i 35 godina, koja čini glavninu iseljenih Hrvata, znatno manje religiozna od svojih roditelja te da glavnina (56.8 posto) naginje liberalnom svjetonazoru.
Jurić je najavio kako se o svemu opširnije analizira u knjizi Zarobljeno društvo (Luković, Jurić, Piplica), koja izlazi krajem listopada.