NA JUČERAŠNJI dan 1994. godine malo iza podneva na sarajevsku tržnicu Markale s položaja Vojske Republike Srpske ispaljena je minobacačka granata promjera 120 mm koja je ubila 68, a teže i lakše ranila na desetke osoba.

Petog veljače obilježava se i kao Dan sjećanja na sve poginule građane Sarajeva u razdoblju 1992.-1995. godine, koliko je trajala najduža opsada nekog velikog grada u europskoj povijesti. Službeno je potvrđeno kako je tijekom rata na području glavnoga grada BiH ubijena 14.541 osoba, od čega više od 1600 djece, dok je više od 50 tisuća ljudi ranjeno.

Napad na prepunu tržnicu u centru grada

Najprometnija sarajevska tržnica Markale, koja se nalazi u samome središtu grada, tijekom rata bila je Sarajlijama mjesto za opskrbu raznim potrepštinama. Ondje su građani mogli kupiti hranu i druge proizvode koji su im bili potrebni da prežive teške ratne dane. 

Međunarodni kazneni sud za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije donio je presudu kojom se Stanislava Galića, zapovjednika snaga RS-a koje su opsjedale grad, osudilo na kaznu doživotnog zatvora, između ostaloga i za napad na Markale.   

Krvavi pokolj na Markalama stavlja se na teret i bivšem predsjedniku RS-a Radovanu Karadžiću i glavnom zapovjedniku vojske bosanskih Srba Ratku Mladiću, koji su na Haškom sudu nepravomoćno osuđeni na 40 godina, odnosno na doživotni zatvor.