PREMA najavama ruskog ministarstva obrane, vojni poziv čeka tristo tisuća ljudi mlađih od 55 godina, i to samo onih koji su već služili vojsku. Ruski mediji pak izvještavaju da i stariji dobivaju pozive, kao i oni bez vojnog iskustva. Kritički list Novaja Gazeta Europa čak tvrdi da Kremlj planira pozivanje do milijun vojnika. Glasine su sveprisutne. Kremlj demantira, ali ljudi su nesigurni.

"Nije da se plašim. Ako hoće, uhvatit će svakog od nas", kaže rezignirano Mihail Bajankin (28), skladištar iz Čerepoveca. On tvrdi da će odbiti ići u rat, čak i ako dođu po njega. "Pričaju o dužnosti. Kakva dužnost? Išao bih da je naša zemlja napadnuta, ali ovdje mi napadamo susjednu zemlju", kaže Bajankin za DW.

Kaže da za ruske vlasti ljudski životi ne vrijede ništa. "Šalju nas na front, a svejedno im je hoćemo li se vratiti. Mi smo za njih samo topovsko meso."

Djeluje da mnogi slično razmišljaju. Očevici i snimke govore o dugim redovima na granicama. Tko nema vizu, vozi u Gruziju, Kazahstan ili Mongoliju. Tko ima nešto novca, ide u Ujedinjene Emirate ili Tursku. Traže se i Finska i Srbija.

"Sigurno ću se jednom vratiti"

Jedan 34-godišnji inženjer iz Krasnodara, koji je tražio da mu se ne otkriva ime, upravo je stigao u gruzijski glavni grad Tbilisi. Ranije je bio vojnik po ugovoru i time su bile velike šanse da bi mogao biti mobiliziran. Za DW priča da je već ionako htio otići, a mobilizacija je samo ubrzala odluku. "Nisam napustio svoju zemlju zauvijek. Volim Rusiju i sigurno ću se jednom vratiti", kaže on.

Valerij Klepkin (43) je do prije dva dana živio na sjeveru Rusije i radio u policiji. Kaže da je od početka rata dobivao nekoliko poziva iz vojnog odsjeka, ali nije otišao. "Ja sam rezervni oficir. Nisam više htio čekati jer bih onda imao samo izbor ili ići u zatvor ili postati ubojica", kaže on za DW. S prvim vijestima o mobilizaciji, Klepkin je spakirao stvari i otišao u Finsku gdje ima puno prijatelja. Kaže, već od ranije zna jezik jer mu je djed živio u Finskoj.

Zatvoreni putovi

Put je pak zatvoren ka baltičkim državama. Čelnici Estonije, Latvije i Litve objavili su da bi Rusi trebali ostati u svojoj zemlji i boriti se protiv Putinovog režima. Isto je u Češkoj. Finska bi pak mogla uskoro zatvoriti i ulazak i tranzit Rusima.

Ruski opozicijski političar Lev Šlosberg kritizira takve odluke. U razgovoru za DW on prigovara baltičkim i istočnoeuropskim zemljama da popuštaju svojim desničarskim populistima i podižu novu Željeznu zavjesu. "Prije ili kasnije ćemo svi ponovo živjeti u miru. A što je sada veći jaz između nas, to će biti teže ponovo se zbližiti", rekao je Šlosberg.