NEDAVNO je gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak počeo koristiti zakonsku mogućnost da korisnici socijalne pomoći odrade nekoliko desetaka sati mjesečno za novac koji dobiju (naravno, to vrijedi za radno sposobne). Rezultati su bili odlični. Ljudi koji su se javili i nakon nekoliko mjeseci dobili i potvrdu da su odradili ono što im je zajednica dala, većinom su našli pravi posao. Lako je to objasniti. Ako nekome tko je stjecajem nesretnih okolnosti isključen iz zajednice pružite mogućnost da se u nju uključi, iskoristit će šansu. A i budućem poslodavcu će potvrda da je osoba radila za socijalnu pomoć značiti da je to vrijedan radnik, osoba koja se eto stjecajem okolnosti našla bez prihoda.

Nedavno su naše sjeverne županije došle na još jednu izvrsnu ideju: socijalna pomoć se treba isplaćivati u vaučerima, bonovima, a ne u novcu. Tako se slično radi u SAD-u. Ako primate novac drugih, možete kupiti hranu, pelene i odjeću, ali vaučer ne vrijedi za alkohol, kladionicu i cigarete. I to je sasvim u redu. Socijalna pomoć služi da se pomogne potrebitima, a tko ima potrebu novac poreznih obveznika trošiti na piće i slične proizvode, taj nije socijalni slučaj. Neka novac zaradi sam.

Koliko alkoholičara ostavi obitelj gladnu, a popije vaš novac?

Taj problem nije malen. U Hrvatskoj, po procjenama stručnjaka, oko 300.000 ljudi boluje od alkoholne ovisnosti. Dio tih ljudi su na različite načine korisnici socijalne pomoći, često zato što su zbog alkoholizma izgubili posao. Ako imaju obitelj, kada stigne socijalna pomoć, ovisnici će je propiti. Njima nema veće važnosti i većeg prioriteta od alkohola. Ako živite u normalnoj obitelji i niste se nikada susretali s ovisnicima ili proučavali literaturu o tome, teško je i zamisliti kakvo je to stanje. Alkoholičar ili ovisnik o primjerice heroinu će učiniti sve da se dočepa novca za svoju ovisnost. Potrošit će i zadnju kunu koja je obitelji došla kao socijalna pomoć. Ostavit će i suprugu i djecu gladnima, a novac će potrošiti na ovisnost. Novac koji ste vi iz svog poreza platili kako bi ta obitelj dobila socijalnu pomoć. Vaučeri neće riješiti problem, ali će barem spriječiti da se novac poreznih obveznika koristi tako da ga troše ovisnici.

Kada se pojavio prijedlog o vaučerima, iznenada su se javili pripadnici romske manjine i rekli da im je taj prijedlog neprihvatljiv. Tako slušamo: "Nije istina da se novac troši nenamjenski na kocku, alkohol i nešto drugo. Ovdje iza mene možete vidjeti na što se ovih nekoliko godina trošio novac. Te su kuće sagrađene baš od socijale", rekao je Matjaš Oršuš, predsjednik Mjesnog odbora Parag. Javio se i saborski zastupnik Veljko Kajtazi: "Ono što je jako bitno je da se to tako ne može rješavati ili da zbog nekoliko pojedinaca u romskoj zajednici koji možda to zloupotrebljavaju nastrada cijela romska zajednica. A želim i naglasiti da su unatrag pet godina sve rješavali bez romske zajednice", rekao je saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi. Opširnije...

Zašto se uopće predstavnici romske manjine javljaju ako ih nitko ne proziva?

No potpuno je nejasno zašto se protiv ovog prijedloga buni romska manjina jer prijedlog da se socijalna pomoć dijeli u vaučerima jednako se odnosi na sve korisnike socijalne pomoći, bili oni Hrvati, Srbi ili Romi. Bilo što drugo bilo bi duboko nepravedno i duboko neustavno. A ako predstavnici romske manjine kažu da se socijalna pomoć svrhovito koristi, onda vaučeri njima neće smetati jer eto, tamo se socijalna pomoć troši na pravilan način. Nema baš nikakvog razloga da se itko od njih buni jer nisu ni spomenuti kada je rečeno da socijalnu pomoć treba isplaćivati u vaučerima.

Za različite skupine teško zapošljivih osoba trebaju postojati različiti programi koji im pomažu u zapošljavanju i potpuno je smisleno imati jedan model za one bez osnovne škole, drugi za žene preko 50 godina, treći za općenito dugoročno nezaposlene, četvrti za Rome, a peti sutra za imigrante koji će doći u nas živjeti. No što se tiče primanja socijalne pomoći, pomoći za beskućnike i slično, ne smije biti nikakvih razlika. Na nju jednako imaju pravo svi hrvatski građani bez obzira na nacionalnu pripadnosti. Tko je među potrebitima apsolutno treba dobiti pomoć, bio on Hrvat, Srbin ili Rom, u istom iznosu, bez ikakvih razlika. Svi su građani po Ustavu jednaki.

Građani imaju pravo tražiti isplatu socijalne pomoći vaučerima

Socijalna pomoć ne mora biti u novcu jer se on može koristiti i za alkohol, u kladionicama i za cigarete, a tu socijalnu pomoć uplaćuju i oni koji imaju i minimalac i kredite i sto drugih troškova. Stoga građani imaju potpuno pravo tražiti isplatu socijalne pomoći u vaučerima. Također imaju pravo tražiti da korisnik socijalne pomoći koji je radno sposoban nju odradi. Ako ima ljudi koji za 3000 kuna rade 8 sati dnevno, korisnik socijalne pomoći može mjesečno odraditi 40 sati za zajednicu. Ako neće, ne mora primati socijalnu pomoć.

Kada nezaposlenost u Hrvatskoj padne ispod 5%, što u praksi znači da svatko tko želi može dobiti posao, treba razmisliti o vremenskom ograničenju socijalne pomoći radno sposobnima na primjerice godinu dana. Potpuno je neprihvatljivo da radno sposobni dobivaju socijalnu pomoć, a radnika nedostaje. Taj novac, tj. vaučere treba usmjeriti djeci koja se školuju, starima i onima koji nisu sposobni za rad. Tim kategorijama treba onda iznose povećati.

Sve to neće ugroziti romsku manjinu. Svojevrsnu bunu oko isplate socijalne pomoći u vaučerima građani koji sve to plaćaju bi mogli pogrešno shvatiti. Onaj koji ne zloporabi socijalnu pomoć, nego je koristi za osnovnu egzistenciju, trebao bi biti sretan da umjesto novca dobije vaučere jer tako ruši predrasude da se ona koristi za tko zna što. Trebao bi biti i sretan da dobije poziv na javne radove jer to je put prema dobivanju pravog posla. U tome nacionalna pripadnost ne treba značiti ništa, bio netko pripadnik većinskog naroda ili njemačke, austrijske ili romske manjine.

A tko baš želi novac, neka nađe posao. Sve je teže opravdavati se da posla nema.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala.