POZNATO je da Europska unija ima velikih problema s isporukama cjepiva protiv covida-19. Također nije tajna da smo na začelju EU po postotku cijepljenih u populaciji.

Prema stranici Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) Hrvatska je do sada procijepila samo 8.5% stanovništva prvom dozom, dok je prosjek EU 10.4%. Iza nas su u EU samo Bugarska s 5.1% i Latvija sa 6.3%

Preko sto tisuća doza na lageru?

No, u nekim medijima pojavile su se informacije prema kojima je Hrvatska također i jedna od najsporijih u cijepljenju. Prema napisima Hrvatska na lageru ima oko 120.000 neiskorištenih doza budući da je iskoristila tek oko 72% doza koje je dobila dok je prosjek EU oko 80%.

No, naš epidemiolog Bernard Kaić iz HZJZ-a kaže da to nije točna informacija.

"Na lageru trenutno imamo tek oko 7000 cjepiva i to AstraZenece koja je stigla prošli četvrtak i danas ide na teren", rekao je za Index Kaić.

"Problem je u tome što se kao izvor podataka za Hrvatsku koristi informatička platforma koju je za praćenje nabave, distribucije i potrošnje cjepiva uredilo Ministarstvo zdravlja. Kada cjepivo dođe u Hrvatsku, mi ga odmah moramo evidentirati, u protivnom ga ne možemo ni preuzeti. Ako se dogodi da u nekoliko dana stigne oko 100.000 doza, što se dogodilo pretprošli vikend, i zatim u ponedjeljak dobijemo još dodatnih 30.000 doza, to nikako nije moguće u istom danu potrošiti. Osim toga, kada se ljudi procijepe, podaci o tome ne upisuju se isti trenutak izravno u bazu. Drugim riječima, to znači da podaci na platformi ne pokazuju koliko je cjepiva stvarno potrošeno, nego koliko ih se stiglo upisati. Kada se provodi kampanja cijepljenja, podaci se upisuju na papir, a tek kasnije se unose u bazu. Stoga broj cijepljenih koji se vidi u registru puno kasni za stvarnim brojem. Istovremeno broj doza koje su nam stigle ne kasni nimalo. To je glavni razlog razlike između brojki", rekao je Kaić.

Različite prakse praćenja po zemljama

Osim toga, ističe, neke zemlje ni ne prate koliko su točno ljudi cijepile već upisuju samo podatke o tome koliko su cjepiva koje im je stiglo distribuirale prema mjestima na kojima će se obavljati cijepljenje.

"To prikazuju kao broj cijepljenja. Kada bismo mi tako radili, danas bismo imali upisano da smo iskoristili oko 90% doza. Nama danas u bazi piše da smo iskoristili oko 80% cjepiva, a stvaran postotak je sigurno veći", tumači Kaić.

Stižu li nam uskoro neke veće količine cjepiva?

Prije dva tjedna Hrvatska je u dva dana dobila oko 100.000 doza cjepiva od tri kompanije – od AstraZenece, Moderne i Pfizera.

"Danas nam je stiglo 32.700 doza Pfizera. Mi svaki dan šaljemo izvješće ECDC-u. Tih 32.700 doza je već danas ušlo u njihov sustav. No to je nemoguće u kratkom roku potrošiti. To sada treba distribuirati po ambulantama. Ovaj tjedan očekujemo još 9800 cjepiva AstraZenece i 36.000 Moderne. Sljedeći tjedan stići će nam još 90.000 doza AstraZenece i 44.000 Pfizera", kaže Kaić.

Sljedeće prioritetne skupine – nastavnici, turistički djelatnici...?

Do sada su prioritetne skupine bili medicinski djelatnici, štićenici i djelatnici domova za starije, stariji ljudi te studenti završnih godina medicinskih fakulteta. U medijima se kao moguće prioritetne skupine nakon njih spominju nastavnici i turistički djelatnici.

No Kaić kaže da će oni doći na red tek kada se procijepe ljudi s kroničnim bolestima.

"Studenti su se cijepili zato što idu među pacijente na praksu. Oni koji nemaju praksu po bolnicama, na nižim godinama, nisu cijepljeni. Mislim da će nam trebati još barem mjesec ili dva da procijepimo sve s kroničnim bolestima, a tek onda će na red doći ostatak stanovništva. Tada ćemo vidjeti tko će među njima imati prioritet. Za očekivati je da će tu svaka skupina vući na svoju stranu", objasnio je Kaić

Smatra da su se do sada trebali cijepiti i učenici završnih razreda škola za medicinske sestre koji idu na praksu. Iznenadio ga je podatak da se nisu cijepili ni učenici niti njihovi nastavnici koji ih vode na vježbama u bolnicama.

"Oni kojima nije odgođena praksa trebali bi se cijepiti. Ako nisu cijepljeni, trebalo bi vidjeti s Gradskim zavodom za javno zdravstvo zašto je to tako. Svi oni koji idu među pacijente, medicinski tehničari, sestre, laboranti, studenti, svi koji rade s bolesnima trebali bi se cijepiti", rekao je Kaić.

Kada bi se mogao cijepiti ostatak stanovništva?

Kaić kaže da će procjepljivanje ostatka stanovništva, mlađih od 65, ići onoliko brzo koliko će se povećavati dostave.

"Već sada se vidi da nam stižu sve veće dostave cjepiva. Proizvođači će u drugom kvartalu biti u mogućnosti dostavljati više cjepiva nego u prvom. Osim toga, Ministarstvo radi nešto na osiguravanju većih količina cjepiva od onih koje su bile naručene. Cjepivo Johnson&Johnson trebalo bi stići sredinom travnja, no točan datum još se ne zna", tumači naš epidemiolog.