PANDEMIJA koronavirusa ostavila je traga i na troškove saborskih zastupnika u 10. sazivu koji su u drugoj polovici protekle godine, bez plaća, potrošili manje nego inače jer uglavnom nije bilo putovanja avionom ni isplata dnevnica.

Zastupnici su tako od 22. srpnja, kada je konstituiran saziv, do 18. prosinca, kada je zaključeno prošlogodišnje zasjedanje sabora, potrošili 2,4 milijuna kuna.

Najviše su se vozili svojim autima

U tom razdoblju najviše se trošilo na korištenje osobnih automobila za službene svrhe (1,1 milijun kuna) te za najam stanova (709 tisuća kuna), pokazuje pregled troškova koji je objavljen na saborskim stranicama.

Sabor, naime, snosi troškove za kilometražu koju za dolazak na sjednice zastupnici prijeđu vlastitim automobilom ili im isplaćuje naknadu za dolazak u Zagreb i povratak kući. Zastupnici na plenarna zasjedanja mogu doći i javnim prijevozom uz refundiranje troškova, no to puno rjeđe koriste pa je za tu stavku isplaćeno tek 8668 kuna.

U pet mjeseci nešto manje od 200 tisuća kuna otišlo je na cestarine, a otprilike još toliko na naknade za odvojeni život. Naknadu za odvojenost, tisuću kuna mjesečno, zastupnici primaju samo kad sabor zasjeda.

Za režije u stanovima koje zastupnici koriste isplaćeno je 46 tisuća kuna.

Puno manje se trošilo na hotele i avione

Osjetno su, međutim, bili niži troškovi za zrakoplovne karte, samo 11.353 kuna, koje je očito srezala pandemija. Zbog istog razloga skromniji su bili i troškovi hotelskog smještaja - 105 tisuća kuna. Za dnevnice je isplaćeno samo 825 kuna.

Očekivano, najveće troškove imali su zastupnici koji su najudaljeniji od Zagreba. Najviše su potrošili HDZ-ovi Nevenko Barbarić (49 tisuća kuna) i Radoje Vidović (45 tisuća kuna) koji na sjednice putuju iz Bosne i Hercegovine. Slijede SDP-ovi Matko Kuzmanić (44 tisuće kuna) i Branko Grčić (43 tisuće kuna) iz Splita.

Sabor je zbog pandemije lani posjetilo osjetno manje građana nego 2019., samo njih 3818 u 80 organiziranih skupina. Godinu prije posjetilo ga je gotovo 25 tisuća građana u 578 organiziranih skupina, a najviše je bilo učenika osnovnih škola (gotovo 10 tisuća).

Broj upita, komentara, pritužbi i prijedloga adresiranih na Službu za građane zadržao se na gotovo istoj razini. Lani ih je bilo 974, a godinu prije 1017.