PROSVJEDI protiv lockdowna u Kini danas su se proširili na najveće gradove. Iako je nezadovoljstvo konstantno prisutno u Kini, demonstracije su uobičajeno male i lokalizirane pa ih vlast lako uguši. Međutim, ono što zabrinjava kineske vlasti u vezi ovih prosvjeda je njihova veličina, širenje diljem zemlje i upornost prosvjednika.

Kineska Komunistička partija se nije suočila s ovakvom prijetnjom još od pojave prodemokratskih pokreta krajem 1980-ih, što je kulminiralo brutalnim masakrom na Trgu Tiananmen. Direktan povod posljednjeg vala prosvjeda je požar u stambenoj zgradi Urumqiju, u kojem je smrtno stradalo najmanje 10 ljudi.

Ipak, prosvjedi u Kini traju već mjesecima zbog nezadovoljstva Kineza vladinom strategijom nulte tolerancije prema koronavirusu. Još od masakra na Tianmenu, kineska komunistička partija i narod imali su prešutni dogovor. Vlasti su obećale stvoriti prosperitet i očuvati društvenu stabilnost, a narod se obvezao na lojalnost, piše Sky News.

Strategija ne donosi rezultate

Stabilnost i prosperitet imaju ključnu važnost za Kineze jer ih se još od djetinjstva uči da je povijest Kine zapravo bila povijest kaosa, siromaštva i prevrata. Vlasti su obećale da će sve to ostati u prošlosti, a građani su zauzvrat ponudili povjerenje. Međutim, tijekom karantene ljudi su počeli sumnjati u sposobnosti nositelja vlasti da donose ispravne odluke. 

Zbog strogih protupandemijskih mjera ljudi su mjesecima zatvoreni u svojim zajednicama i strahuju da država takvom strategijom zapravo ubija ljude. Nadalje, tijekom razdoblja nametnute karantene kinesko gospodarstvo nije nastavilo sa svojom uzlaznom putanjom.

Također, Kinezi su svjesni da je ostatak svijeta promijenio način borbe s koronavirusom. Dokaz tome su im bili i prizori tisuća ljudi bez maski na Svjetskom prvenstvu. Dogovor između države i naroda više ne daje rezultate kao prije, što znači da ulazimo u neistražene vode. 

Kineski predsjednik Xi Jinping je uložio ogromna financijska sredstva za borbu s koronavirusom. Umjesto da je odlučio spašavati živote uvozom učinkovitijih cjepiva, njegova vlada pokušava eliminirati virus drakonskim društvenim kontrolama. Ipak, strategija ne donosi rezultate pa se zaraza širi u sve većem broju gradova. 

Vlasti strahuju od organizirane opozicije

Ako se nastave masovni prosvjedi i prkošenje izolaciji, virus će se i dalje širiti. Dodatni problem će predstavljati i nepripremljenost kineskog zdravstvenog sustava. "Moraju vrlo brzo uvesti hitne mjere kako bi zdravstvena služba podnijela skok broja hospitaliziranih", tvrdi profesor Kerry Brown s King's Collegea u Londonu.

Postojeća strategija je mogla funkcionirati s mirnim stanovništvom, ali neće funkcionirati s bijesnim građanima koji gube povjerenje u vlasti. "Ako nastavite s politikom koja je trenutno na snazi, dobit ćete sve više i više ovih prosvjeda i oni bi mogli prerasti u nešto prijeteće", dodao je Brown.

Kineske vlasti se najviše boje nacionalno organizirane opozicije. Kada se bezopasni duhovni pokret Falun Gong proširio zemljom 1990-ih, a njegovi sljedbenici u mirnom prosvjedu opkolili vladin kompleks u Pekingu, vlasti su bile prestravljene pa su upotrijebile snažnu represiju da iskorijene pokret.

Peking je uložio milijarde u novonastalu orvelijansku državu nadzora koja ima zadaću predvidjeti nezadovoljstvo i nemire te spriječiti njihovo širenje. Komunistička partija će i sada upotrijebiti sve resurse svoje totalitarne države da uguši prosvjede, ali definitivno se suočava s najvećim izazovom u više od tri desetljeća.