U POVODU 25. godišnjice akcije Oluja u petak je na debati u organizaciji Documente kao element izgradnje kulture sjećanja i mira istaknuta važnost nastavka kritičkog suočavanja s prošlošću s jedne strane te iskaza empatije prema žrtvama s druge.

Voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič pozdravila je dogovor unutar vlade o odlasku potpredsjednika vlade Borisa Miloševića na proslavu obljetnice Oluje u Knin, odnosno odlaska potpredsjednika vlade i ministra branitelja Tome Medveda na komemoraciju ubijenim srpskim civilima u selo Grubore.

Boris Stamenić iz Documente naglasio je važnost Oluje kao povijesnog događaja koji je odredio ishod rata u Hrvatskoj.

Profesor s Odsjeka za kulturalne studije Sveučilišta u Rijeci Vjeran Pavlaković osvrnuo se na jačanje prisutnosti pojma "kulture sjećanja" u javnom prostoru.

Pavlaković je istaknuo da je riječ o pojmu koji je od egzotičnog polja znanstvenih istraživanja tijekom godina stigao u mainstream. 

"Danas i predsjednik vlade Plenković često govori o njegovanju kulture sjećanja, a prije petnaestak godina, kada sam iz Amerike došao u Hrvatsku, rijetki su znali za taj pojam", ustvrdio je.

Jelena Đureinović iz Fonda za humanitarno pravo iz Beograda naglasila je jačanje "državne industrije sjećanja" u Srbiji posljednjih godina i sve snažniju prisutnost viktimološkog diskursa u tamošnjim politikama sjećanja. 

Milošević: Oluja je i legitimna i kriminalna

Dopredsjednik Srpskog narodnog vijeća Saša Milošević istaknuo je da je pred nama vrijeme u kojem tek trebamo vidjeti hoće li doći do istinske promjene u politikama sjećanja.

Smatra da bi s hrvatske strane manifestacijama kojima se obilježava Oluja osim slavlja trebalo dodati suze i žaljenje za ubijenim srpskim civilima, a sa srpske strane prihvatiti činjenicu da je Oluja, osim egzodusa, bila i legitimna akcija hrvatske vojske kojom je oslobođena trećina okupiranog teritorija. 

"U dijaboličnom odnosu prema Oluji, iz moje perspektive, potrebno je oponirati prevladavajućem narativu i jasno reći kako je Oluja istovremeno legitimna i kriminalna, oslobađajuća, ali i etničko čišćenje", poručio je Milošević.

Novinar tjednika Novosti Jerko Bakotin govorio je o primjeru zločina u Dvoru na Uni u kolovozu 1995. kao primjeru događaja o kojem i danas postoje različite interpretacije o tome tko su počinitelji.

Branka Vierda iz Inicijative mladih za ljudska prava predstavila je aktivnosti Inicijative u domeni kritičkog suočavanja s prošlošću i ispričala iskustva iz prakse.

Zaključno, sudionici su istaknuli važnost nastavka kritičkog suočavanja s prošlošću s jedne strane te iskaza empatije prema žrtvama s druge strane, kao važnih elemenata izgradnje kulture sjećanja, odnosno preduvjeta dugoročne izgradnje mira.

Debata je održana u organizaciji Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, u ime REKOM mreže pomirenja.