KAD JE IHAR Kačalau, zamjenik načelnika kriminalističke policije u regiji Minsk, primio dojavu o nestanku nekoliko ljudi koji su iz Afrike doputovali u Bjelorusiju kako bi naučili igrati nogomet, nazvao je ministarstvo unutarnjih poslova i zatražio savjet.

"Ministar je dao izričite upute. Ne bismo se trebali brinuti za migrante u tranzitu prema Europi. Nije problem što su nestali, samo da se ne nasele ovdje", odgovorio je Mihail Bedunkevič, dužnosnik u ministarstvu, u presretnutom razgovoru do kojeg je došao Politico.

Ovaj razgovor iz svibnja 2021. godine, zajedno s drugim razgovorima, dokumentima te intervjuima s bivšim i sadašnjim pripadnicima snaga sigurnosti, otkriva kako su bjeloruske vlasti omogućile migrantima da ilegalno uđu u Europsku uniju. Program hibridnog ratovanja počeo je u proljeće 2021. kad je EU uvela sankcije protiv Bjelorusije zbog političke represije i namještenih izbora koji su Aleksandru Lukašenku omogućili šesti predsjednički mandat.

Od početka programa, najmanje 120 ljudi umrlo je duž bjeloruske granice s Poljskom, Litvom i Latvijom, prema skupini za ljudska prava Human Constanta. Varšava ovog ljeta planira zatvoriti cijelu granicu s Bjelorusijom u pokušaju da prekine migracijsku rutu. "Ovo je Lukašenkova osveta za nametanje sankcija", rekao je bjeloruski graničar Aleh za Politico.

Eskalacija napetosti između Bjelorusije i EU

Sve je počelo u pozadini eskalacije napetosti između Bjelorusije i EU nakon Lukašenkova kontroverznog reizbora 2020. Masovni prosvjedi protiv Lukašenka ugušeni su represijom. U svibnju 2021. bjeloruski diktator naredio je ratnom zrakoplovstvu da Ryanairov let s oporbenim blogerom Ramanom Pratasevičem prisilno prizemlje u Minsk. Kada je EU odgovorila paketom sankcija, Lukašenko je uzvratio, rekavši da će Bjelorusija prestati s naporima da zaustavi protok narkotika i migranata prema EU.

Dokumenti pokazuju da je radio više od toga. U zemljama poput Iraka pojavili su se oglasi koji promoviraju izlete u Bjelorusiju. Kad su se potencijalni migranti javili, turističke agencije od bjeloruskog ministarstva vanjskih poslova ishodile su kratkoročne vize. Međutim, mnogi su migranti izvijestili da im je neslužbeno obećan jednostavan ulazak u EU. Nakon što su platili 6000 do 15.000 dolara za paket, migranti su stigli u Bjelorusiju. Tamo su im ponuđeni obilasci državnih poduzeća, odlasci u lov, posjeti toplicama, pa čak i cirkusu. Ali turističke tvrtke bile su svjesne da migranti ne dolaze u Bjelorusiju samo zbog posla ili zadovoljstva.

U presretnutom telefonskom razgovoru, Dzmitrij Korabau iz privatne turističke agencije Oskartoura govori da su ljudi stigli u Minsk "bez torbi". "Avioni lete natrag poluprazni", našalio se Korabau, koji je potom rekao da pridošlice "odbacuju sve svoje dokumente kako ih se ne bi moglo identificirati".

Sve je išlo glatko do lipnja 2021. godine, kada su neovisni bjeloruski i zapadni mediji počeli izvještavati o velikom broju stranaca na ulicama Minska, povezujući njihove dolaske s Centrkurortom, državnom turističkom agencijom. Visoki službenici Centrkurorta bili su povezani izravno s Lukašenkom i to je postao problem.

Promjena strategije

Zbog toga je došlo do promjene strategije. Centrkurort i Oskartour formalizirali su sporazum kojim je papirologija za vize prebačena na privatnu tvrtku. "Bilo je puno vijesti da Centrkurort krijumčari ilegalce, pa im je 'odozgo' došla naredba da zaustave ovaj posao. Zato sada povlačimo aplikacije za vize", objašnjava Korabau u jednom razgovoru u lipnju.

Pozivnice migrantima počele su stizati preko Rusije, pa su oni često prvo stizali u Moskvu ili Sankt-Petersburg pod izlikom studiranja, prije nego što bi otputovali za Bjelorusiju. Režim je isprva jednostavno zatvarao oči kada bi pojedini migranti uspjeli pobjeći u EU. Korabau je primijetio: "Nije nas briga ako nestanu sve dok kupuju povratne karte."

U prvim mjesecima krize migranti koje su graničari ipak uhvatili vraćeni su turističkim agencijama, koje su ih zatvorile u svoje hotele. "Oni ostaju u sobi. Imam njihove putovnice i telefone. Pod ključem su, a ključ je kod mene", objašnjavao je Korabau. Početna direktiva je bila da se migrantima ne pomaže, ali i da ih se ne kažnjava, ističe bivši bjeloruski policajac Uladzimir Žihar.

Korabau je sve češće primao pozive graničnih službi da se pobrine za svoje "turiste" koji nisu uspjeli prijeći granicu. Čini se da je postao zabrinut: "Iračani se šire Bjelorusijom poput mrava. Sjebani smo. Služba je pogriješila. Sad će cijeli Bagdad pomisliti da preko nas može u EU."

Međutim, do jeseni 2021. bjeloruske vlasti ne samo da su prihvatile protok migranata već su ih usmjeravale prema EU. To je učinjeno po Lukašenkovom nalogu, vidljivo je iz svjedočenja petorice sadašnjih graničara i trojice zaposlenika ministarstva unutarnjih poslova.

Graničar Aleh prisjetio se da je u ljeto 2021. godine, kada je priljev migranata počeo rasti, graničnoj službi stigla obavijest da je stvar od nacionalne važnosti i da čekaju nove upute. Do jeseni su dobili nove upute. "Od cjelokupnog osoblja odabrano je nekoliko djelatnika koji će osigurati nesmetan prolaz migranata do državne granice", objašnjava Aleh. Oni su bili odgovorni za "podizanje svijesti" kod ostatka osoblja kako bi se osiguralo da nitko ne poduzima nepotrebne radnje.

"Pojednostavljeno rečeno, ako vidiš migrante, okreni se i ponašaj se kao da ih nema", rekao je Aleh. "Bilo je zapanjujuće koliko su skupine postale organizirane", prisjetio se Aljaksandr, još jedan djelatni graničar.

Ako prvi pokušaj nije uspio, pokušat će ponovo kasnije

Migranti su privatnim vozilima prevoženi do granice, gdje su ih dočekivali pripadnici ASAM-a, specijalne jedinice bjeloruske granične straže. Uz pomoć stražara, dovođeni su do određenih prijelaza i pokušavali su probiti granicu.

"U početku nije bilo nikakve strukture, samo su neorganizirano jurišali naprijed. Kasnije su njihove akcije postale organiziranije. Nekoliko pratitelja u uniformama. Male grupe od pet do 15 ljudi. Svi su počeli donositi ljestve i škare za metal te nositi kvalitetnu zimsku odjeću", rekao je Aljaksandr.

Ako prvi pokušaj nije uspio, pokušat će ponovo kasnije. Ako ponovo ne bi uspjeli, korištena je nova taktika: jedna grupa je djelovala kao mamac, dok su manje skupine pokušavale prijeći kroz slabije čuvana područja. Ako bi ih otkrile poljske, litvanske ili latvijske vlasti, migranti bi se povukli u šumu čekajući daljnje upute.

Situacija je ubrzo dospjela na međunarodne naslovnice jer su Poljska, Latvija i Litva pokušale spriječiti migrante da uđu, ostavljajući tisuće zaglavljenih na granici. Još jedan graničar, Kiril, rekao je da su neki migranti, iscrpljeni nakon što su danima bili bez hrane, bili spremni na juriš na granicu, dok su se drugi pokušali vratiti u Bjelorusiju.

"Ako su se odlučili vratiti, pritvorila ih je bjeloruska strana i tretirala ih kao životinje. Svatko tko se pokušao vratiti odvučen je natrag na granicu i pretučen", objašnjava Kiril. Danas se, prema Alehu, shema nastavlja. Ali umjesto najezde na granicu, Lukašenkov režim sada se fokusira na "kvalitetu umjesto kvantitete".