Šef udruge poslodavaca: Javni sektor je problem, prebacimo 50.000 ljudi u privatni
NA STOLU vlade trebala bi biti porezna reforma, odnosno smanjenje poreza na plaće i doprinosa. Tako naime misle hrvatski poslodavci. Predsjednik HUP-a Mihael Furjan bio je gost Direkta na RTL-u i objasnio što točno poslodavci traže.
"Ne želimo smanjivati porez na dobit ili dividendu, predlažemo da se smanji porez na dohodak i to smanjenje bi istog trena povećalo plaće svim zaposlenima u Hrvatskoj. Onome tko zarađuje prosječnu plaću to bi bilo 500-600 kuna", kazao je Furjan.
Smanjenje doprinosa
Furjan je kazao da bi smanjili i doprinose.
"Povećali bismo neoporezivi dio na 5 tisuća kuna, smanjili bismo osnovnu poreznu stopu s 20 na 15 posto i ostavili stopu od 30 posto, ali bismo je počeli kasnije primjenjivati na većoj razini dohotka.
Htjeli bismo smanjenje doprinosa do 2 posto za mirovinsko, za zdravstveno do 1.5 posto. Želimo povećati zaposlenost, a ako je povećamo 10 posto, možemo relativno smanjiti doprinose za 10 posto", kazao je.
"U Hrvatskoj imamo, ali i nemamo, pola milijuna ljudi koji su osiguranici. Imamo milijun građana koji su oslobođeni plaćanja doprinosa, što je u redu ako država tako odredi, ali država za njih mora platiti doprinose jer nije u redu da jedni plaćaju, a drugi ne.
Nije u redu da jedni plaćaju 5 puta više nego drugi, a drugi nalaze način kako da izbjegnu plaćanje doprinosa. Želimo da svi plaćaju doprinose i na taj način se može povećati održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava", dodao je.
"Dva ključna problema hrvatskog gospodarstva su da imamo premali broj zaposlenih na broj umirovljenika i zdravstvenih osiguranika i kao poslodavci tražimo niže porezno opterećenje koje će nam donijeti veću zaposlenost i potrošnju i veće prihode od PDV-a", kazao je.
Idu na razgovor u Ministarstvo
Kazao je i da su idući tjedan pozvani na razgovor u Ministarstvo financija. Komentirao je i prigovor sindikata da će poslodavci na kraju uzeti profit i da on neće ići u plaće radnicima.
"Ukupna dobit svih poduzetnika u Hrvatskoj 2020. bila je 21 milijardu kuna. Izdvajanja iz bruto plaće sa svim doprinosima u 2020. bila su preko 200 milijardi kuna.
"Da ukinemo dobit i prebacimo svu dobit u plaće, to je apsurdno jer nitko ne bi investirao bez povrata na kapital, mogli bismo povećati plaće manje od 10 posto.
Hrvatsko gospodarstvo nije dovoljno profitabilno i produktivno, a nismo produktivni jer smo tehnološki zaostali i trebamo pomoć, porezne poticaje, načine kako da povećamo tehnološku opremljenost", kazao je.
Kaže da je javni sektor ogroman problem
Kazao je i da je ogroman problem javni sektor.
"Nama se često kaže da nema tko više raditi u Hrvatskoj. Ima, mogli bismo prebaciti 50 tisuća ljudi iz javnog u privatni sektor i to je rješenje. Porezi mogu biti smanjeni ne 2 ili 3 posto, nego u relativnom iznosu 20 posto smanjeni", kazao je Furjan.
"Ako bi država plaćala doprinose za one koji su danas oslobođeni i ako bi svi doprinosili, ako bismo imali više dopunskog osiguranja i povećali zaposlenost, sve je moguće. Kako druge zemlje mogu imati bolji zdravstveni sustav s manje doprinosa? To se trebamo pitati i naći rješenja da budemo kao jedna Češka", kazao je.
Komentirao je i što bi savjetovao premijeru po pitanju inflacije.
"Imamo globalni problem inflacije. Prije smo znali živjeti u inflaciji, ali smo imali tvrdu valutu. Euro je tvrd, ali imamo problem inflacije i nema tu rješenja. Bojim se da će inflacija još rasti neko vrijeme, da ćemo ući u razdoblje stagflacije jer će velike cijene dovesti do smanjene potražnje, ljudi će biti prisiljeni trošiti manje.
Imamo obrnuti trend, da im novac ne izgubi na vrijednosti, ljudi kupuju više, ali doći ćemo do pada aktivnosti i država bi trebala pomoći da ne dođe do pada aktivnosti. Zadnjih godinu i nešto imamo izraziti rast izvoza i svi naši pokazatelji gospodarski rastu. Bojim se da ćemo u idućim kvartalima vidjeti posljedice rata i rasta cijena", kazao je.
Zamrzavanje cijena
Kazao je i da je zamrzavanje cijena kratkoročno rješenje.
"Dugoročno zamrzavanje cijena donosi nestašice i treba pustiti da tržište funkcionira. Ako imamo monopole, treba razmisliti. Ako je HEP monopolist, a de facto još uvijek je, nema razloga da HEP prati svjetsku cijenu kada govorimo o prodaji struje poduzetnicima ako im nisu porasli troškovi proizvodnje u hidro ili vjetroelektranama", kazao je Furjan.
Komentirao je i događa li se napuhavanje cijena kod nas.
"Nemamo jak energetski sektor s vlastitom proizvodnjom, nemao vlastitu primarnu proizvodnju metala, imamo nešto poljoprivrede, svjetske cijene žitarica su skočile, imamo korist jer možemo izvoziti.
Ne vidim da imamo snagu i proizvodnju da bi se naši proizvođači mogli okoristiti i time. U Americi imaju razvijen energetski sektor i ako je cijena plina porasla na tržištu, ostvaruju ekstra profite.
Mi proizvodnje plina imamo malo, ali dobro je da će ekstra profiti povući investicije i u Hrvatskoj i da ćemo u budućnosti imamo značajan rast proizvodnje energije koja će dovesti do stabilizacije, pa i pada cijena", kazao je.
"Mi cijene lijekova ne možemo dizati jer su regulirane. Za bezreceptne lijekove imamo zabranu, ne možemo cijene lijekova dizati. Možemo u Americi gdje imamo slobodno formiranje cijena, a u EU ne možemo dizati cijene.
Jedini pravi put je pronaći način kako povećati produktivnost i ostati konkurentan, a želimo da nam pomogne država, da hrvatski poduzetnici ostanu konkurentni i da budu još konkurentniji. Zato tražimo smanjenje poreza, da za isti bruto iznos možemo isplatiti veću plaću zaposlenicima", zaključio je Furjan.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati