KRAJEM siječnja 1959. grupa od desetero studenata zaputila se na kampiranje na Ural u Rusiji. Osam mladića i dvije djevojke. U 16 dana trebali su proći 300 kilometara.

Jedan od njih se razbolio i vratio kući, dok se ostali nikad nisu vratili. Svi članovi ekspedicije bili su studenti i iskusni skijaši, a kamp su postavili na padinama planine Kholat Syakhl.

Cilj im je bio popeti se na Otorten, jedan od najopasnijih vrhova Urala. Predvodio ih je Igor Djatlov.

Pronađeni su nakon šest dana. Neki od njih nisu imali oči ni usne

Nakon tjedan dana, nitko od devet preostalih članova ekspedicije nije se javio svojim obiteljima te su oni zatražili spasilačku misiju.

Za nestalim planinarima tragale su i policija i vojska. Nakon šest dana potrage pronađeni su rastrgani šatori i u njima ispunjeni dnevnici nestalih studenata. Beživotna tijela petero planinara pronađena su u šumi, dok se za preostalom četvorkom tragalo još puna dva mjeseca.

Njihove ozljede bile su stravične. Od kombinacije hladnoće i tekuće vode ispod hrpe snijega neki su izgubili oči, usne i velike dijelove lica, pokazala je obdukcija.

Mjesto gdje su studenti poginuli nazvano je Djatlovljev prolaz u čast vođe ekspedicije Igora Djatlova.

Opet pokrenuta istraga, postoji 75 teorija zavjera

Kako javlja CNN, Rusija je nakon 60 godina opet pokrenula istragu o tom slučaju. Predstavnik regionalnog tužiteljstva Andrej Kurjakov je na konferenciji za novinare rekao da se istražitelji oslanjaju na pomoć prijatelja i obitelji pokojnih, kao i na suvremenu tehnologiju. Usput je priložio više od 400 stranica materijala o istrazi.

Nebrojeni članci, knjige i dokumentarci pokušali su objasniti što se točno događalo tih dana u ruskim planinama.

Naravno, kroz godine se pojavilo mnogo teorija zavjera, a CNN piše da ih ima čak 75. Jedna od prvih bila je da su planinare napali domoroci iz plemena Mansi, no forenzičari koji su radili na slučaju utvrdili su da takve ozljede nije moglo nanijeti drugo ljudsko biće.

Pitanje je hoće li istina ikada biti otkrivena. Rezultati istrage proglašeni su tajnima još 1959. godine, a manji dio njih objavljen je 90-ih godina prošlog stoljeća.