Šefica poliklinike za djecu: Svako 5. dijete u Hrvatskoj seksualno zlostavljano
PREMA podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 20 posto djece i mladih u svijetu ima poteškoće s mentalnim zdravljem, a Hrvatska je u prosjeku ostatka svijeta, rečeno je na okruglom stolu "Mentalno zdravlje djece i mladih", koji je u povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. listopada, organizirao Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ). Posebno su zabrinjavajući podaci o seksualnom zlostavljanju djece.
Ljubica Paradžik iz Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež rekla je da na razini Hrvatske nema istraživanja koje bi obuhvaćalo širu populaciju, ali je njezina bolnica u suradnji s Gradom Zagrebom 2015. i 2016. provela istraživanje u osam dječjih vrtića, kod petogodišnjaka, te u 15 škola, kod učenika šestih razreda.
Mentalne bolesti u dječjoj dobi ostaju neprepoznate
Rezultati su pokazali da je oko 10 posto petogodišnjaka imalo poteškoće, dok su kod 12-godišnjaka u 19,3 posto slučajeva nađeni granični ili povišeni rezultati, a pri tom je 12 posto djece imalo granične ili povišene rezultate za depresiju.
Ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba Gordana Buljan Flander ustvrdila je kako se u Hrvatskoj već desetljećima ne vodi dovoljno računa o mentalnom zdravlju djece i mladih, jer se previše štedi na djeci, a onda je najlakše štedjeti na mentalnom zdravlju.
Neka istraživanja pokazuju da 25 posto mentalnih bolesti počinje do sedme godine, a 50 posto njih do 14. godine, ali ostanu neprepoznate, pa kasnije imamo odrasle ljude s mentalnim problemima.
"Ne vidimo teškoće i probleme djece, ne vidimo anksioznost, ne prepoznajemo depresivnost te destruktivna i autodestruktivna ponašanja kod djece, ne reagiramo na 'bullying' (vršnjačko nasilje), ne prepoznajemo zlostavljanu djecu", kazala je Buljan Flander.
Svako peto dijete u Hrvatskoj seksualno zlostavljano
Navela je kako su istraživanja pokazala da je svako peto dijete u Hrvatskoj seksualno zlostavljano, 30 posto djece je fizički zlostavljano i teže fizički kažnjavano, a 30 posto djece emocionalno zlostavljano. "Naravno da su ta djeca rizična za kasnije teškoće, a ako mi njih ne prepoznamo već u vrtićkoj i osnovnoškolskoj dobi, onda će kao odrasli ljudi imati teškoća", poručila je Buljan Flander.
No, roditelji nemaju kome dovesti problematičnu djecu jer nema dovoljno stručnjaka. Primjerice, u Poliklinici za zaštitu djece grada Zagreba čeka se na dolazak na red u prosincu.
"U Zagrebu se na red čeka dva-tri mjeseca, a što je s onima u Dubrovniku, Vukovaru ili Slavoniji. Zaista nam nedostaje stručnjaka s područja mentalnog zdravlja, tamo se opet štedi na zapošljavanju", rekla je Buljan Flander.
Jugoslav Gojković, koji radi s mladima u Brodsko-posavskom bolničkom centru, upozorio je na velike kadrovske nedostatke u Slavoniji, zbog čega muku muče s problemima mladih, naročito adolescenata i djece s razvojnim poremećajima.
"Cijele obitelji stradaju, prepuštene su sebi s adolescentima koji su u akutnim stanjima, a bolnice ih neće primiti. U bolnice idu u velike centre, znači mi iz Slavonskog Broda adolescente šaljemo u Zagreb ili Osijek, a znamo koliko je odvajanje od obitelji traumatično", rekao je Gojković.
Djeci ne treba oduzimati mobitele
Pročelnik Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju KBC-a Zagreb Ivan Begovac upozorio je da u Hrvatskoj ima svega 40-ak dječjih psihijatara, a trebalo bi ih biti više od stotinu. Također, u zemlji je trenutno 50-ak kreveta dječje psihijatrije, a trebalo bi ih biti do 200.
Pročelnik Zavoda za liječenje bolesti ovisnosti pri Klinici za psihijatriju Vrapče Ante Bagarić istaknuo je problem ovisnosti o internetu. Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima od pedeset do sto tisuća mladih koji su ovisni o internetu, a psihijatri se tek sada uče kako to dijagnosticirati i liječiti.
"Velika socijalna laž je da se djeci trebaju oduzeti mobiteli i elektronski mediji. To nije moguće, već treba naučiti kako živjeti s tim", kaže. Preporučio je roditeljima da ne zabranjuju i ne optužuju djecu zbog igrica, već da s njima razgovaraju o svemu, da razumiju potrebe mladih, pa i zajedno igraju igrice.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati