MEDITERAN je pogonjen s dva esencijalna goriva - kavom i marendom oko podne. Riječki, kvarnerski i istarski ugostitelji svojim su gostima danas uskratili ta dva nepovrediva užitka. Oko četiri stotine kafića, konoba, restorana, slastičarni i cocktail barova prestalo je usluživati goste od pet minuta prije podneva do pet minuta do jedan. Akcija je to kojom žele potaknuti vladu da u svojim gospodarskim mjerama misli i na njih.

Niži PDV, krediti i odgoda naplate poreza

"Tražimo snižavanje stope PDV-a na sve ugostiteljske proizvode i usluge te otvaranje kreditnih linija koje bi nam pomogle da preživimo zimu. I odgodu naplate poreza do ožujka 2021. godine. Ne tražimo da nam netko daruje novac, tražimo mogućnost da ga posudimo i vratimo, a to sada ne možemo jer smo po svim kriterijima u crvenom", rekao je za Index Vedran Jakominić iz Nacionalne udruge ugostitelja.

Dok smo razgovarali, konobari su u obližnjim kafićima čistili stolove, a zbunjeni gosti koji su se došli nahraniti ili napojiti pristojno su otpravljeni ili im je rečeno da će biti usluženi tek za sat vremena pa neka se malo strpe.

Pokušali dobiti kavu "ispod stola"

Sve to su i sami mogli pročitati na letcima koji su im ostavljeni na stolovima pa su imali čime kratiti vrijeme dok ne završi ugostiteljska akcija.

"Dobro dođe ova pauza. Stignem na miru oprati suđe i počistiti stolove", rekao nam je konobar iz jednog od brojnih kafića u centru Rijeke koji se pridružio akciji. U kafić uglavnom zalaze stalni gosti i svi se znaju, ali ni za njih nije bilo pića.

"Je, pokušali su me nagovoriti da im skuham kavu. Onako, ispod stola, ali morao sam ih odbiti", rekao je konobar.

Manje fiskaliziranih računa

I dok su konobari koristili pauzu, neki gosti rogoborili, a neki podržavali akciju. Negdje u Poreznoj upravi vjerojatno se upalila nekakva mala crvena lampica kao upozorenje na neočekivan pad broja fiskaliziranih računa. 

"Trebali smo otkucati sve račune prije 12. Da se baš vidi koliki je pad ako skroz zatvorimo", rekao je Jakominić. Njegovi kolege iz udruge ne žele ni razmišljati koliko su u ovih sat vremena izgubili.

Ne računaju koliko su izgubili

"Meni to više nije važno, ovo su mi zadnji trzaji, zadnji pokušaji da ostanem u poslu. Ako se nešto ne promijeni, morat ću barem trećinu od svojih 25 ljudi poslati doma. Teško će mi biti, ali morat ću im dati otkaz", rekao je ugostitelj Dejan Alpeza.

Prosvjedovali i u Španjolskoj

Ugostiteljstvo u cijeloj Hrvatskoj zapošljava desetke tisuća ljudi i njihova su radna mjesta zaista ugrožena. Prvo su dva mjeseca bili zatvoreni, a kad im je dozvoljen rad susreli su se s brojnim ograničenjima i poskupljenjima poslovanja.

Na sve to nakačila im se nemilosrdna država s poreznom represijom i prisiljeni su tražiti pomoć. I nisu hrvatski ugostitelji jedini koji su se odlučili na prosvjed kako bi upozorili na svoje probleme. Jučer su sličnu akciju imali i ugostitelji u Španjolskoj. I oni grcaju u teškoćama i traže pomoć. 

"Kolaps je samo odgođen"

Nakon presice iz udruge ugostitelja poslali su i priopćenje koje prenosimo u cijelosti:

"Mjere za očuvanje radnih mjesta spasile su naše djelatnike od odlaska na Zavod. Međutim, nisu spasile nas poduzetnike i poduzetništvo, a među njima i one koji podnijeli najteži udarac od svih – povremeni putnički prijevoz, event industriju, putničke agencije, turističke vodiče, beauty industriju i ugostitelje. Nastojeći održati nivo ugostiteljske ponude na koju su naši gosti navikli dolazeći k nama, iscrpili smo većinu svojih resursa. Najavljena povoljna kreditiranja koja će država osigurati poduzetnicima ostala su kule u zraku. Pristup bilo kakvoj kreditnoj liniji je blokiran. Sve ovo upućuje kako je kolaps djelatnosti čiji smo faktori, a i mnogih drugih – ne samo onih vezanih uz ugostiteljstvo, samo odgođen s travnja na studeni.

Radeći anketu na bazi od gotovo 500 ugostitelja iz svih krajeva Hrvatske ustanovili smo kako gotovo 60% bilježi pad u poslovanju veći od 50%, a gotovo 40% se suočava sa činjenicom da u ovim uvjetima neće opstati do sljedeće sezone. Čak 80% poslodavaca će biti prisiljeno pribjeći otkazivanju ugovora djelatnicima. Ove se brojke u periodu koji nas očekuje sigurno neće promijeniti na bolje. Samo u ugostiteljstvu prijeti nam i do 20.000 otkaza. Iz tog razloga, ugostitelji Kvarnera i Istre pokrenuli su akciju "5 do 12" kojim simbolički planiraju ukazati kako je doista 5 do 12 za poduzetništvo, te poručiti odgovornim institucijama ove države kako bez novih koraka ka spasu poslovanja poduzetnici, a posebice ugostitelji, neće moći sačuvati radna mjesta.

Ovim putem zahvaljujemo svim jedinicama lokalne samouprave na području Kvarnera i Istre koje su prepoznale težinu situacije i izašle poduzetnicima u susret. Rijeka, Bakar, Opatija, Lovran, Matulji, Crikvenica, Pula, Medulin i mnogi drugi gradovi općine na području djelovanja naše Udruge pokazale su daleko veće razumijevanje od države za situaciju u kojoj se poduzetnici nalaze, učinivši sve prave korake kako bi poduzetništvo, u našem slučaju ugostiteljstvo, nekako preživjelo. Otpisi najmova, besplatno širenje terasa, suspenzija poreza na potrošnju i mnoge druge konkretne mjere žestoko su ih udarile po džepu, no pokazali su svijest. Zahvaljujemo Županiji koja se dugo i uporno, ali bez reakcije središnje države, pokušava izboriti za koncesionare. Zahvaljujemo i županijskom SCZ koji nastoji pronaći model kojim će, uz maksimalnu osjetljivost na ljudsko zdravlje, spasiti i ono poduzetništva što se spasiti da, mada središnji Stožer, kao i čitava Vlada nakon izbora, u ovom slučaju pokazuje i novi, dosad neviđeni simptom korone – nedostatak sluha, čak ni odgovora prema Stožeru CZ PGŽ.

Tražimo pristup kreditnim linijama za očuvanje likvidnosti, investicije i porezne olakšice

Ne tražimo besplatan novac, velika većina nas ionako ne ostvaruje pravo na daljnje potpore za naše djelatnike, niti vjeruje kako je rješenje za hrvatsko gospodarstvo u beskrajnim potporama, već pristup kreditnim linijama za očuvanje likvidnosti, investicije i porezne olakšice kako bismo konsolidirali poslovanja i zadržali naš najvažniji resurs – ljude. Tražimo da HAMAG i HBOR rade ono što je Vlada obećala da će raditi, kao i poslovne banke koje štite svoju aktivu i ne oslobađaju sredstva na tržište unatoč relaksaciji od strane HNB. Ignoriranjem ovog realnog i velikog problema od strane vladajućih ne znači da će problem nestati, mada strahovito podsjeća na "Družbu Pere Kvržice" u kojoj se Budala s problemom crkvenog zvona koje mu pada na glavu bori zatvaranjem očiju.

Svjesni smo kako je UUKI nedovoljno jaka da se uhvati s vladajućima u koštac no vjerujemo kako možemo, uz pomoć Nacionalne udruge ugostitelja i Udruge Glas poduzetnika, biti impuls koji će pokrenuti i druge naše kolege diljem Republike Hrvatske, i to ne samo ugostitelje, već i mnogobrojne druge poduzetnike. Kako smo ugostitelji, ne možemo zastupati astronaute već samo našu struku ali svjesni smo da je nužno strukturalno opće rješenje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako bismo mogli stvarati, i kao poduzetnici poduzimati i plaćati poreze iz kojih se trebaju financirati oni kojima je i teže nego nama, tražimo za ugostiteljstvo i slične radno intenzivne djelatnosti:

•     Preferencijalnu stopu na hranu, od 13 ili 10% (po zakonu o hrani - jelo, kavu, pivo, sokove, vodu i vino)

Zašto? Jer su nam bankarski koeficijenti u crvenom, za cijelu struku - budući da banke ne očekuju da ćemo im moći vratiti posuđeni novac. Trebamo da indikatori kroz proaktivnu poreznu politiku uđu u žuto kako bismo mogli dobiti:

•     Pristup kreditnim linijama za likvidnost (komercijalne banke, HAMAG)
•     Pristup kreditnim linijama za investicije (komercijalne banke, HBOR)

Dopustite nam da radimo. Da plaćamo svoje ljude, da plaćamo najamnine, najmove naših prostora, naknade za terase i komunalne usluge lokalne samouprave. Dopustite nam da plaćamo naše poreze, jer iz spaljene zemlje neće biti plodova. Vjerujemo da radite što smatrate ispravno, no dopustite i struci da Vam kaže da ste pogriješili."

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.