Znate li što je Wolfscale? Ne zna nitko osim Vice Mihanovića
VICE MIHANOVIĆ, HDZ-ov kandidat za splitskog gradonačelnika, u jednome je u pravu: njegov doktorski rad Ekonomski učinci pomorskog prometa i transporta u funkciji gospodarskog razvoja, koji je obranio 2018. godine na osječkom Ekonomskom fakultetu, zaista je jedinstven u Hrvatskoj i na svijetu, jer je na stranici 71. otkrio Wolfscale. Naziva je tablicom tankerskih vozarina.
Mihanović piše: "U tankerskom brodarstvu vozarine se definiraju prema tablici Wolfscale tankerskih vozarina." Kurzivi - ova nakošena slova - Mihanovićevo su djelo, očito mu je jako stalo istaknuti značaj Wolfscale. Rečenica je otisnuta u dijelu doktorata koji nije označen kao citat, izgleda kao izvorno Mihanovićevo djelo i nalazi se u sklopu manjega poglavlja Način plaćanja vozarina u pomorskom prometu, ispod dijela teksta u kojemu su pravilno citirane riječi Frane Mitrovića.
Ne baš ambiciozan prepisivač
U dijelu u kojem spominje "Wolfscale" Mihanović, zapravo, ne baš ambiciozno prepričava dio iz Mitrovićeve knjige Ekonomika pomorstva objavljene 2007. godine. Kod Mitrovića je naslov poglavlja Vozarine u tankerskom brodarstvu i detaljnije od aktualnog HDZ-ova kandidata za gradonačelnika Splita piše o temi. I jasno kaže: "Osnovna je tablica tankerskih vozarina općenito Worldscale (W/S)."
Otkud onda kod Mihanovića fino kurzivirani Wolfscale? Možda je on u pravu, a Mitrović ne?
Kako nam internet nije bio od pomoći jer, ispostavilo se, ne poznaje Mihanovićev Wolfscale, barem ne u kontekstu tankerske plovidbe, obratili smo se Hrvatskoj brodogradnji Jadranborodu. Zanimalo nas je znaju li da se vozarine u tankerskoj plovidbi određuju prema Wolfscale? Odgovorili su:
"Iako se ne radi o našem području djelatnosti, s obzirom na to da smo u brodogradnji, a ne brodarstvu pretpostavljamo da se referirate na tablicu koju godišnje objavljuje Worldscale (a ne Wolfscale) Association u Londonu i NY-u, a koja predstavlja prosječnu cijenu prosječnog tankerskog prostora na prosječnoj prijevozničkoj ruti od 15.000 milja i kao takva služi za izračun konkretne cijene koja se dogovara između brodara i brodovlasnika te se tako izračunata naziva 'Worldscale Freight Rate'."
Citirali Mihanovića, pa ispali blesavi
A mi smo, citirajući Mihanovića, ispali pomalo blesavi. Ljudi iz Jadranbroda vjerojatno su nam s podsmijehom odgovarali na pitanje o nekakvoj Wolfscale.
Kontaktirali smo još nekoliko osoba upućenih u tematiku, nitko nije čuo za Wolfscale. Za Worldscale jesu. Konačno, upitali smo i Mihanovića je li Wolfscale njegovo originalno znanstveno otkriće ili je pogrešno prepisao Mitrovića. Do časa nastanka ovoga teksta nije odgovorio.
Mihanović je disertaciju obranio 28. veljače 2018. godine pred povjerenstvom koje su činili Joško Dvornik, redoviti profesor na splitskom Pomorskom fakultetu kao predsjednik te članovi Željko Turkalj, redoviti profesor na osječkom Ekonomskom fakultetu i njegov umirovljeni kolega Mane Medić. Mentorica je bila Ivana Barković Bojanić, također redovita profesorica Ekonomskog fakulteta u Osijeku.
Index je polovicom ožujka objavio tekst u kojem otkrivamo da je Mihanović preuzimao tuđe rečenice i čitave pasuse bez navođenja izvora, niti je preuzeto označavao kao citat, pa nije moguće govoriti o propustu ili greškama, nego o očitoj namjeri da prepisane definicije, stavove i zaključke prikaže kao svoje.
>> Ekskluzivno: HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Splita je plagirao doktorat
Od tada, kao što smo i očekivali, nitko od nadležnih nije poduzeo ništa bitno: Povjerenstvo za znanstvenu procjenu Mihanovićeva doktorata, formirano na osječkom Sveučilištu, raspalo se nakon nekoliko dana.
>> Četvero profesora odustalo od ocjenjivanja doktorata Vice Mihanovića
Točnije, od petero imenovanih članova, u njemu je ostala samo Ivana Šandrk Nukić, izvanredna profesorica s Građevinskog i arhitektonskog fakulteta u Osijeku. No, Šandrk Nukić ne samo što se, koliko je poznato, znanstveno ne bavi temama bliskima predmetu Mihanovićeva rada, nego je s njegovom mentoricom Ivanom Barković tijesno surađivala. Primjerice, 2017. godine, u izradi doktorske disertacije Učinci Bolonjskog procesa na visoko obrazovanje Republike Hrvatske, autorice Nade Bosanac Milas, Barković je bila mentorica i sa Šandrk Nukić članica povjerenstva za obranu rada. U istim ulogama javljaju se i u izradi doktorske disertacije Vesne Vučemilović, aktualne kandidatkinje Domovinskog pokreta za osječko-baranjsku županicu i sestre Miroslava Škore. Ona je na osječkom Ekonomskom fakultetu doktorirala u prosincu 2018. godine, nekoliko mjeseci nakon Mihanovića, s temom Suvremeni izazovi društveno odgovornog poslovanja u Republici Hrvatskoj.
Mentorica i članica povjerenstva i privatno bliske
Uz to, Šandrk Nukić i Barković su, koliko se vidi po društvenim mrežama i privatno bliske. O ovome smo poslali pitanja Šandrk Nukić i Sveučilištu, ali odgovor nismo dobili.
Vratimo se Mihanovićevoj disertaciji. Još pri prvom čitanju zapazili smo da su pasusi u kojima autor opisuje svoj rad identični onima u nekim drugim disertacijama koje je mentorirala Ivana Barković. Mihanović, primjerice, piše: "Disertacija se sastoji od teorijskog (eksplikativnog) i analitičkog (empirijsko/iskustvenog) dijela rada. Teorijski dio rada temelji se na pregledu znanstvene i stručne literature u cilju formiranja okvira za razumijevanje značaja teme disertacije. Pregled literature pomaže u boljem određivanju istraživačkog pitanja i ciljeva disertacije te daje važnu teorijsku podlogu pri razumijevanju problematike disertacije. Pregled literature prikazuje nekoliko područja povezanih s ciljem istraživanja i temeljnim istraživačkim pitanjem ove disertacije, npr. pomorsko gospodarstvo, pomorsko poslovanje, pomorstvo u Hrvatskoj, pomorski potencijali i njihova uloga u ekonomskom razvoju. Riječ je o područjima koja pomažu razumijevanju cilja i problematike kojom se bavi disertacija, a donose i teorijski okvir za istraživanje ekonomskih učinaka pomorskog prometa i transporta na gospodarski razvoj te pomažu kasnije u donošenju zaključaka u empirijskom dijelu disertacije."
Iste i slične rečenice u različitim disertacijama
Druga autorica, čiji je rad mentorirala Barković, godinu dana ranije piše: "Disertacija se sastoji od teorijskog (eksplikativnog) i analitičkog (empirijskog/iskustvenog) dijela rada. Teorijski dio rada temeljen je na pregledu znanstvene i stručne literature s ciljem formiranja okvira za razumijevanje značaja teme disertacije. Pregled literature pomaže u boljem određivanju istraživačkog pitanja i ciljeva disertacije, te daje važnu teorijsku podlogu pri razumijevanju problematike disertacije. Pregled literature prikazuje nekoliko područja, povezanih s ciljem istraživanja i temeljnim istraživačkim pitanjem ove disertacije, npr. poduzetništvo, odvjetništvo i odvjetnička struka, rodna asimetrija na tržištu rada. Područja su ovo koja pomažu razumijevanju cilja i problematike kojom se bavi disertacija, a donose i teorijski okvir za istraživanje odvjetništva kao poduzetništva te pomažu kasnije u donošenju zaključaka u empirijskom dijelu disertacije."
Vesna Vučemilović nekoliko mjeseci nakon Mihanovića piše: "Disertacija se sastoji od teorijskog (eksplikativnog) i analitičkog (empirijskog) dijela rada. Teorijski dio rada temelji se na pregledu znanstvene i stručne literature s ciljem formiranja okvira za razumijevanje značaja teme disertacije. Također, pregled literature pomaže u boljem definiranju istraživačkog pitanja i ciljeva disertacije te daje važnu teorijsku podlogu za razumijevanje problematike disertacije."
Kurtoazni odgovor Ekonomskog fakulteta
Pitali smo Ekonomski fakultet u Osijeku kako je moguće da različiti autori kod iste mentorice istim ili sličnim rečenicama opisuju svoje radove. Slijedi odgovor: "Kao što smo Vas i ranije izvijestili, na sjednici Fakultetskog Vijeća održanoj 25. ožujka 2021. pokrenuli smo postupak provjere vjerodostojnosti stjecanja doktorata znanosti Vice Mihanovića. Obzirom da je postupak još uvijek u tijeku nismo ga u mogućnosti komentirati. Molimo Vas da se za sve odgovore strpite do okončanja postupka."
Ako bi se iste i vrlo slične rečenice kojima autori opisuju svoje radove mogle smatrati posljedicom legitimnog postupka - mentorica im očito sugerira obrazac po kojem koncipiraju taj dio teksta - pa to više navodimo kao kuriozum, nego kao nepravilnost, stvari stoje drugačije s Mihanovićevim prepisivanjem dijelova članka Analyzing Maritime Economy in the Mediterranean: A Focus on the Campania Region, autora Francesca Parole, Marcella Risitana, Ilaria Tutorea i Marca Ferrettia, objavljenog 2014. godine u recenziranom akademskom časopisu Rivista Italiana di Economia Demografia e Statistica Talijanskog društva za ekonomiju, demografiju i statistiku.
Prepisao više nego što smo mislili
U našem prvom tekstu o Mihanovićevoj disertaciji, zapazili smo da iz tog članka, koji spominje samo na kraju disertacije u popisu literature - pri čemu Ferrettija potpisuje kao Ferettija - prepisuje na stranicama 19, 23, 24 i 25, zaključno s glasovitom, zapravo katastrofalno prevedenom, rečenicom: "Teorijska paradigma rasta trajnog propusnosti izazvala je operativna, društvena i ekološka zabrinutost, s obzirom na rizik od prekomjernog kapaciteta i disekonomija razmjera."
Sada smo prepisivanje rečenica iz istog članka primijetili i na stranicama 29. i 30. Mihanovićeva rada. Prosudite sami. Mihanović (2018.):
"Posljednjih godina, pomorska industrija doživjela je neke radikalne promjene koje su brzo transformirale odnos između pomorskog prijevoza, lučkih operacija i prometa prema unutrašnjosti zemlje, a što se ogleda u ekonomici obujma vezanoj uz veličinu broda, širenja konzorcija i globalnih saveza te pomaka konkurentskih paradigmi u samoj industriji. Prema Cullinanu i Khanu (2000), veličina plovila kontinuirano raste od početka kontejnerizacija. Karakteristično je kako brodovlasnici pokušavaju smanjiti troškove prijevoza po jedinici kako bi bili konkurentniji i zadržali svoje marže.
Do velikih je promjena u veličini brodova došlo između 1988. i 1996. godine uvođenjem Maersk K-Class brodova s kapacitetom većim od 6000 TEU. Daljnji napredak dogodio se 2006. godine s postavljanjem Maersk E-Class brodova, prekidajući prepreku od 15.000 TEU kapaciteta. Unatoč gospodarskoj krizi (2008. - 2009.), glavni brodovlasnici odlučili su ubrzati put gigantskog plovila, što je u posljednjih pet godina izazvalo ogromno ubrzanje. Vrhunski igrači na tržištu poput - Maersk, MSC i CMA-CGM - bili su prisiljeni nastaviti taj agresivni izbor između više mogućnosti za smanjenje troškova i upravljanje slomom globalne potražnje. Ova strategija troškovnog vodstva nalazi sada svoje krajnje rješenje u raspoređivanju ogromnih plovila dosegnuvši 18.000 TEU i više, odnosno 400 mt dužine."
Parola, Risitano, Tutore i Ferretti (2014.):
"In recent years, the shipping industry experienced some radical changes which quickly transformed the relation among maritime transport, port operations and hinterland transportation. In this vein, the growing resort to economies of scale in vessel size (a) and the proliferation of consortia and global alliances (b) have been provoking a shift of the competitive paradigms in the industry.
Since the beginning of the containerization the average vessel size has been increasing steadily (Cullinane and Khanna, 2000). Typically, shipowners try to reduce transport costs per unit in order to be more competitive and preserve financial margins. After a period of relative stability between 1988 and 1996 a major step change in ship size occurred with the introduction of Maersk K-Class ships, with capacity above 6,000 TEUs. A further breakthrough took place in 2006 with the deployment of Maersk E-Class ships, breaking the barrier of 15,000 TEU capacity. Despite the economic crisis (2008-2009) major shipowners decided to speed up on the pathway of vessel gigantism, imposing a tremendous acceleration over the last five years. Top market players such as Maersk, MSC and CMA-CGM were forced to pursue that aggressive option for reducing costs and managing the collapse of global demand. This cost leadership strategy finds now its ultimate solution in the deployment of megavessels reaching 18,000 TEUs and beyond (400 mt length) (Martin et al., forthcoming)."
Mihanović (2018.):
"Korištenjem takvih ogromnih brodova neizbježno se pokreće niz ključnih izazova gledajući iz različitih perspektiva. Dostupnost nautičkih lukā, povećanje vremena okretišta u lukama i rastući troškovi luke samo su neki od glavnih menadžerskih prijetnji s kojima se moraju suočavati brodovlasnici. Osim toga, primjena većih plovila otežava postizanje točke pokrića ciljeva. Kao rezultat toga, brodovlasnici zahtijevaju povećanu agregatnu potražnju kako bi kompenzirali rastuće veličine plovila i osigurali omjer iskorištenja. Iz tog razloga unazad nekoliko godina primjećuje se nezapamćeno povećanje kooperativnih sporazuma između prijevoznika s ciljem dijeljenja poslovnih rizika i investicijskih opterećenja (Heaver et al., 2001; Panayides i Wiedmer, 2011). Industrija prijevoza kontejnerima sve više uvodi strategije kooperacije u svoje organizacije koje dovode do sve veće koncentracije na tržištu. Nekoliko vrsta kooperativnih strategija - od konzorcija do strateških saveza - prisutno je na tržištu kontejnerskog prijevoza. Strateški su savezi sporazumi u kojima prijevoznici upravljaju s više zajedničkih brodskih usluga širom svijeta, a čineći to članovi saveza dijele rizike ulaganja (Lorange, 2001)."
Parola, Risitano, Tutore i Ferretti (2014.):
"The utilization of such giant ships inevitably drives to key challenges from various perspectives. Port nautical accessibility, port turnaround time increase, and growing port costs are just some of the major managerial threats that shipowners are called to address. In addition, the adoption of larger vessels makes the achievement of break-even targets more difficult. As a result, shipowners necessitate to aggregate demand flows for compensating the growing vessel size and safeguarding utilization ratios.
For this reason, the last few years showed an unprecedented surge of cooperative agreements among carriers, with the aim of sharing commercial risk and investment burden (Heaver et al., 2001; Panayides and Wiedmer, 2011).
Container shipping industry has thus increasingly introduced cooperative strategies into its organization, resulting in a growing market concentration. Several types of cooperative strategies, from consortia to strategic alliances, are present in the container shipping market. Strategic alliances are agreements where carriers manage several joint shipping services worldwide, and by doing so, alliance members also share investment risks (Lorange, 2001)."
HDZ-ov kandidat kršio fakultetske upute
Mihanović niti na jednom mjestu ne označava da citira tekst Parole, Risitana, Tutorea i Ferrettija i čitatelja, zapravo, dovodi u zabludu, jer stječe dojam da je čitao autore čije rečenice i prezimena prepisuje iz njihova teksta. Uz to, kako vidimo, u tekstu koristi katastrofalno prevedene rečenice.
Osječki Ekonomski fakultet donio je 2014. godine, četiri godine prije Mihanovićeva doktorata, Upute za pisanje seminarskih, završnih, diplomskih radova i doktorskih disertacija. U njima profesori Antun Šundalić, Josip Mesarić i Marijana Zekić Sušac, opisuju postupak pravilnog citiranja:
"Za pisanje studentskih radova na Ekonomskom fakultetu u Osijeku preporučujemo američki (harvardski) stil o kojemu više informacija donosimo u nastavku. Američki, tzv. harvardski stil pisanja je onaj prema kojemu se citat, parafraza ili interpretacija označava u tekstu tako da se na kraju rečenice u zagradi navede prezime autora djela, godina izdanja i po mogućnosti stranica(e) s koje se citira, parafrazira ili interpretira tekst, npr. (Milas, 2009:563)."
Prema Uputama, ovih se pravila treba pridržavati ne samo kod citiranja, nego i pri parafraziranju i interpretiranju tuđih rečenica. Upute propisuju kako je "citiranje doslovno preuzimanje teksta (ili izgovorenih riječi) iz drugih izvora, dakle prenošenje od riječi do riječi dijela tuđeg rada", a parafraziranje autorovo prepričavanje "većih dionica tuđeg teksta, čak cijelih članaka ili knjige". U njima piše: "Osim što je obvezan navesti izvor djela koji parafrazira, autor je obvezan voditi računa da parafraziranjem vjerno prikaže izvorno djelo."
Konačno, dopušteno je interpretirati nečiji tekst. Interpretiranje je opisano kao "prikazivanje autorova razumijevanja tuđeg pisanog djela, predstavljene ideje ili održanog govora. Iako kod interpretacije autor dodaje vlastite ideje, vlastito razumijevanje značaja tuđeg djela, ipak je obvezan pozvati se na izvor", objašnjavaju Upute osječkog fakulteta na kojem je Mihanović obranio doktorat. Da je autorima bilo jako važno ukazati na izostanak tolerancije prema prepisivačima, svjedoči i to što u Uputama na još jednom mjestu navode kako su studenti dužni "pozvati se na izvor u samom tekstu na način da se iza rečenice ili odjeljka koji je preuzet od drugog autora prema određenom stilu navede izvor". Ponovno opisuju harvardski stil citiranja i navode da je i na kraju rada, u popisu literature, potrebno navesti puni izvor.
Preuzimanje teksta drugog autora bez navođenja izvora je plagijat
"U suprotnom, ako se preuzima tekst drugog autora bez navođenja izvora, riječ je o plagiranju. Plagiranje označava preuzimanje tuđih ideja, mišljenja, stavova, rezultata i sl. bez navođenja originalnog izvora, čime se tuđi rad prikazuje kao vlastito djelo. Plagiranje je strogo zabranjeno te prema Pravilniku o stegovnoj odgovornosti studenata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, članak 7, stavak 5, predstavlja tešku povredu studentskih obveza i neispunjavanje obveza za što su predviđene sankcije kao što su zabrana polaganja ispita, privremeno isključenje sa studija ili isključenje sa studija."
Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u članku 37. veli da se znanstveno zvanje može oduzeti "ako se utvrdi da znanstveni radovi na temelju kojih je znanstvenik izabran u znanstveno zvanje predstavljaju plagijat ili da su istraživanja na kojima se temelje krivotvorena". Postupak oduzimanja zvanja može pokrenuti znanstvena organizacija, matični odbor, područno vijeće, Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj ili Odbor za etiku.
U Mihanovićevu slučaju svi šute. Zasad. Nitko se nema volje suprotstavljati uzdanici vladajuće partije. Od akademske zajednice ni glasa.
Nakon stjecanja doktorata Mihanović, inače ravnatelj splitske Lučke uprave, dobio je dodatni posao na Pomorskom fakultetu u Splitu, predaje na kolegiju Financiranje u brodarstvu. Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković za njega je izjavio da ima besprijekornu akademsku karijeru, ali barem o Plenkoviću nitko ozbiljan ne bi smio imati iluzija.
Eto, ovo su novi primjeri Mihanovićeva prepisivanja. Zatreba li osječkom Sveučilištu još neka pomoć oko teme, stojimo na raspolaganju.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati