Foto: Ante Čizmić / Cropix

RADNIČKO vijeće HNK Split obratilo se javnosti preko Indexa s obzirom da do danas nisu dočekali odgovor iz Ministarstva kulture o spornim financijskim izvješćima iz 2011. godine. Krajem kolovoza prošle godine već su pokušali upozoriti Kazališno vijeće HNK Split, Gradsko vijeće i Službu za kulturu Grada Splita na problematičnost financijskog izvješća o radu HNK Split za prvo polugodište 2011. godine.

Izvješću je prethodilo smjenjivanje dotadašnje voditeljice računovodstva, čiji izvještaj s minusom od 2 i pol milijuna kuna Mucalo nije htio potpisati, o čemu je prošlog ljeta Index već pisao. Novi izvještaj, koji je sastavio novi voditelj računovodstva, prikazao je manjak od 2 milijuna kuna.

Netočni izračuni i nejasna kombinatorika

Premda su sve činjenice dospjele u javnost polovicom srpnja 2011. godine, premda je i Radničko vijeće krajem kolovoza upozorilo sve nadležne da izvještaj kojeg je v. d. intendanta dao na uvid, vrvi netočnim izračunima i obiluje nejasnom računovodstvenom kombinatorikom, ni Kazališnom vijeću, a ni Gradskom vijeću nije nimalo smetalo da u jesen 2011. godine Mucala ponovno predlože za intendanta HNK Split te ga nakon odbijenice Ministarstva kulture ponovno imenuju vršiteljem dužnosti intendanta. 

Mucalovi financijski izvještaji zbog nejasnoća su upitnog kredibiliteta

Početkom prosinca 2011. godine Radničko vijeće HNK Split na dnevni je red stavilo i dva nova financijska izvješća. Poslovanje u prva tri kvartala 2011. godine te financijski izvještaj 57. Splitskog ljeta. Uočeno je da izvješća karakteriziraju slične manjkavosti, kao i prvi polugodišnji kazališni izvještaj. Radna skupina Radničkog vijeća pažljivo je analizirala i ta dva izvještaja zaključivši da oba sadrže toliku količinu nejasnoća i proizvoljnosti na temelju kojih je nužno sumnjati u vjerodostojnost obaju izvještaja. Ako se tim sumnjama pridruži i koincidencija kadrovske smjene voditelja računovodstva točno mjesec i pol prije početka održavanja 57. Splitskog ljeta, tada su to okolnosti koje dodatno prizivaju vanjski i nezavisni nadzor financijskog poslovanja HNK Split, drže u Radničkom vijeću.

Mesić zaboravio na izvješće?!

Kako je javnosti poznato, Festivalsko vijeće Splitskog ljeta imalo je prema vlastitom Pravilniku obavezu usvojiti financijsko izvješće o poslovanju najkasnije do 15. listopada prošle godine. Vijeće, kojim je predsjedao bivši ministar kulture Jasen Mesić, to nije učinilo ni do polovice prosinca 2011. godine. U Radničkom vijeću pretpostavljaju da je i ministar ostao zatečen nevjerojatnom količinom manjkavosti podnijetog im izvještaja, no čudi ih kako ni Festivalsko vijeće, ni stari saziv Ministarstva kulture, kao ni predstavnici Grada Splita i Županije splitsko-dalmatinske nisu ustrajali na pažljivom iščitavanju iskazanog gubitka od 338.600 kuna, nego su radije pribjegli njegovom solidarnom saniranju.

Radničkom vijeću HNK Split takve solidarne sanacije nisu prihvatljive pa će zbog spornosti sva tri izvještaja zatražiti proračunski nadzor Ministarstva financija, i to po barem dvije osnove. Smatraju, naime, da se takvim vođenjem i računovođenjem dovodi u pitanje kako položaj njegovih zaposlenika, tako i ukupno poslovanje HNK Split, a uz to je i neodgovorno prema poreznim obveznicima, odnosno, prema državnom, županijskom i gradskom proračunu.

Radničko vijeće napominje da je Ured v. d. intendanta već primio brojne prigovore, no na njih ne odgovara te se trudi da ih mjerodavni nikada ne dobiju. Zato se Radničko vijeće svim nadležnim institucijama želi obratiti izravno.

Neshvatljiva proturječja, neshvatljiva obrazloženja 

U izvješću za poslovanje u prva tri kvartala 2011. godine, Radničko vijeće uočilo je neshvatljiva proturječja u prihodima od gostovanja i pretplate za 2010. i 2011. godinu. Prema izvještaju, prihodi od gostovanja su sa milijun kuna smanjeni na niti 300 tisuća kuna, odnosno, svedeni su na 27,93 posto onih iz prethodne godine. Prihodi od pretplate su prema istom izvještaju gotovo udvostručeni, odnosno, povećani sa 341 tisuće na 655 tisuća kuna. Komentari v.d. intendanta i voditelja računovodstva su potpuno proizvoljni, ili bi se čak moglo reći da proturječe svakoj mogućoj logici. Reduciranje gostovanja obrazložili su na sljedeći način: "Prihodi od gostovanja bitno su manji, jer se na gostovanjima ne zarađuje, nego gubi pa su troškovi i prihodi smanjeni kao mjera štednje."

Radničko vijeće upozorava da ovakve tvrdnje kod poznavatelja financiranja nacionalnih kazališta mogu samo izazvati konsternaciju. Na gostovanjima se, naime, ne gubi, ni dobiva pa se, dakle, ne može ni uštedjeti.

Ugovor kazališta s Ministarstvom kulture o financiranju programa u iznosu od 2 milijuna kuna sadrži i obavezu 12 gostovanja u Hrvatskoj. Gostovanja, dakle, ne stvaraju nikakve gubitke, jer moraju biti financijski pokrivena u trenutku sklapanja ugovora. Ugovorom su pokriveni troškovi prijevoza, dnevnice, smještaj, autorski honorari...

Ne realiziravši ugovorom predviđena gostovanja, HNK Split nije ništa uštedio, nego nije ispunio obaveze iz osnova financiranja HNK Split od strane Ministarstva kulture pa se u tom svjetlu može sagledati činjenica smanjenog financiranja kada se uspoređuje 2010. i 2011. godina.

Manipulacija računovodstvenim podacima

Obrazloženje povećanja prihoda od pretplate Radničko vijeće nije uočilo. Samo se konstatira da "prihodi pokazuju veliki rast, što je ohrabrujuća činjenica". Ta ohrabrujuća činjenica svodi se, međutim, na manipulaciju računovodstvenim podacima s jedne na drugu kalendarsku godinu kako bi se iskazalo prihodovno povećanje koje zapravo ne postoji, ističe Radničko vijeće.

Naime, da bi se dobio prihod od pretplate od 655 tisuća kuna, izvješće za prva tri kvartala 2011. godine očito je u taj prihod uračunalo 550 tisuća kuna "upisane" pretplate iz sezone 2009/10 te oko 100 tisuća kuna već naplaćene pretplate iz sezone 2010/11.

Sličnu manipulaciju Radničko vijeće uočilo je i na i u prihodima od prodaje ulaznica. U izvještaju se navodi "da je u 2010. godini uknjižen u prihod iznos od 600 tisuća kuna od prodaje ulaznica, a koji je u stvari iznos koji je naplaćen u 2009. godini, kada nije bio uknjižen, vjerojatno radi greške."

Nasuprot ovim pretpostavkama o grešci, lako je u prethodnom financijskom izvještaju provjeriti da je iznos od 600 tisuća kuna prebačen iz 2009. u 2010. godinu i da je to objašnjeno u završnom računu za 2009. godinu, gdje se kaže da se iznos pretplate prebacuje za pokriće rashoda u 2010. godinu, ističu u Radničkom vijeću. Pretpostavljati da je to greška, znači ne poznavati činjenice, odnosno, potpuno ignorirati uvriježenu praksu da svaka godina ima evidentirane prihode iz prethodnih godina, upozoravaju. 

Mucalo u vrtlogu troškova

Financijski izvještaj o poslovanju 57. Splitskog ljeta, osim samih podataka o njegovoj slabijoj posjećenosti nego prethodne godine, donio je i ocjenu v. d. intendanta kako takav smanjeni prihod ukazuje na promašeni umjetnički koncept programa Splitskog ljeta koje je u ostalim aspektima, organizacijskom i logističkom bilo uspješno.

Vrlo je zanimljivo, a nadasve nekorektno, da ova ocjena nije izrečena u samom financijskom izvještaju Splitskog ljeta, nego kao komentar izvještaja o trikvartalnom poslovanju HNK Split za 2011. godinu. Da stvar bude zanimljivija, slične je ocjene Mucalo izricao i neposredno nakon završetka Splitskog ljeta, puna dva mjeseca prije no što je financijski izvještaj bio napravljen. "Troškovi se slijevaju kao rijeka", žalio se tada Mucalo. Umjetnički ravnatelj festivala Nikša Bareza imao je pak potpuno drugačije mišljenje te se žalio kako je Mucalo od početka imao negativan stav i prema njemu i prema Ljetu te je govorio da su u gubitku prije no što su i započeli.

Radničko vijeće je već upozoravalo na promašeni model dvojnog upravljanja Festivalom, koji vodi mnogim programskim i organizacijskim nejasnoćama te prijeti rapidnom povećanju troškova. O umjetničkim dosezima i konceptu meritorno može suditi samo umjetničko vodstvo, a Vijeće Festivala te stručna kritika. Radničko vijeće drži da je zaključivati o promašenom umjetničkom konceptu programa 57. Splitskog ljeta na temelju prodanih ulaznica, jednako uvjerljivo i logički opravdano kao kada bismo na temelju veće prodanosti zaključivali o njegovom pogođenom umjetničkom konceptu.

Kategorizacija troškova namjerno nejasna kako se ne bi usporedilo 56. i 57. Splitsko ljeto

Premda Mucalo ističe kako je upravo organizacijski i logistički 57. Splitsko ljeto bilo uspješno, postoje i druge brojke koje to značajno demantiraju. Organizacijski troškovi tehničkog pogona festivala premašeni su u odnosu na planirane 107 tisuća kuna. Ono što izvještaj naziva Naknadama za prekovremeni rad u odnosu na planirano premašeno je za 153 tisuće kuna. Naknade su u odnosu na lani povećane za gotovo 720 tisuća kuna. To nema veze s činjenicama jer je kategorizacija troškova u financijskom izvještaju 57. Splitskog ljeta namjerno nejasna i proizvoljna, odnosno, napravljena tako da se onemogući suvisla komparacija 56. i 57. Splitskog ljeta. Ako je to bio jedan od primarnih ciljeva izvještaja, treba reći da je svakako postignut, kaže Radničko vijeće.

Navode da bi s njihovog te stajališta Sindikata i zaposlenika najjednostavnije bilo reći kako je lijepo ako se konačno počeo plaćati prekovremeni rad, umjesto da je kao nekih prethodnih godina, taj rad završavao prijavama Državnom inspektoratu. No, zapravo to uopće nije tako, upozoravaju. U tobožnjoj kategoriji prekovremenog rada, sadržana je i posve nejasno razlučena količina autorskih honorara u operi, drami i baletu. Povika na zaposlenike uoči održavanja Splitskog ljeta zbog tobožnjeg dovođenja u pitanje održavanja festivala zbog nedostatka novca za zaposleničke naknade, jer nisu predviđene, svoje pravo lice je pokazala po završetku festivala. Klasični prekovremeni rad nije koštao niti 200 tisuća kuna, no zato je onaj ostali, pretežno autorski, koštao skoro 700 tisuća kuna.