DOK BROJNE hrvatske destinacije bilježe turističke brojke koje su se značajno približile onima iz 2019. godine, krajnji jug Hrvatske ipak kaska. Tako je u srpnju Dubrovnik ostvario svega 50 posto turističkih dolazaka u odnosu na isto razdoblje rekordne 2019. godine.

"Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je u srpnju 2021. ostvareno 115.323 dolazaka i 422.679 noćenja, odnosno 152 posto više dolazaka i 131 posto više noćenja nego u istom razdoblju protekle godine. Pri tome su strani turisti ostvarili 107.729 dolazaka i 396.215 noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 7594 dolaska i 26.464 noćenja. U odnosu na rekordnu 2019. godinu u srpnju je ostvareno 50 posto turističkog prometa u dolascima te 53 posto turističkog prometa u noćenjima," priopćili su iz Turističke zajednice grada Dubrovnika.

Ljudi u pandemiji putuju autima, a Dubrovnik je aviodestinacija

Takve brojke na jugu zapravo i ne iznenađuju. U vremenu koronakrize brojni se gosti odlučuju na putovanja svojim vozilima zbog sigurnosti, a Dubrovnik, kao najjužnija destinacija, koja nije spojena s matičnom državom i do koje je potrebno proći koridor kroz Neum, ostaje aviodestinacija. 

Kako su objavili iz Turističke zajednice grada Dubrovnika, najviše gostiju koji su u Dubrovniku boravili tijekom srpnja bilo je iz SAD-a, Francuske, Njemačke, Hrvatske, Poljske, Rusije, Ujedinjene Kraljevine, Nizozemske, Ukrajine i Austrije. Vrijedi spomenuti i to kako su početkom srpnja uvedene direktne linije iz SAD-a prema Dubrovniku, što je vjerojatno utjecalo na to da upravo gosti iz SAD-a zauzmu prvo mjesto na listi onih koji najčešće posjećuju Dubrovnik.

Prema podacima dubrovačke Turističke zajednice, trenutni turistički promet je na 72 posto ostvarenja u odnosu na isto razdoblje rekordne 2019. godine, što najbolje opisuje turističku situaciju u Dubrovniku. Naime, početak srpnja nije izgledao osobito obećavajuće, no situacija se naglo poboljšala nakon što su krenuli letjeti avioni iz SAD-a, ali i otvaranja britanskog tržišta, koje je od iznimne važnosti za jug Hrvatske. Naime, upravo su Britanci Dubrovniku najvjerniji gosti. 

"Nije lako preko noći nadomjestiti izostanak Britanaca"

No, kad se promatra situacija u prvih sedam mjeseci ove godine, ona ne izgleda osobito zadovoljavajuće. Dubrovačko-neretvanska županija je u sedam mjeseci 2021. ostvarila svega 31 posto dolazaka i 43 posto noćenja u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Ovakvi rezultati uvjetovani su slabim turističkih ostvarenjima Dubrovnika, koji je ostvario 23 posto dolazaka i 27 posto noćenja u odnosu na 2019., ali i okolice, koji dominantno utječu na turističke rezultate županije. Predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić smatra da razlog tim brojkama leži u strukturi gostiju te karakteru destinacije. 

"Dubrovnik s okolicom je dominantno aviodestinacija, a znamo da se taj segment tržišta teže oporavlja. Glavno emitivno tržište za dubrovačko područje godina je bila Velika Britanija, koja je sudjelovala s 30 posto u strukturi noćenja. Otvaranje dviju direktnih linija s SAD-om bit će značajno u popravljanju turističkih brojki, ali nije lako preko noći nadomjestiti izostanak Britanaca bilo kojim drugim emitivnim tržištem. Isto tako, u top deset emitivnih destinacija nalaze se tri prekooceanske, koje su uslijed pandemije također manje-više izostale," objašnjava Trojić.

"Osnovno pitanje je do kad će trajati"

Ipak, ovogodišnji rezultati ukazuju na nešto bolju sezonu od prošlogodišnje, gdje je broj dolazaka u Dubrovniku u sedam mjeseci 2021. bio veći za 65 posto te broj noćenja za 78 posto. 

"Osnovno pitanje je do kad će trajati. Poznato je da je rujan već godinama u Dubrovniku mjesec s najboljom popunjenošću te financijskim rezultatima. Ostaje strepnja hoće li četvrti val pandemije zaustaviti tako dobar booking i najave. Ako se to dogodi, nažalost, Dubrovnik će morati opet tražiti potporu države za očuvanje zaposlenosti, kako bi očuvali srž gospodarstva," kaže Trojić.

Drugi razlog za loše rezultate Dubrovnika: Izostanak kruzera

Vlasnica turističke agencije i tvrtke za povremeni prijevoz Vesna Lukić smatra da se pad dogodio i zbog izostanka dolazaka kruzera, barem u onom broju u kojem je to bilo uobičajeno.

"Bez obzira na to smatramo li kruzere poželjnim ili ne, očito je koliki su utjecaj imali na postotak posjetitelja u Dubrovniku. Čak i brodovi koji dolaze u Dubrovnik opet ne plove pod punim kapacitetom, pa su, uz pad broja dolazaka i smanjeni kapacitet putnika, bubble grupe itekako odigrale svoju ulogu," kaže Lukić, koja napominje da je i broj letova za Dubrovnik također zanemariv u odnosu na ostale zračne luke u Hrvatskoj.

"To što je Dubrovnik povezan direktnim letom sa SAD-om je odlično za promociju grada, ali, nažalost, jedna lasta ne čini proljeće, pa tako ni tih nekoliko letova ne čini sezonu," smatra Lukić.

"Gosti koji satima čekaju u kolonama vratit će se s preporukama da se ne ide u Dubrovnik"

Napominje i kako je ministrica Brnjac izjavila da se ne možemo mjeriti s Maltom jer su oni prvenstveno aviodestinacija, a mi autodestinacija, s kojom se ne slaže. Kaže kako ni to pitanje nije dobro riješeno.

"U zadnjih nekoliko dana svjedoci smo nenormalnih gužvi na graničnim prijelazima koji nas okružuju, pa je ta izjava još nevjerojatnija. Gosti koji satima čekaju u kolonama na izuzetno visokim temperaturama zasigurno neće ponijeti sa sobom s odmora ono što bismo mi željeli, već će se vratiti ogorčeni i s preporukama da se ne ide u Dubrovnik", napominje Lukić.

"Trebaju nam radikalne promjene" 

Kako kaže, broj subjekata koji ovise o turizmu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je ogroman, broj posjetitelja nije dostatan da bi svatko našao tu 'svoje mjesto pod suncem', a bez očekivanih (i priželjkivanih) prihoda dolazi još jedna teška zima. Njena predviđanja zapravo nisu nimalo optimistična.

"Destinacija smo koja je još uvijek vođena politikom da smo prelijepi, pa da nam zato gosti dolaze, i koja još uvijek funkcionira po principu turizma kakav smo imali ranih '80-ih, stoga je ovakav scenarij i očekivan", smatra Lukić, koja napominje kako su jugu Hrvatske u turističkom smislu potrebni snažni zaokreti i radikalne promjene, inače bi se lako moglo dogoditi da ni sezona 2022. ne bude osobito bolja.