U STRAŠNOJ nesreći koja se sinoć dogodila na autocesti A3 poginulo je četvero ljudi.

Pola sata iza ponoći vozač Škode Octavije izgubio je kontrolu nad automobilom i izletio s ceste. Auto se zabio u zaštitnu ogradu. U automobilu je pet državljana Srbije. 

Policija sumnja da je uzrok stravične prometne nesreće to što je vozač automobila zaspao.

Uz to, od petero ljudi u vozilu, samo je suvozač bio vezan, a on je i jedini preživio strašnu nesreću. Radi se o 28-godišnjem Draganu Vučićeviću. Njemu su zasad okarakterizirane tek lakše ozljede. 

Kako su ispričali svjedoci, svi poginuli ispali su iz automobila. Riječ je o Aleksandra Janković (43), Žikica Janković (47), Verica Rašić (42) i 14-godišnji dječak N. R. 

Strašnu nesreću analizirali smo s prometnim stručnjakom Markom Ševrovićem s Prometnog fakulteta u Zagrebu. 

Prometni stručnjak za Index objasnio koje su greške dovele do nesreće

"Ako gledamo ovu nesreću, prva je naravno greška vozača. Radi se, jasno, o nenamjernoj grešci. Dogodilo se nešto što je po meni manjak edukacije. On nije bio svjestan opasnosti. Druga je velika greška to što nisu bili vezani. Treći faktor su zvučne i vibrirajuće oznake na kolniku kojih ovdje nema, a možda su mogle pomoći. Ono što znamo jest da statistički te crte pomažu, pokazuju to i međunarodna iskustva", objasnio je Ševrović. 

Kaže kako je ovdje ipak za smrtni ishod po svemu sudeći bilo presudno to što ljudi nisu bili vezani.

"Nebrojena istraživanja su pokazala statističku vjerojatnost koja je u 99 slučajeva od 100 takva da će sigurnosni pojas pridonijeti manjim ozljedama. U rijetkim, ali zaista rijetkim slučajevima će osoba koja nije vezana proći bolje jer neće pasti u provaliju ili nešto slično, no u devet od deset nesreća nevezivanje će značiti sigurnu smrt. Ljudi znaju reći da su preživjeli i neki koji nisu bili vezani, ali to što postoje i takvi, naglašavam, rijetki slučajevi, nije nikakvo opravdanje za nevezivanje", naglašava prometni stručnjak.

Upozorava i na vrlo važnu stvar za koju je uvjeren da je mnogo ljudi ne zna. 

Zračni jastuk ne djeluje ako osobe u autu nisu vezane, ljudi na stražnjim sjedalima lakše ispadaju iz vozila

"Dosta ljudi nije svjesno da zračni jastuk nema pravu funkciju ako niste vezani, a neki ga proizvođači i isključuju ako osoba nije vezana. Neki ljudi misle da ako imaju zračni jastuk u autu, da im ne treba pojas. Zračni jastuk nije zamjena za pojas, on spašava zajedno s pojasom, on je dizajniran kako da glava ili dio tijela završava na njemu, no pojas češće spašava život", jasan je Ševrović.

Važno je, dodaje, povećati svijest o tome da se treba vezati pojasom i na stražnjim sjedalima. 

"Što se tiče stražnjih sjedala, ta ubrzanja i usporavanja do kakvih dolazi u ovakvim nesrećama mi ljudi jako rijetko osjetimo. Oni koji misle da mogu zadržati dijete koje nije vezano na stražnjem sjedalu moraju znati da je to fizički nemoguće. Masa djeteta od 40 kila postaje 400 kila, nemoguće ga je zadržati. Nebrojeno puta se događalo da nevezani ljudi sa stražnjih sjedala ozlijede ljude na prednjim sjedalima. Najgori aspekt nevezivanja na stražnjim sjedalima je ispadanje iz vozila. To vrijedi i za mjesto suvozača, a tek je nešto drukčije kod vozača gdje imate volan i papučice što donekle otežava ispadanje iz vozila. Vozila su tvrđa na prednjim vratima, stražnja vrata se puno češće otvaraju kod prevrtanja. Putnici izlete iz vozila dok se ono prevrće i auto ih pregazi. Nedavna autobusna nesreća u Portugalu je primjer za to, autobus je te ljude poklopio", priča prometni stručnjak.

Kaže kako su brojke poražavajuće. Naime, istraživanje koje je proveo Prometni fakultet pokazalo je da se tek u 1 od 10 slučajeva putnici vežu pojasom na stražnjim sjedalima. Istraživanje su proveli na cesti gledajući koliko se ljudi veže u stvarnim uvjetima prometa. Na autocesti je zbog velikih brzina nevezivanje još opasnije. 

Noćna vožnja je velik rizik, 15 minuta na monotonoj cesti dovoljno je da vozač zaspi

S obzirom na to da je, kako sumnja policija, vozač zaspao za volanom, ulogu su odigrali i noćna vožnja i umor. 

"Veliki je rizik noću. Mi upravo na Prometnom fakultetu radimo projekt i preliminarna istraživanja pokazuju da je i 15 minuta na monotonoj cesti po noći dovoljno da vozač zaspi. Upravo nam je dionica autoceste A3 testna. Napravili smo sličnu dionicu u našoj simulaciji i naši vozači voze po njoj. Ideja je da se napravi sustav koji bi, koliko je to moguće, prevenirao ovakve nesreće. Definitivno pomažu zvučne i vibrirajuće oznake, poput vibrirajućih traka koje su sada obavezne samo 300 metara ispod tunela. Ono što znam da HAC već radi na tome i takva bi se signalizacija trebala uvesti u sljedećim godinama. Ja apeliram da se to napravi što prije", rekao je stručnjak. 

Objasnio je i kako točno dolazi do nesreća kad vozač zaspi.

Vibrirajuće trake i signalizacija mogu pomoći

"Kod umora i kad ljudi zaspu, nikad ne dolazi do naglog izlijetanja. Ne može se, naravno, reći hoće li ta infrastruktura na cesti uistinu spriječiti nesreću jer ne znamo kako će vozač reagirati, ali u svakom slučaju može pomoći. Elementima na cesti se može razbiti monotonija. Jedan od načina je da se postave poruke s brojem ljudi koji su poginuli i pitanjem za vozače jesu li umorni. Posebno je to s umorom rizično kada nema prometa jer je onda još lakše zaspati, a posebno ako je uz to još neka magla ili nema mjesečine pa je potpuni mrak. U pitanju je i nedostatak kisika ako je više ljudi u automobilu", kaže Ševrović.

Pojasnio je što ljudi mogu napraviti u takvim situacijama. 

"Savjet je svakako otvoriti prozor da uđe zraka, stati na prvo odmorište i prošetati, u konačnici i prespavati. Dva sata je već granica za vožnju u komadu bez odmora, iako je to, naravno, individualno. Ima ljudi koji nisu puno na cesti pa je i njima napor. Stvarno je bitno da ljudi shvate da se to može dogoditi njima, bez obzira na vozačko iskustvo i broj godina", zaključio je prometni stručnjak Marko Ševrović za Index.