Stanje prava LGBTQ+ osoba. Evo u čijem društvu je Hrvatska
GDJE su zaštićena prava homoseksualaca, lezbijki i trans-osoba? Koliko se LGBTQ+ ljudi osjećaju sigurno? Dugina karta i studija Agencije za ljudska prava EU daju odgovore, piše Deutsche Welle.
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, transfobije, interfobije i bifobije 17. svibnja, Europska LGBTQ+ lobi organizacija (ILGA) objavljuje tzv. duginu kartu. LGBTQ+ označava lezbijke, gej, biseksualne, trans, queer i interseksualne osobe.
Dugina karta, na kojoj se radi već jedanaest godina, prikazuje status pravne zaštite LGBTQ+ osoba širom Europe. Rangiranje država utvrđuje ILGA Europe prema opsežnom katalogu kriterija koji obuhvaća prava na jednak tretman LGBTQ+ osoba s heteroseksualnim osobama, zaštitu od zločina iz mržnje i diskriminacije, uključivanje u društvene aktivnosti i rodno samoodređenje.
Koliki postotak dostižu zemlje?
Evo gdje je Hrvatska
Mali mediteranski otok Malta je godinama na prvom mjestu s 88 od 100 mogućih bodova. Slijedi Island na drugom mjestu ove godine s 83 boda.
U vodećoj skupini u Europskoj uniji su Belgija, Luksemburg, Španjolska, Danska, Finska i Grčka, svaka s preko 70 bodova. Grubo govoreći, može se reći da što su zemlje u Europi sjevernije i zapadnije, to su prava LGBTQ+ jača.
Najniža mjesta na rang-listi zauzimaju Rusija, Azerbajdžan i Turska.
Od zemalja bivše Jugoslavije najbolje kotiraju Slovenija i Hrvatska s 50 bodova te Crna Gora (48) i Bosna i Hercegovina (40). Srbija, Albanija i Kosovo imaju po 36 bodova, iza je samo Sjeverna Makedonija (31).
U Europskoj uniji Poljska zauzima posljednje mjesto s 18 bodova poslije desetogodišnje vladavine nacionalno-konzervativne stranke PiS (Pravo i pravda). Poslije promjene vlasti prošle godine rang bi se mogao popraviti sljedeće godine. Jer, dugina karta je zasnovana na podacima iz 2023. godine.
Pogoršanje
Situacija u Italiji se pogoršala nakon što je desničarska ekstremistička koalicija Braća Italije, Lega i Forza preuzela vlast. Italija je godinama u donjoj trećini zemalja EU jer mnoge zakonske odredbe o roditeljstvu, usvajanju djece i braku za sve jednostavno nedostaju, kaže Katrin Hugendubel, direktorica pravne politike u ILGA.
Vlada premijerke Giorgie Meloni koristi ove zakonske rupe kako bi nametnula svoju obiteljsku sliku roditelja isključivo suprotnog pola. "Zakoni su jednostavno važni da nas zaštite od političkih promjena. I trenutno ne vidimo mnogo uzlaznih kretanja", kaže Katrin Hugendubel u intervjuu za DW.
Poboljšanje
Sve u svemu, po riječima pravnice ILGA-e Katrin Hugendubel, rangiranje europskih država gotovo da se nije promijenilo jer jedva da je preostalo bilo kakve inicijative da se queer prava unesu u zakon. Iznimka je Njemačka, gdje je sada donesen zakon o samoodređenju rodnog identiteta. Takvo samoodređenje je moguće samo u jedanaest od 49 europskih zemalja u kojima su provedena istraživanja.
"Dok su neke zemlje, uključujući Njemačku, napredovale, u mnogim drugim državama jednostavno postoji stagnacija, što znači da se ne donose novi zakoni", žali se suradnica Europske LGBTQ+ udruge. "Ovo je vrlo opasno u vrijeme kada vidimo da raste mržnja i nasilje, kada vlade pokušavaju potkopati ljudska prava, posebno LGBTQ+ osoba."
Više vidljivosti, više neprijateljstva
Agencija Europske unije za ljudska prava (FRA) predstavila je sveobuhvatnu studiju povodom Dana borbe protiv homofobije. Željela je znati kako queer ljudi gledaju na vlastitu situaciju. 100.000 ljudi širom Europe sudjelovalo je u online anketi. Prema istraživanju LGBTQ+ osobe su otvorenije po pitanju svog identiteta. O ovim pitanjima u školama se više govori nego prije pet godina, kada je rađena posljednja veća studija ove vrste.
Istovremeno, diskriminacija, mobing ili maltretiranje i govor mržnje porasli su u svakodnevnom životu, kažu ispitanici. Više od jedne od deset LGBTQ+ osoba je fizički napadnuto. Ovo je nešto veća vrijednost nego prije pet godina. "Vidimo da je otvorenost povećana. LGBTQ+ osobe više pokazuju tko su. Zahtijevaju više sudjelovanja u društvenom životu. I zato što to rade i vidljiviji su, posebno mladi, trend je da su sve češće na meti nasilja i uznemiravanja", objašnjava Miltos Pavlou iz Europske agencije za ljudska prava. On je vodio studiju.
Više mržnje na internetu
"Ovdje vidimo veću vezu. Mržnja i nasilje se ne odnose samo na LGBTQ+ osobe već i na rasprostranjeno opće širenje mržnje na internetu. Nadamo se da će EU koristiti nova pravna sredstva za efikasniju borbu protiv ovoga", rekao je Miltos Pavlou za DW. Agencija za ljudska prava nije pravila rang-listu europskih zemalja. "Ne upiremo prstom u države jer u svim državama ima problema, kao što je mobing ili maltretiranje u školama." Pored toga, jako se razlikuje od zemlje do zemlje u pogledu toga jesu li zločini iz mržnje i diskriminacija uopće prijavljeni.
Katrin Hugendubel iz LGBTQ+ udruge ILGA također ističe da pravni okvir u jednoj zemlji, društvena realnost i društveno prihvaćanje nisu uvijek isti. U pravno vrlo restriktivnoj Mađarskoj (30. mjesto) s nacionalno-konzervativnom vladom nema braka za sve, ali u anketama je više od polovice Mađara za to.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati