"PONEKAD jednostavno trebate odšetati, a ovo je bio jedan od tih puta." Ovako je američki predsjednik Donald Trump sažeo razloge za svoj naprasni odlazak sa summita sa sjevernoameričkim vođom Kim Jong-unom.

>> VIDEO Trump o propasti sporazuma: "Nismo mogli pristati na to što je Kim tražio"

"Radije bih sve napravio ispravno nego brzo. Možemo napraviti nešto posebno... Nije bilo dobro potpisati bilo što", obrazložio je svoj odustanak od dogovora koji mu je sjevernokorejska delegacija, na čelu s Kimom, navodno ponudila.

Ključna točka spoticanja u pregovorima bile su, sada smo saznali, sankcije koje je SAD nametnuo Sjevernoj Koreji. "Sve se vrtjelo oko sankcija. Oni su htjeli da se sankcije ukinu u potpunosti, a mi to nismo mogli učiniti", otkrio je Trump na pres konferenciji poslije prekida pregovora. "Postoji jaz između nas. Moraju imati sankcije. Oni su bili voljni denuklearizirati veliki dio područja koje smo htjeli, ali nismo mogli predati sve sankcije zauzvrat", dodao je.

Samo dan ranije Trump je bio daleko optimističniji. Prije dolaska u Vijetnam na Twitteru je pisao kako "se veseli vrlo produktivnom summitu", po dolasku u Vijetnamu da je potencijal za Sjevernu Koreju "fenomenalan, sjajna prilika, kao gotovo nijedna druga u povijesti, za mog prijatelja Kim Jong-una", a poslije prvog dijela pregovora jučer je zaključio da je imao "sjajne sastanke i večeru u Vijetnamu s Kim Jong-unom iz Sjeverne Koreje". 

"Kim je pristao denuklearizirati Sjevernu Koreju, ali tražio je da se ukinu sve sankcije. No bilo je još onoga što smo pronašli tamo i nismo mogli pristati na to što su tražili, na ovakav dogovor. Kim je bio spreman odreći se nuklearnog kompleksa, ali ne i drugih dijelova nuklearnog programa, uključujući i jedno postrojenje za obogaćivanje urana", otkrio je Trump. 

>> Tko će pobijediti, Kim ili Trump? To je krivo pitanje

Summit nije dao rezultate zbog loše pripreme i napuhanih očekivanja

Trumpov nalet optimizma prije summita u Hanoiju dodatno je povisio očekivanja, i neformalna i formalna. U program summita bila je uvrštena i "zajednička ceremonija potpisivanja sporazuma", koja je naravno otkazana. Kako piše BBC, Kim je tražio potpuno ukidanje sankcija u zamjenu za demontiranje kompleksa Yongbyon, koji je samo središte sjevernokorejskog nuklearnog programa. Američki pregovarači tvrde i da se Sjeverna Koreja prije summita obvezala da će uništiti sve svoje pogone za obogaćivanje uranija i plutonija u zamjenu za ustupke.

Zašto su pregovori propali? S tim pitanjem smo se obratili stručnjaku za međunarodne odnose, dr. sc. Branimiru Vidmaroviću.

"Summit kao generalni pregovorni proces nije propao. Ovaj summit nije dao željene rezultate, ali to je isključivo zato što je bio loše pripremljen i neutemeljen na konkretnim akcijskim planovima i pregovorima između strana. Koncept summita je bio pogrešan, krivo je napuhavanje očekivanja i ako govorimo o konkretnom razlogu zašto nije uspjelo, onda je svakako Trump, odnosno Amerika trebala pokazati više fleksibilnosti u pronalasku, elaboriranju i istraživanju sjevernokorejskog prijedloga o demontaži nuklearnog znanstveno-istraživačkog i proizvodnog centra Yongbyon, jer je Kim dosad dao jedan predujam. Kim je dosad bez ikakvih konkretnih poteza Amerike već demontirao testni nuklearni poligon i zaustavio testiranje projektila i nuklearnog oružja", kaže Vidmarović.

"Sjeverna Koreja je odlučila probati dobiti maksimalno što može jer procjenjuje da je učinila puno više nego što se tražilo. Jer sjetimo se, ni južnokorejski predsjednik ni Trump nisu tražili zatvaranje nuklearnog poligona. To je bila dobrovoljna inicijativa. I zato su sada Sjeverni Korejci zatražili nešto značajno, ukidanje sankcija, u zamjenu za nešto također značajno. To je bila pregovaračka taktika da se ide na maksimalni zahtjev pa se onda snižava. Tako da su oni odlučili probati s tim što ih najviše muči, dakle sa sankcijama, i odlučili su pokušati iskoristiti taj Trumpov impuls koji se onda naknadno, u zadnjem trenutku, izjalovio", dodaje  Vidmarović. 

I Kim i Trump su se sudarili sa zidom stvarnosti

Prema Vidmarovoću, teško je očekivati da se Sjeverna Koreja u potpunosti odrekne svog nuklearnog arsenala, koji je Kimovom režimu praktički garancija opstanka. Objasnio je u čemu je Amerika postupila pogrešno i kako bi mogao izgledati put naprijed: "I Kim i Trump su se sudarili sa zidom stvarnosti. Nije bilo novih prijetnji, nije bilo novih raskida, nije bilo svađa, jednostavno nije uspjelo ono što je bilo zacrtano na ovom summitu. Ali sve se nastavlja i sve ovisi o tome hoće li i na koji način pristupiti pregovorima, temeljito, tehnički, s različitim varijantama, nacrtima prijedloga. I o tome hoće li Amerika prepoznati da nije sve u nuklearnom oružju i da nije sve u tehničkim aspektima i kvantifikaciji bojevih glava, već i da treba sa Sjevernom Korejom prepoznati i one pozitivne pomake koji se ne tiču projektila, nego prepoznati sjevernokorejsku poruku koja je jasno zvučala, da im treba ekonomski razvoj. Iz cijelih razgovora se moglo iščitati da je Kim spreman zamijeniti vojni za ekonomski razvoj." 

"Trump je trebao ići na dekonstrukcijski pristup, uzeti prijedlog i protuprijedlog, sagledati njihove segmente, načelno se složiti da je to dobar put, to reći na licu mjesta drugoj strani, samo naglasiti da treba ići postupno. Dakle: vi možete zatvoriti dio kompleksa, a mi ćemo ukinuti dio sankcija. Načelno se složiti s idejom, ali onda nastaviti s njenom razradom, a ne potpuno odustati od nje", dodao je.

Istaknuo je da i Kim snosi dio krivice i da joj vrijeme na neki način istječe: "Ipak, nije sve na Trumpu, jer i Kim i Sjeverna Koreja , sad kad se suočila s američkom politikom, sad mora naći dobar način da napravi Americi ustupke, ako želi obaviti sve do ključnih datuma - američkih izbora i izbora u Južnoj Koreji. To su dva datuma koja su presudna u cijeloj ovoj koncepciji, jer ni nova američka i južnokorejska vlast ne bi bila tako blagonaklona prema Sjevernoj Koreji. Tu je i treći datum, između ova dva. 2021. istječe sporazum o uzajamnoj zaštiti Kine i Sjeverne Koreje. Taj savez treba prolongirati i zbog tog je Kim često u Pekingu, pokušava izvidjeti situaciju jer ovisi o toj zaštiti."

I dok Kim traži ukidanje sankcija, a Trump ekonomsku liberalizaciju Sjeverne Koreje, naš sugovornik ima zanimljivu primjedbu: "Sankcije su naštetile Sjevernoj Koreji, ali su paradoksalno u isto vrijeme imale pozitivan efekt na promociju domaće proizvodnje. Usto, došlo je do određene liberalizacije gospodarstva u smislu toleriranja tržišnih tokova u sivoj, pa čak i crnoj ekonomiji. Opet, postoje velike privatne kompanije koje imaju vrlo suženo polje djelovanja zbog sankcija, ali i zbog slabe platežne moći u Sjevernoj Koreji. Onda putem elaboriranog sustava korupcije takve kompanije dobivaju pravo da posluju s privatnim građanima, zapošljavaju ih. Svi operiraju na granici, i državne kompanije i privatne kompanije. No u svemu tome je uvjet da se dio novca slijeva u državni proračun. Ali trgovina ide preko Rusije i Kine, koje se nominalno pridržavaju sankcija, tek toliko zato što osjećaju da bi mogle nastradati na globalnom tržištu. One ne osjećaju moralnu obvezu, zato te sankcije nikad nisu provođene u potpunosti".