SVE JE VEĆI broj stranih radnika koji sretniju budućnost traže u Hrvatskoj i, prema predviđanjima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), za sedam godina bit će ih gotovo 500.000, odnosno četvrtina radne snage.

Ali strani se radnici susreću s nizom problema, od poslodavaca koji ih ne prijavljuju, jezične barijere, do verbalnih i fizičkih napada. Država planira regulirati rad na crno i olakšati integriranje u društvo izmjenama zakona o strancima, piše N1.

"Ponekad nisu bili pristojni prema nama, ali to je rijetko"

Durga Adhikari je u Hrvatsku stigao iz Nepala u potrazi za boljom budućnosti. Četiri godine kasnije, otvara tradicionalni nepalski bar u Zagrebu.

“Uskoro ću biti vaš građanin, bit ću i ja 'hrvatski'. Ne mogu govoriti na vašem jeziku, ali mogu razumjeti sve”, kazao je ugostitelj.

I prodavaču Hariju Ghimireu je, kroz posljednjih sedam godina, Hrvatska postala dom. Danas vodi svoju trgovinu nepalskih proizvoda. Ali prilagođavati se nije uvijek bilo lako.

“Bilo je situacija gdje ljudi nisu bili baš pristojni prema nama. Ali to su rijetki slučajevi. Razumijem da ne razmišljaju svi isto. Postoje ljudi s drukčijim mentalitetom, ljudi kojima se ne sviđamo i mislim da je to normalno”, izjavio je Ghimire.

Novi Zakon o strancima

Upravo zato će svjetlo dana uskoro ugledati novi Zakon o strancima. Njime će se, među ostalim, uvesti i programi učenja hrvatskog jezika.

“Intencija izmjena je i dodatno urediti odredbe navedenog Zakona koje će omogućiti korištenje postojećeg potencijala strane radne snage. Pri tome bi se uzele u obzir potrebe hrvatskog gospodarstva te olakšanje administrativnih postupaka, uz istovremeno jamčenje zaštite prava radnika i sprječavanje zloupotreba”, navodi Ministarstvo unutarnjih poslova.

Radnici pozdravljaju promjene.

“Poslodavac treba platiti što je točno dogovoreno u ugovoru. Trebalo bi se osigurati smještaj kako je dogovoreno. S vremena na vrijeme da se obiđe radnike”, smatra Adhikari.

Uvode se crne liste za poslodavce

Zakonom bi se uvele crne liste i šestogodišnje kazne za poslodavce koji ne prijavljuju strane radnike.

“Kako se ovdje radi o specifičnoj djelatnosti i govorimo o ljudima i njihovim sudbinama, svakako podržavamo da se regulira i prati kako poslodavci postupaju prema radnicima. Mislim da je važno za sve nas da svi radnici budu prijavljeni, da i oni imaju osiguranje i država da uprihoduje ovaj dio iz poreza”, kazala je Nikolina Radić iz HUP-a i direktorica agencije za zapošljavanje.

U Hrvatsku najviše dolaze radnici iz BiH, Srbije, Nepala, Indije i Kosova, a prosjek plaća je između 600 i 700 eura neto. Ali za radnike, više od plaće, znače dostojanstveni uvjeti života.

“Treba, između ostalog, njih ne tretirati kao robovsku radnu snagu i treba im omogućiti ostale socijalne, barem elementarne uvjete. Vidimo da ih poslodavci smještaju po 30, 40, 80 - u istu zgradu. Zamislite kakvi su to socijalni uvjeti. Iz takvih uvjeta treba proizaći njihov radni pristup novoj sredini. To je jedna iluzija koja sasvim sigurno neće voditi dobrome”, mišljenja je demograf Stjepan Šterc.

Prvi korak za izlazak iz takve iluzije trebao bi se dogoditi u prvom kvartalu ove godine, kad se očekuje donošenje novog zakona.