Zašto Rumunji opet ne daju svojoj vladi mira, dok Hrvati šute i trpe?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Screenshot: Youtube
RUMUNJSKOJ vladi baš ne ide, pa ne ide: drugi put u 10 mjeseci Rumunji su izašli na ulice i digli glas protiv njenih reformi - reformi koje se slobodno mogu opisati kao borba za spašavanje korupcije. I korumpiranih.
A korumpirani koje se u Rumunjskoj pokušava spasiti, po svemu sudeći, sežu od sitnih uhljebljenih činovnika do onih u samom vrhu vlasti, odnosno vladajuće Socijaldemokratske partije. Prema posljednjem godišnjem Indeksu o percepciji korupcije ugledne međunarodne organizacije Transparency International, onom za 2016., Rumunjska je četvrta najkorumpiranija zemlja u Europskoj uniji. To mjesto dijeli s Bugarskom, s kojom ima 48 od mogućih 100 bodova na indeksu, a iza su Bugarska (41), Grčka (44) i Italija (47). Usporedbe radi, Hrvatska po ovom indeksu ima samo jedan bod više od Bugarske i Rumunjske, 49, i tako zauzima neslavno peto mjesto po korumpiranosti unutar EU-a.
Spašavanje korumpiranih stranačkih vojnika
Umjesto da pokrene odlučnu borbu protiv korupcije, što Bruxelles od nje očekuje, rumunjska vlada je početkom ove godine, nakon što su socijaldemokrati pobijedili na izborima krajem 2016., krenula s uvođenjem zakona kojim bi se praktički dekriminalizirali “lakši” oblici korupcije. Naime, prema spornom zakonu, korumpirani dužnosnici izbjegli bi optužnicu i zatvor ako su iz proračuna i drugih javnih sredstava “zamračili” manje od 200 tisuća leja, odnosno 47.500 dolara. Na isti načini bili bi pošteđeni ako su ilegalno pogodovali članovima vlastite obitelji.
No Rumunji nisu imali razumijevanja za spašavanje korumpiranih uhljeba od strane vlasti. U najvećim prosvjedima od onih 1989. kojima su srušili zloglasnog komunističkog diktatora Nicolaea Ceaucescua, stotine tisuća Rumunja danima je početkom veljače prosvjedovalo protiv vlade Sorina Grindeanua pod jednostavnom i efektnom parolom: “Prestanite krasti!” Na vrhuncu prosvjeda više od pola milijuna Rumunja bilo je na ulicama. Premijeru Grindeanuu nije preostalo ništa nego da povuče sramotni zakon i smijeni svog ministra pravosuđa Florina Iordachea.
Smijenili premijera kojem spašavanje nije uspjelo, novi premijer nastavio s istim poslom
Ipak, mlađahni premijer nije se uspio spasiti ovim taktičkim žrtvovanjem ministra - četiri mjeseca kasnije s 43-godišnjem Grindeanuom obračunali su se njegovi socijaldemokrati. Pod službenim objašnjenjem da nije uspio implementirati stranački predizborni program, parlament mu je izglasao nepovjerenje, a ministri kolektivno izišli iz vlade nakon što je Grindeanu odbio dati ostavku na mjesto premijera. Odmah zatim izbačen je i iz vlastite stranke.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Međutim, neovisni promatrači smatraju da je PSD najvjerojatnije bio nezadovoljan Grindeanuovim neuspjehom ublažavanja antikorupcijskih zakona ranije ove godine te da ga se žele riješiti kako bi osigurali da neki drugi premijer zaštiti stranačke pripadnike koji očekuju tužbe oko korupcije.
Ta je teorija ubrzo dobila i svoju potvrdu - novi premijer iz iste stranke, Mihai Tudose, pokušao je ovog mjeseca progurati novi paket mjera kojima se praktički sabotira borba protiv korupcije. Kako javlja Deutsche Welle, predloženi zakon bi znatno umanjio ovlasti koje ima rumunjski Anti-korupcijski direktorat (DNA), relativno neovisno pravosudno tijelo koje je osnovano 2014. i koje uživa ugled kao jedini učinkoviti borac protiv korupcije u zemlji. Zakon bi također stavio DNA pod veću kontrolu vlade.
Odgovor Rumunja bio je jasan. “Želimo pravdu, ne korupciju. PSD je crvena kuga”, skandirali su na novom prosvjedu održanom ove nedjelje, aludirajući na to da je PSD nasljednik rumunjske Komunističke partije. Za ovo spašavanje korupcije, naširoko rasprostranjene tradicije u ovim istočnoeuropskim krajevima, prosvjednici glavnima odgovornima drže predsjednike dvaju domova parlamenta: Liviu Dragnea i Calina Popescu Tariceanua, koji su trenutačno pod istragom. A Dragnea bi vjerojatno bio i premijer da nije već optužen za izborne manipulacije prošle godine i zbog toga dobio dvogodišnju zabranu kandidiranja.
Hrvatska i Rumunjska - sličnosti i razlike
Dragneu se u Rumunjskoj smatra svojevrsnim vladarom u sjeni i pravim arhitektom anti-antikorupcijskih reformi od kojih bi sam imao najviše koristi. Naime, Dragnea se nedavno našao pod novom istragom zbog pronevjere 21 milijuna eura iz europskih fondova, zbog čega mu je zamrznuta i imovina. On, naravno, poriče optužbe, ali i Europski ured protiv prevara (OLAF) potvrdio je da su sredstva namijenjena za izgradnju cesta u Rumunjskoj prevarom isplaćena državnim službenicima, odnosno uhljebima, i zatražio od ove zemlje povrat sredstava.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Cijela rumunjska drama i nama u Hrvatskoj, nažalost, zvuči poznato: vlada koja donosi specijalne zakone i ukida povjerenstva s ciljem prikrivanja sustavne korupcije i spašavanja onih koji su izuzetno sumnjive poslove godinama tolerirali ili u njima sami sudjelovali; vlade koje se izmjenjuju jedna za drugom i kojima su puna usta reformi, ali zadržavaju isti odnos prema državnom proračunu kao vlastitom privatnom bankomatu za financiranje stranačke vojske uhljeba; neodrživo visoki porezi i glomazan državni aparat koji služe za istu svrhu; pravosuđe koje je neovisno samo na papiru i posljedična reputacija zemlje kao crne ovce Europske unije, na samom začelju po dugoročnim gospodarskim pokazateljima.
Ali, za razliku od Hrvatske, Rumunji ne misle to dalje trpjeti i šutjeti. Jučerašnji prosvjed na kojem je sudjelovalo oko 50 tisuća ljudi iniciralo je 40 udruga civilnog društva i 2 saveza sindikata u zemlji kako bi, prema vlastitim riječima, “spriječili da zemlju preuzme politička mafija”. Sudeći po dosadašnjem iskustvu, prosvjedi bi uskoro mogli opet narasti na razinu od više stotina tisuća ljudi.
I tu dolazimo do onog ključnog pitanja - izostaje li sličan otpor političkoj mafiji u nas zato što nemamo isti problem, zato što su Hrvati poslovično navikli šutjeti i trpjeti makar pod cijenu vlastite budućnosti ili zato što značajan dio stanovništva RH jednostavno ima izravne koristi od sustavne korupcije? Drugim riječima - što ako je ključna razlika u tome što se Rumunjima isplati prosvjedovati, a Hrvatima ne jer i sami imaju interesa da se sustav temeljen na općoj krađi i rasipanju javnog novca održi (a oni kojima nije, ionako bježe van)? Što ako problem nije u vladajućima nego u nama?
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz Rumunjsku ili korupciju, instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tagove: Rumunjska, korupcija.
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom
Želite raditi na Indexu? Prijavite se
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati