NAPAD Rusije na Ukrajinu je doveo do određenih poremećaja u svjetskoj trgovini, od kojih je najznačajniji prekid pomorskih pravaca kojim je Ukrajini, velikoj izvoznici žitarica, onemogućen transport preko crnomorskih luka.

To je stvorilo velik ekonomski problem za tu državu, ali i za države koje su ovisile o uvozu žitarica iz Ukrajine kako bi prehranile svoje stanovništvo. Većina tih država se nalazi u Africi i Aziji te se radi o siromašnim zemljama koje su kupovale jeftine žitarice.

Pomoć su ponudile članice EU, čije su luke zamijenile ukrajinske crnomorske luke za izvoz. Ali transport se morao odvijati prvo kopnenim putem, kroz teritorij susjednih država Ukrajine. Takozvani "pravci solidarnosti" su namijenjeni olakšavanju izvoza žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda.

Iako je plan bio da države EU služe samo za transport prehrambenih proizvoda iz Ukrajine, dio je ostao unutar granica EU. Prema informacijama koje smo dobili od Ministarstva poljoprivrede, od početka rata je zabilježen snažan rast uvoza žitarica i u Hrvatsku.

Brojne zemlje su zabranjivale uvoz iz Ukrajine

Poljska, Mađarska, Slovačka, Rumunjska i Bugarska su sredinom travnja odlučile zabraniti uvoz žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda iz susjedne Ukrajine kako bi zaštitile svoje poljoprivredne sektore, uz obrazloženje da se uvozom žita iz Ukrajine ruši cijena na njihovim tržištima.

Većina država je tvrdila da su to učinile da bi ukazale na problem pa su Poljska i Rumunjska svega nekoliko dana nakon zabrane ponovo dopustile tranzit ukrajinskih žitarica. Slovačka je zabranu ukinula početkom svibnja, Bugarska je najavila ukidanje zabrane nakon što na snagu stupe kompenzacijske mjere EU, a Mađarska još ne planira ukidati tu politiku.

Sinčić na Fejsu pisao o navodno otrovnom ukrajinskom žitu u Hrvatskoj

No pojavile su se informacije da pravi razlog za zaustavljanje izvoza žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine nije cijena, odnosno to što se time snižava cijena u državama članicama EU, nego veliki nedostaci s kvalitetom poljoprivrednih proizvoda uvezenih iz Ukrajine.

Navodni problem je taj što poljoprivrednici u Ukrajini koriste previše pesticida i vrste pesticida koje su zabranjene u EU, pa je takvo žito zdravstveno problematično za ishranu životinja, ali i ljudi. Dodatno, zbog toga što su žitarice dugo stajale u silosima diljem Ukrajine, jer se nisu mogle izvoziti zbog ruske blokade crnomorskih luka, pojavio se problem truleži i gljivica.

O tome je pisao i eurozastupnik stranke Ključ Hrvatske (nekadašnji Živi zid) u Europarlamentu Ivan Vilibor Sinčić putem svog Facebook profila. "Ukrajinsko žito i brašno koje sadrži previsoke koncentracije otrovnih pesticida više ne uvoze u Mađarsku, Slovačku, Poljsku, Rumunjsku i Bugarsku, međutim svakoga dana možemo vidjeti šlepere i šlepere kamiona iz Ukrajine ispred silosa u Osijeku", napisao je Sinčić, zastupnik sklon populizmu i širenju teorija zavjera.

Uspio povezati žito, lockdown, "eksperimentalna" cjepiva, GMO...

"Što rade ukrajinski kamioni tamo? Zašto HDZ uništava domaću poljoprivredu i domaćeg čovjeka? Kome oni to pogoduju, koji će to oligarsi profitirati od trgovine ukrajinskim žitom? Plenković je za vrijeme svog mandata u Europskom parlamentu bio predsjednik Izaslanstva EP-a za parlamentarnu suradnju između EU i Ukrajine, a kruže priče da je imao i financijske koristi od toga. Radi li možda on za njih, a nauštrb Hrvatske?", nastavio je.

"Uvozi li HDZ štetne i nezdrave proizvode koje ne želi nitko u Europi? Zašto su HDZ-ovci zbog "brige za ljudsko zdravlje" provodili lockdown i prisiljavali ljude u sebe ubrizgavaju eksperimentalna mRNA cjepiva, a sada uvoze stvari koje dokazano uništavaju ljudsko zdravlje? Ne želimo njihovo smeće od proizvoda! Ne želimo pesticide, ne želimo GMO! Hrvatska nije smetlište! Želimo domaće, organsko i zdravo! Želimo život", zaključuje Sinčić.

Hrvatski uvoz žitarica iz Ukrajine je višestruko narastao

Sinčića smo pitali za izvor informacija koje je objavio, na što je odgovorio da "ima izvore u Ministarstvu poljoprivrede", iako nije htio detaljnije precizirati.

Iz Ministarstva poljoprivrede su detaljno odgovorili na naša pitanja. Prema njihovim informacijama, od veljače 2022. do istog mjeseca 2023., iz Ukrajine su u Hrvatsku uvezene 57.683 tone žitarica u vrijednosti od 15.7 milijuna eura, što je oko 12 posto vrijednosti ukupnog uvoza žitarica u Hrvatsku.

U istom je razdoblju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bez žitarica iz Ukrajine uvezeno u vrijednosti od 27.6 milijuna eura, što je 0.6 posto ukupnog hrvatskog uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bez žitarica.

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pak pokazuju da žitarice nisu bile u prvih pet kategorija proizvoda koje je Hrvatska uvozila iz Ukrajine 2021., što znači da je uvezeno manje od 2.4 milijarde dolara žitarica. Prema drugim izvorima, žitarice su bile beznačajne u uvozu iz Ukrajine te godine, s udjelom manjim od 2 posto, što bi s obzirom na ukupni uvoz iznosilo manje od 1.5 milijuna eura.

To bi značilo da se vrijednost uvoza žitarica u periodu od veljače 2022. do veljače 2023. povećala za otprilike deset puta u odnosu na godišnji uvoz žitarica 2021. Cijena je bila veća, pa je količinsko povećanje sigurno manje, ali se svejedno radi o golemom rastu. 

Ministarstvo poljoprivrede kaže da se u Hrvatskoj ne miješaju domaće i ukrajinsko žito, ali...

U Poljskoj je pokrenuta velika istraga zbog lažnog deklariranja žitarica iz Ukrajine pod domaće žitarice i zbog miješanja dva tipa prilikom mljevenja za bračno ili stočnu hranu.

Ministarstvo poljoprivrede nema saznanja o tome da su neki proizvođači u Hrvatskoj iskoristili situaciju te zamiješali ukrajinske žitarice s ostalim žitaricama a da to nisu naveli u deklaraciji. Navodi se da kontrole zdravstvene ispravnosti provodi Državni inspektorat, ali da je dopušteno miješati zdravstveno ispravne sirovine različitog podrijetla u proizvodnji.

"U razdoblju od početka ukrajinskog rata (veljače 2022.) do veljače 2023. ... nije bilo pošiljka žitarica podrijetlom iz Ukrajine, namijenjenih hranidbi životinja, koje bi podlijegale kontrolama prilikom unosa u Uniju", tvrde iz Ministarstva.

Ali u Poljskoj je problem upravo to što se žitarice iz Ukrajine uvode pod krivim deklaracijama, pa čak i pod izmišljenim tipom nazvanim "tehnička pšenica".

Državni inspektorat u Hrvatskoj redovito provodi kontrole i provjere na mikrobiološke kriterije, pesticide, kontaminante, aditive, GMO i ostale čimbenike koji potencijalno mogu utjecati na kvalitetu i zdravstvenu ispravnost hrane.

Ako bude naznaka o kontaminiranosti pesticidima hrane prilikom uvoza, kontrole će na granici provoditi sanitarna i veterinarska inspekcija Državnog inspektorata. "Ministarstvo poljoprivrede će u narednim godinama povećati novčana sredstva namijenjena Programu monitoringa, svjesno tržišnih poremećaja i promjena u trgovačkim tokovima", tvrde u ministarstvu.

Za sada nema saznanja o tome da su peradari i stočari imali problema sa sigurnošću koje se na bilo koji način može povezati sa žitaricama iz Ukrajine. Do tog zaključka je Ministarstvo poljoprivrede došlo anketirajući uzgojne saveze.

EK kaže da žitarice u provozu ne podliježu provjerama

Kako se radi o problemu na razini cijele EU i oko kojega se članice koordiniraju, za dodatne informacije smo se obratili predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj. "Sav uvoz u Europsku uniju mora biti u skladu sa sanitarnim i fitosanitarnim standardima EU-a koji su isti za sve EU-proizvođače i ne smiju biti diskriminatorni", odgovoreno nam je.

"Pravilima EU-a propisano je i da provoz ne podliježe tim provjerama. Budući da žitarice u provozu nisu namijenjene za potrošnju u državi kroz koju prolaze, ne predstavljaju rizik za potrošače te zemlje niti narušavaju njezino/unutarnje tržište."

Već smo utvrdili da je uvoz žitarica iz Ukrajine u Hrvatsku deseterostruko narastao u odnosu na 2021., ali nije poznato koji dio je ostao u Hrvatskoj, a koji dio se odnosi samo na provoz do luka i izvoz u treće zemlje, uglavnom Afrike i Azije.

Predstavništvo Europske komisije napominje kako je nekoliko država članica, uključujući Poljsku, poslalo obavijesti o uvozu iz Ukrajine u Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF). Taj sustav je uspostavljen 2002. i služi za uzbunjivanje na probleme sigurnosti hrane na razini cijele EU.

"Provjere su na pojedinim državama članicama"

Uspostavljan je kako bi se osigurala razmjena informacija među državama članicama EU radi potpore brzoj reakciji tijela za sigurnost hrane u slučaju rizika za javno zdravlje.

"Vezano za uvoz pšenice iz Ukrajine, obavijesti u RASFF-u odnosile su se na prisutnost neodobrene tvari - pesticida klorpirifosa", tvrdi predstavništvo Europske komisije. Upravo je prisutnost tog pesticida utvrđena u Slovačkoj, i to u žitu uvezenom iz Ukrajine.

"Na državama članicama je da poduzmu potrebne mjere - ovisno o okolnostima i pitanjima javnog zdravlja, a u skladu sa zakonodavstvom EU-a - kako bi se zaštitili europski potrošači. Mjere mogu uključivati povlačenje ili povrat kontaminiranih proizvoda."

Napominje se da je u Poljskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Mađarskoj i Bugarskoj dozvoljen transport žitarica iz Ukrajine, ali ne i prodaja. U svim ostalim članicama EU, što uključuje Hrvatsku, dozvoljeni su i transport i prodaja.

U Ministarstvu poljoprivrede su nam na pitanje o tome postoje li dogovori između Hrvatske i EU o ovom problemu odgovorili da se uvažava činjenica kako je uvoz žitarica iz Ukrajine najviše pogodio članice EU koje graniče s njom, ali je Republika Hrvatska "na Vijeću ministara upozorila da se posljedice ne osjećaju samo u tim zemljama te da se kompenzacijske mjere trebaju primjenjivati na sve zemlje članice, zatraživši poduzimanje izvanrednih mjera za rješavanje poremećaja na tržištu žitarica, bilo kroz osiguranje dodatne potpore i/ili kompenzacijska plaćanja proizvođačima, ali i druge mehanizme koji bi djelovali u pravcu smanjivanja viška ponude žitarica na EU tržištu".

Naime, Europska komisija priprema novi paket poljoprivredne pričuve za pet država koje najviše osjećaju posljedice uvoza iz Ukrajine (Poljska, Rumunjska, Bugarska, Mađarska i Slovačka) u iznosu od 100 milijuna eura i pokretanje zaštitnih mjera kojima je u tim zemljama zabranjena prodaja žitarica iz Ukrajine, ali je omogućen tranzit.

U Poljskoj velika policijska akcija zbog prevara s uvozom žitarica iz Ukrajine

Problematika uvoza žitarica iz Ukrajine, kako zbog cijena tako i zbog navodne kontaminiranosti pesticidima i gljivicama, jedna je od glavnih tema posljednjih tjedana u Rumunjskoj, Bugarskoj, Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj.

Očekivano, temu mnogi političari pokušavaju iskoristiti za prikupljanje političkih bodova, od ljevice do desnice.

Poljske marginalne desne političke stranke poput Nacionalnog pokreta i Nove nade pokušavaju izgraditi svoju biračku bazu na toj temi, baš kao i predsjednik glavne opozicijske stranke, bivši premijer Donald Tusk.

Parlamentarni izbori u Poljskoj će se održati krajem ove godine, a brojni oporbeni političari prozivaju vladajuću stranku Pravo i pravda da je povezana s glavnim uvoznicima žitarica iz Ukrajine. Glavnu opozicijsku stranku Građanska platforma vodi upravo Donald Tusk, koji također tvrdi da su žitarice iz Ukrajine pune pesticida.

Republika, jedan od najvećih medija u Poljskoj, prenosi da se diljem zemlje provode policijske akcije s ciljem suzbijanja gospodarskih prevara sa žitom iz Ukrajine. U tekstu objavljenom 9. svibnja se navodi da su deseci kompanija i nekoliko tisuća tona žitarica, koje su kupljene u Ukrajini i prodane, pod istragom državnog tužiteljstva zbog prikrivanja podrijetla i namjene, tj. zbog prevare.

Prevaranti iskorištavali rupu u sustavu

Prema istragama nekoliko državnih tijela i nakon brojnih carinskih i poreznih inspekcija, zaključeno je da postoje brojne nepravilnosti s uvozom žita iz Ukrajine. Posebno se to odnosi na takozvano "tehničko žito", koje se praktički nije ni kontroliralo prilikom ulaska u Poljsku iz Ukrajine.

Utvrđeno je da su mnogi proizvođači brašna i stočne hrane prevareni jer im je prodavano žito koje ne bi trebalo biti korišteno ni za jedno ni za drugo. Tako su kompanije dovođene u zabludu jer nisu znale ni da su žitarice iz Ukrajine ni da se radi o "tehničkom žitu".

Rupa u sustavu je bila činjenica da žitarice koje se u EU uvoze za tehničke svrhe (energetske ili industrijske) uopće nemaju CN kod (u prijevodu "kombinirana nomenklatura"), odnosno zasebnu oznaku. Klasifikacija EU razlikuje žitarice prema vrstama, ali ne prema namjeni. To je omogućilo prevarantima da prodaju tzv. "tehničko žito", koje se ne bi trebalo koristiti za prehranu životinja i ljudi, kao sasvim normalan proizvod od kojeg se radi brašno.

"Tehničko žito" se može koristiti kao gorivo, za proizvodnju etanola ili kao komponenta biogoriva. Uvoz žitarica s oznakom "tehnički" ili "energetski" u Poljsku se vrši već dugi niz godina. Poljsko ministarstvo financija napominje da "to nije vrsta uvoza koja se pojavila u vezi s ratom u Ukrajini", prenosi Republika.

"Tehničko žito", kako se deklariralo žito iz Ukrajine, ne postoji kao pojam

Kompanije koje su pod istragom su takav proizvod prodavale kompanijama koje proizvode brašno i stočnu hranu kao domaće žitarice. Rezultat je taj da su se u mlinovima poljske žitarice za ljudsku i životinjsku prehranu miješale s takozvanim "tehničkim žitom" iz Ukrajine.

Termin "tehničko žito" praktički ne postoji u stručnoj literaturi i žargonu industrija koje imaju veze sa žitaricama. "Sumnjam na to da je to izmislilo nekoliko tvrtki koje uvoze žito iz Ukrajine, vjerojatno kako bi izbjegle kontrole i čekanja na poljsko-ukrajinskoj granici", rekao je za portal Spożywczy Krzysztof Gwiazda, predsjednik Upravnog odbora Poljske udruge poslodavaca u žitnoj i mlinarskoj industriji.

Taj termin se ne koristi ni na burzama poljoprivrednih proizvoda. Postoje samo "konzumna žitarica" i "stočna hrana". Čak je i opravdanje da se radi o žitu koje je namijenjeno za pretvaranje u biogorivo krivo jer se za to koriste ostaci od mljevenja žitarica, a ne same žitarice.

Termin "tehničko žito" se koristi u kontekstu problema i nejasnoća povezanih s aktivnostima žitarica iz Ukrajine. Ali u javnu raspravu je uveden tek krajem 2022. godine, kada je počela afera oko uvoza žitarica iz Ukrajine. Prije se nije koristio u jeziku industrije i ne odražava se ni u trgovini ni u poljoprivrednoj industriji žitarica.

U Slovačkoj se pojavilo ukrajinsko žito kontaminirano nedozvoljenim insekticidom

30. rujna će se održati i izbori u Slovačkoj, pa sve političke opcije pokušavaju iskoristiti temu ukrajinskih žitarica za političku promidžbu.

Još 14. travnja je slovački ministar poljoprivrede objavio da je u najvećem mlinu u zemlji, Kolarovu, pronađeno 1500 tona ukrajinske pšenice koja je kontaminirana pesticidom zabranjenim u EU. Testirana su još dva uzorka, a oba su pokazala prisutnost zabranjenog pesticida.

"Šef Državne uprave za hranu i veterinarstvo Jozef Bíreš je u ponedjeljak u priopćenju za javnost rekao da higijeničari provjeravaju svu hranu koja bi potencijalno mogla biti kontaminirana. Higijeničari su naredili 100-postotni pregled robe iz Ukrajine. Bíreš je uvjerio građane da se svi proizvodi koji dolaze iz Ukrajine analiziraju i provjeravaju", objavila je 2. svibnja Novinska agencija Slovačke Republike.

"Ministar poljoprivrede poručio je da političari trebaju izbjegavati izjave koje bi izazivale paniku. Nema razloga za paniku, dodao je Vlčan. Kaže da su kod nas kontrole hrane češće nego u susjednim zemljama", upozorava se u tekstu.

"Ni za jedan uzorak brašna nije potvrđeno da je kontaminiran, rekao je Vlčan. Čim se u mlinu u Kolarovu pojavilo sumnjivo ukrajinsko žito u količini od 1500 tona, odmah je zatvoreno, dodao je Bíreš. Kontaminirano žito trenutno je još u mlinu i u tijeku je njegovo zbrinjavanje, a jedna od opcija je i spaljivanje", prenosi Novinska agencija Slovačke Republike.

Radi se o insekticidu klorpirifosu, koji je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) još 1999. proglasila opasnim za ljude. Izloženost koja prelazi preporučene razine povezana je s neurološkim učincima, trajnim razvojnim poremećajima i autoimunim poremećajima. Izloženost tijekom trudnoće može štetiti mentalnom razvoju djece.

Preparat je u Ujedinjenom Kraljevstvu zabranjen od 2016., u EU tek od 2020., a u SAD-u od 2021. 2020. je Indija pokrenula proces zabrane 27 vrsta pesticida, od kojih je jedan klorpirifos. U Ukrajini nije zabranjen, samo je dopuštena količina smanjena počevši s prvim danom 2022.

Uvoz žitarica iz Ukrajine višestruko narastao, ali kontaminirano žito nije pronađeno u Hrvatskoj

S obzirom na sve dostupne informacije na razini EU, postoje propusti s uvozom žitarica i ostalih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine. Zbog toga državne institucije moraju provoditi mehanizme kontrole koji bi spriječili da u Hrvatskoj nastanu problemi koji su se pojavili u Poljskoj i Slovačkoj.

Iako populističke političke opcije u svim državama pokušavaju iskoristiti temu za prikupljanje političkih bodova, pa često plasiraju nepotpune ili lažne informacije, guranjem potencijalnog problema pod tepih se neće riješiti i takva praksa će samo poslužiti za plasiranje lažnih informacija o njemu te rušenje povjerenja građana u državne institucije.

Znamo da je uvoz žitarica iz Ukrajine višestruko narastao i da su se u vezi s tim u nekim državama pojavili razni problemi. S obzirom na to, povećan nadzor transportnih lanaca, granične kontrole, i zdravstvene inspekcije su logičan sljedeći korak.

Ipak, treba znati da kontaminirano žito u Hrvatskoj nije pronađeno i da ne mora značiti da se rast uvoza žitarica iz Ukrajine odnosi na prodaju u Hrvatskoj, nego je moguće da Hrvatska služi samo kao tranzit, a žito se lukama šalje u zemlje Afrike i Azije. 

U nastavku prenosimo cijeli odgovor Ministarstva poljoprivrede na Indexova pitanja.

Koliko je tona žitarica i druge hrane iz Ukrajine ušlo u Hrvatsku od početka rata u Ukrajini?

U razdoblju od početka ukrajinskog rata (veljače 2022.) do veljače 2023. godine u Hrvatsku je iz Ukrajine uvezeno 57.683 tona žitarica u vrijednosti od 15,7 milijuna eura, što je oko 12% vrijednosti ukupnog uvoza žitarica u Hrvatsku. U istom razdoblju poljoprivredno prehrambenih proizvoda bez žitarica iz Ukrajine je uvezeno u vrijednosti od 27,6 milijuna eura, što je 0,6 % ukupnog hrvatskog uvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda bez žitarica.

Ima li Ministarstvo poljoprivrede informacije o tome da su neki proizvođači u Hrvatskoj iskoristili situaciju te zamiješali ukrajinske žitarice s ostalim žitaricama, a to nisu naveli u deklaraciji? je li takva praksa dopuštena i kakve su kazne?

Nemamo saznanja o navedenom. Zabranjeno je stavljati na tržište zdravstveno neispravnu hranu i hranu za životinje. Službene kontrole zdravstvene ispravnosti kao i označavanja hrane i hrane za životinje provode nadležne inspekcije Državnog inspektorata. Dopušteno je koristiti i miješati zdravstveno ispravne sirovine različitog podrijetla u proizvodnji, preradi ili pripremi hrane ili hrane za životinje a konačni proizvod označava subjekt koji ga stavlja na tržište i odgovoran je za sigurnost istog.

Vrši li se granična kontrola na isporuke žitarice i ostale Hrane iz Ukrajine a koje prelaze granicu Hrvatske?

Kontrole hrane i hrane za životinje prilikom uvoza na graničnim kontrolnim postajama, kao i kontrole hrane i hrane za životinje na hrvatskom tržištu, provode nadležne inspekcije Državnog inspektorata. Žitarice koje dolaze iz Ukrajine treba pratiti odgovarajuća dokumentacija, podliježu nadzoru inspekcijskih službi kako na graničnim kontrolnim postajama a također mogu biti predmet kontrole i na mjestu odredišta pošiljke odnosno u bilo kojoj fazi skladištenja, distribucije tj poslovanja istom. Ministarstvo poljoprivrede je zatražilo pojačan nadzor takve robe.

U razdoblju od početka ukrajinskog rata (veljače 2022.) do veljače 2023. godine službene kontrole nad unosom u Uniju žitarica u svrhu hranidbe životinja na vanjskim granicama Republike Hrvatske prema trećim zemljama provodili su službenici Carinske uprave i granična veterinarska inspekcija Državnog inspektorata. U tom razdoblju nije bilo pošiljka žitarica podrijetlom iz Ukrajine, namijenjenih hranidbi životinja, koje bi podlijegale kontrolama prilikom unosa u Uniju.

Jednom kada hrana iz Ukrajine pređe granicu, kontrolira li se gdje ide? Postoje li planovi da se kao u ostalim zemljama osigura pratnja transportu svih isporuka hrane iz Ukrajine, kako bi se osiguralo da ne ostaje u Hrvatskoj nego stvarno ide direktno prema lukama za izvoz?

Kada hrana uđe ne tržište RH ona se kontrolira u skladu s planom službenih kontrola  DIRH-a. U tom smislu Ministarstvo poljoprivrede također izrađuje Planove monitoringa hrane i hrane za životinje u svrhu provjere njihove zdravstvene ispravnosti i sukladnosti sa propisanim kriterijima sigurnosti hrane i hrane za životinje, a koju provodi nadležna inspekcija DIRH-a. Monitorinzi uključuju između ostalog, provjere na mikrobiološke kriterije, pesticide, kontaminante, aditive, GMO.

Primarnu odgovornost za sigurnost hrane i hrane za životinje snosi subjekt u poslovanju s hranom i hranom za životinje u bilo kojoj fazi poslovanja s istom. Ministarstvo poljoprivrede će u narednim godinama povećati novčana sredstva namijenjena Programu monitoringa, svjesno tržišnih poremećaja i promjena u trgovačkim tokovima.

Je li uspostavljena koordinacija na razini EU po navedenom problemu ukrajinskih žitarica i ostale hrane koje imaju nedopuštene razine pesticida ili nedopuštene pesticide u EU, da se osigura da takva hrana ne ostaje u EU nego se sva kanalizira prema lukama za izvoz u treće zemlje?

U vezi s uvozom žitarica i hrane iz Ukrajine na istu se na razini EU primjenjuje pravila potpisanog SSP - Sporazuma o trgovini s EU). U pogledu kontaminirane hrane pesticidima u EU i na proizvode iz Ukrajine ako su isti kontaminirani pesticidima primjenjuju se odredbe propisa o sigurnosti hrane. Jednaka su pravila za službene kontrole kao i kriteriji sigurnosti hrane na razini cijele EU. U to smislu kada hrana uđe ne tržište RH ona se kontrolira u skladu sa planom kontrola DIRH-a.

Prema planovima monitoringa prisutnosti pesticida u hrani provode se redovite kontrole na tržištu, time će i hrana iz Ukrajine biti podložna toj kontroli. Ako ima naznaka o kontaminiranosti pesticidima hrane prilikom uvoza provode se kontrole na granici od strane sanitarne i veterinarske inspekcije DIRH-a kad je u pitanju uvoz u RH.

Je li u Hrvatskoj zabilježeno da su se poljoprivrednici i proizvođači hrane žalili na probleme s neadekvatnom životinjskom ishranom od kad je Ukrajina počela preko država Eu izvoziti žitarice?

Nemamo saznanja da su stočari prilikom hranidbe stoke imali određenih problema a da se to istovremeno sa sigurnošću, na bilo koji način povezuje sa žitaricama porijeklom iz Ukrajine, a do informacija smo došli anketirajući uzgojne saveze. Iako nismo primijetili sistemske razlike u kvaliteti, svakako je potrebno voditi nadzore i provjere u kontekstu, kako smo ranije naveli, promjena u trgovačkim tokovima i niza tržišnih poremećaja te u tom smislu ovo Ministarstvo razgovara s nadležnim tijelima.

Postoje li dogovori između Hrvatske i Eu, ili Hrvatske i Ukrajine o navedenim problemima? Jesu li se slični problemi iznosili Ukrajini, i kako se planiraju riješiti?

Ne postoji sporazum između Hrvatske i Ukrajine. Hrvatska poštuje načela zajedničkog tržišta Europske unije, u okviru kojega Europska komisija rješava pitanja međunarodne trgovine u ime država članica. Hrvatska sukladno tome svoje prioritete iznosi na odgovarajućim tijelima Europske unije, uključujući na ministarskoj razini, uz uputu o tome kakva rješenja očekujemo od Europske komisije.

Zadnji takav primjer je zajednički dopis 12 država članica, u kojemu iznosimo zajednički stav o tome kako Europska komisija treba pristupiti rješavanju poremećaja na tržištu nastalog povećanim uvozom iz Ukrajine. Taj dopis potpisali su ministri poljoprivrede Francuske, Austrije, Belgije, Hrvatske, Danske, Estonije, Njemačke, Grčke, Irske, Luksemburga, Nizozemske i Slovenije.

Na posljednjim sastancima Vijeća ministara nadležnih za poljoprivredu u EU raspravljalo se o problemima na tržištu zbog poremećaja u trgovinskim tijekovima nakon agresije Rusije na Ukrajinu koji su se očitovali naglim povećanim priljevima žitarica i uljarica na jedinstveno europsko tržište. Ministarstvo poljoprivrede opetovano je u nekoliko navrata zatražilo aktiviranje svih raspoloživih mjera pomoći proizvođačima poput aktiviranja poljoprivredne pričuve i drugih.

Naime, Komisija priprema novi paket poljoprivredne pričuve za pet država koje najviše osjećaju posljedice liberalizacije trgovine s Ukrajinom (Poljska, Rumunjska, Bugarska, Mađarska i Slovačka) u iznosu od 100 milijuna eura s mogućnošću nacionalnog sufinanciranja od 200% i pokretanje zaštitnih mjera temeljem Članka 4. postojećih autonomnih trgovinskih mjera za Ukrajinu slijedom čega bi privremeno bio onemogućen uvoz jednog dijela ukrajinske robe u navedene zemlje, osim za potrebe tranzita. 

Uvažavajući činjenicu da se ovaj poremećaj trenutno najviše osjeća na tržištima zemalja koje graniče s Ukrajinom, Republika Hrvatska je na Vijeću ministara upozorila da se posljedice ne osjećaju samo u tim zemljama te da se kompenzacijske mjere trebaju primjenjivati na sve zemlje članice, zatraživši poduzimanje izvanrednih mjera za rješavanje poremećaja na tržištu žitarica, bilo kroz osiguranje dodatne potpore i/ili kompenzacijska plaćanja proizvođačima, ali i druge mehanizme koji bi djelovali u pravcu smanjivanja viška ponude žitarica na EU tržištu.

Dolazi li hrana ili životinjska ishrana od proizvođača iz drugih država EU, a da je kontaminirana žitaricama i ostalom hranom iz Ukrajine?

Do sada nismo imali saznanja o navedenom. Kako smo i ranije naveli, Ministarstvo poljoprivrede je zbog promjene trgovačkih tokova i tržišnih poremećaja zatražilo pojačan nadzor i uzorkovanje potencijalno sumnjive robe.  

U slučaju da se dokaže istinitost problema hrane iz Ukrajine, nedopuštenog ostajanja ukrajinske hrane namijenjene izvozu iz europskih luka prema trećim državama u EU, utvrdi štetnost te hrane i štete koje su poljoprivrednici pretrpjeli zbog nje (sporiji rast životinja i slično.), ili dokaze da je ta hrana koja je nedopuštena prema EU došla do proizvoda koje direktno konzumiraju ljudi, kakve procedure bi Ministarstvo poljoprivrede provodilo? Ako su sve informacije o hrani punoj pesticida iz Ukrajine koja ostaje u Hrvatskoj lažne, tko ih prema vašim informacijama širi?

Ne možemo odgovoriti na pitanje tko širi lažne informacije, no želimo istaknuti kako je tržište hrane EU jedno je najsigurnijih u svijetu i podliježe strogim kontrolama, a iako nadzori nisu utvrdili bitnija odstupanja, naša je dužnost provjeriti svaku predstavku i proslijediti nadležnim institucijama te ćemo to nastaviti činiti.

Također, povećali smo količinu proizvoda koji se analiziraju u okviru praćenja ostataka pesticida u hrani te ćemo u narednom vremenu razmotriti povećanje financijskih sredstava potrebnih za provedbu monitoringa.