U DANAŠNJOJ emisiji HRT-a “U mreži Prvog” govorili su Pero Lučin s Katedre za fiziologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, Kristijan Ramadan, profesor molekularne biologije Sveučilišta u Oxfordu, te Zoran Barušić, zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti.

Tema emisije bilo je cjepivo za koronavirus.

Ramadan: Vijesti o cjepivu su ohrabrujuće

Profesor molekularne medicine sa Sveučilišta u Oxfordu Kristijan Ramadan kaže kako je znanstvena zajednica u svijetu s oduševljenjem primila vijest o Pfizerovom cjepivu.

“Imamo desetak cjepiva koja su u završnoj fazi i sva ta cjepiva će se uskoro pojaviti. Pfizer je prvi izašao s preliminarnim rezultatima. Ne trebamo se još skroz opustiti, to bi u ovom trenutku bilo najgore”, rekao je Ramadan gostujući u emisiji U mreži Prvog.

“Podaci koji dolaze iz Pfizera su preliminarni. Samo je kod 94 osobe od 43 tisuće testiranih potvrđen covid-19, a od tih 94 samo je 8 i oboljelo od covida-19. To pokazuje da cjepivo najvjerojatnije radi. Ne znamo od kojeg oblika bolesti nas štiti i hoće li ovo cjepivo uspjeti staviti pandemiju pod kontrolu jer ne znamo djeluje li cjepivo i na zaustavljanje prijenosa ili samo na simptome bolesti. Ali vijesti su ohrabrujuće i nadam se da će i ostala cjepiva koja su u završnoj fazi pokazati slične rezultate", poručio je.

“U pitanju je komplicirani proces”

Imunolog Pero Lučin s Katedre za fiziologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci kaže kako ima jako puno pitanja oko cjepiva i svi su nestrpljivi.

“Normalno se cjepiva razvijaju 6 do 10 godina, a mi sada pokušavamo sve završiti u manje od godinu dana. Ovo su očekivani rezultati. Imamo oko 300 pokušaja stvaranja cjepiva, od toga je njih 13-14 u kliničkoj fazi. Cjepiva se testiraju u 1, 2 i 3 fazi, 2 i 3 su testiranja na ljudima, obuhvaćaju na tisuće dobrovoljaca. Sada su druga i treća faza spojene. Rezultati daju nadu za optimizam, mislim da će se imunološki odgovor razviti bez obzira kako se unese antigen”, rekao je Lučin. 

Kaže kako vjeruje da će protutijela doći, ali pitanje je hoće li to biti onako brzo kao što mi očekujemo.

“U pitanju je komplicirani proces, ali vjerujem da će cjepiva pomoći u obuzdavanju pandemije. Stvari se sad poslaguju - najprije procijepiti one koji su najosjetljiviji, zaštititi ih, a onda vidjeti kako će spriječiti širenje pandemije. Ja od cjepiva najviše očekujem kod prekidanja širenja pandemije, dakle stvoriti dovoljan broj ljudi koji će biti rezistentni na virus i koji će smanjiti proizvodnju virusa i njegovo širenje”, objasnio je.

Smatra da je sada najvažnije da se cijepljenjem velikoga broja ljudi zaustavi širenje virusa, a naknadno će se razmišljati o sezonskom cijepljenju ako virus postane sezonalan.

“Ovaj virus nije tako opasan, opasan je za mali broj ljudi tako da sada treba spriječiti njegovo širenje i zaštititi najosjetljivije”, poručio je. “Zadnja dva do tri tjedna povećan je broj pacijenata na intenzivnoj”, dodaje.

Ramadan: Ljudi koji izlaze na ove prosvjede... To su teške budalaštine

Ramadan je odgovorio na pitanje može li biti različitih cjepiva u jednoj zemlji te hoće li se cijepiti.

“Mislim da to može biti samo bolje. Mogu reći za britanski vladu, oni su sklopili predugovor s Pfizerom i dobit će 10 milijuna doza, a ima oko 50 milijuna ljudi. Pfizer sada nema veliku mogućnost kao AstraZeneca proizvesti oko milijardu doza. Britanija će onda krenuti s cijepljenjem pet milijuna ljudi i to onih najugroženijih. Moramo spriječiti širenje ove bolesti i zaštititi na ugroženije”, rekao je. 

Na pitanje hoće li se on cijepiti, kaže da hoće.

“To što se pojavljuje po medijima i ljudi koji izlaze na ove prosvjede, to su čiste budalaštine. Moj cilj u ovakvim emisijama je educirati ljude. To je ravno priči o napadu izvanzemaljaca na Zagreb i da spremamo Zagreb za obranu od napada izvanzemaljaca. Svaka cjepiva imaju za cilj izazvati imunu reakciju. Što se može dogoditi od nuspojava, primjerice bol u ruci, to su naveli i Pfizer i AstraZeneca. Može biti da se jedan dan čovjek osjeća malo lošije. Tu nema nikakve opasnosti ni nuspojava. Znamo za cjepiva u zadnjih 250 godina, a u zadnjih 70 intenzivna cijepljenja. Danas cjepiva nemaju nekih teških sastojaka koja stvaraju imunološku reakciju. Da li bih se ja cijepio, da. Nažalost, ja neću moći doći u prvu skupinu jer nisam ugrožena skupina. Pozvao bih sve da se cijepe i da se okane gluposti na internetu o čipiranju i teškim nuspojavama”, kaže.

Lučin kaže kako ne očekuje nikakve značajnije reakcije kod većine ljudi.

“Ono što očekujem kada prođe druga i treća faza istraživanja, da će se nastaviti četvrta faza, kontrola kvalitete, proizvodnja. Ja imam povjerenja u ovu varijantu, i ne očekujem nikakve značajnije reakcije kod velike većine. Nijedno nije bezopasno i uvijek se neke nuspojave mogu dogoditi”, kaže.

Barušić: Cijepiti se treba u svakom slučaju

S njima se složio i Barušić.

“Na tržište ide sigurno cjepivo i zbog toga se i preporučuje. Treba spomenuti da je bezbroj puta rečeno da je cjepivo jedno od najvećih postignuća medicine uopće. Pokušavaju se staviti nuspojave u prvi plan, i onda se neke populacije stanovništva plaše time. Treba prihvatiti određeni rizik kao i kod svakog cjepiva, a nuspojave su one kao i kod drugih, od bola u ruci do povišene temperature. Cijepiti se treba u svakom slučaju”, zaključuje. 

Kaže da je situacija s koronavirusom zabrinjavajuća.

“Teško je sada komentirati kakav će biti broj oboljelih. Ono čega se mi bojimo je kakva će situacija biti s dolaskom gripe i kakav će biti odnos ta dva virusa. Sve je ovako u fazi razmišljanja i tek treba vidjeti kako će to biti”, kaže.

Radman: Treba se ozbiljno čuvati

Ramadan je pojasnio i kakvo je stanje u Velikoj Britaniji.

“Imamo stroge mjere jer su nam kapaciteti opterećeni, ali ovisi od dijela zemlje. Još se ne zna zašto su neki dijelovi opterećeniji od drugih, ali to se može gledati o informiranosti i obrazovanju građana, etničkom porijeklu, prehrani i slično. Situacija je alarmantna zbog širenja virusa i opterećenosti sustava bolnica. Opterećeni su bolnički kapaciteti, ali ljudi koji su imali upale pluća imaju i neka teža oštećenja na plućima, tu se radi o velikim lezijama, za koje ne znamo koliko dugo će ostati. Treba se ozbiljno čuvati, spriječiti infekciju i vratiti se u normalu što prije”, poručio je.

Lučin dodaje kako je najvažnije ponašanje ljudi.

“Mislim da smo mi u biti jako puno uspjeli naučiti o virusu. Kako se ponaša, puno bolje ga razumijemo i tako se treba i postaviti. Ako se širi aerosolom, strategija obrane je sasvim drukčija. Najvažnije je naše ponašanje. Imamo učinkovit alat koji ga može iskorijeniti, a to je naš imunološki sustav. Sada ćemo mu pomoći cjepivom da se jače brani. Kada bismo se svi odmaknuli jedni od drugih na pet, šest tjedana virus bi nestao. Moramo prilagoditi ponašanje, ono je najvažnije, a onda i alati poput cjepiva. Cilj mora biti zaštititi zdravstveni sustav”, kaže.

Barušić: Ako ćemo se pridržavati mjera, možemo funkcionirati

“Većina ljudi ne zna svoj put zaražavanja, drugi dio je iz obiteljskih kontakata. Kako god se zarazili, važno je ono što slijedi, imaju li blažu kliničku sliku ili bolničko liječenje. Iz razgovora sa svima, nitko bolest ne negira niti bježi od odgovornosti, ali u određenim okolnostima su se zarazili i treba im sada pomoći”, kaže.

Na pitanje trebamo li strože mjere, odgovara kako se mjera koje imamo treba držati.

“Mislim da sve treba gledati u kontekstu pridržavanja mjera. O njima se od početka govori. Ja sam siguran, na tragu svega što su rekle kolege sugovornici, da ako ćemo se pridržavati mjera, možemo svi funkcionirati u ovom teškom vremenu”, kaže za HRT.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.