S OBZIROM na to da bi lik Nikole Tesle trebao krasiti hrvatsku eurokovanicu, ovaj svjetski poznat znanstvenik postao je jedna od aktualnijih tema u Hrvatskoj i u Srbiji. S time da sada glavni fokus nije na njegovim znanstvenim postignućima, već na njegovom - podrijetlu.

Svaka država članica koja uvodi euro ima pravo na kovanicu staviti nešto što predstavlja zemlju, a Hrvatska je, među ostalim, na kovanicu odlučila staviti Teslu. Premijer Andrej Plenković je prije tri dana otkrio koji će motivi biti na hrvatskim kovanicama eura.

"Šahovnica će biti podloga, a onda karta Hrvatske na dva eura, kuna na jedan euro, Tesla na 50, 20 i 10 centa te glagoljica na kojoj će pisati HR na 5, 2 i 1 centu", rekao je premijer.

Kritike iz Srbije

Ova najava izazvala je bijesne reakcije među srpskim nacionalistima, a rasprava se ne stišava već danima. Reagirala je čak i Narodna banka Srbije koja je upozorila da se radi o "prisvajanju kulturnog i znanstvenog naslijeđa srpskog naroda s obzirom na to da je nesporno da se slavni znanstvenik tijekom svog života izjašnjavao kao Srbin po porijeklu i rodu".

>> Narodna banka Srbije: Ako Hrvatska stavi Teslu na euro, poduzet ćemo mjere

Tko je u pravu, Narodna banka Srbije ili premijer, odnosno što je točno Tesla govorio o Srbiji i Hrvatskoj te o svome porijeklu?

Rođen na području današnje Hrvatske

Tesla je rođen u pravoslavnoj obitelji na području današnje Hrvatske, gdje se i školovao. Gimnaziju je pohađao u Gospiću, potom u Rakovcu kraj Karlovca. Što se tiče daljnjeg obrazovanja, studirao je u Grazu, a Matica srpska dva puta je odbila njegove molbe za stipendijom.

>> Milanović: Tesla je proveo manje vremena u Srbiji nego ja danas u Oklaju

Prema povijesnim zapisima, Tesla je na današnjem području Srbije boravio samo 31 sat. S time se nedavno našalio i predsjednik Zoran Milanović koji je rekao kako je "Tesla proveo manje vremena u Srbiji nego on u Oklaju".

"Tesla je proveo manje vremena u Srbiji nego ja u Oklaju danas. Tesla je Amerikanac, toliko su ga ozbiljno shvaćali u Hrvatskoj i Beču da je pobjegao u Ameriku. Hrvatska je s Teslom imala krizu identiteta i to je bila nejasna ljubav. Svojatati Teslu možda nije u redu od Hrvatske, a od Srbije još manje", zaključio je predsjednik.

Zoran Radojičić, gradonačelnik Beograda, također je komentirao informaciju o kratkom boravku Tesle u Srbiji.

"Naš veliki znanstvenik posjetio je Beograd samo jednom. Bilo je to u lipnju 1892. godine. Tesla je u našem gradu boravio svega 31 sat. U zgradi Starog dvora, danas Skupštini grada, proveo je sat vremena u razgovoru s kraljem. Teslin posjet Beogradu ostao je upamćen kao dirljiv i veličanstven. Zato bih sve Beograđane i goste Beograda pozvao da posjete Muzej Nikole Tesle i da se bolje upoznaju sa životom i radom našeg velikog sunarodnjaka", rekao je gradonačelnik, a prenosi Blic.

Kako se Tesla izjašnjavao?

Poznata izjava Nikole Tesle da se ponosi svojim srpskim rodom i hrvatskom domovinom zapravo se odnosi na dio korespondencije s Vladkom Mačekom iz 1936. godine prilikom koje je Tesla odgovorio na Mačekovu formulaciju u kojoj ga je nazvao sinom srpskog roda i hrvatske domovine. Tesla mu je u odgovoru potvrdio da se jednako ponosi svojim srpskim rodom i hrvatskom domovinom.

U dokumentima iz Matice rođenih, koji su 2015. predstavljeni na izložbi u Hrvatskom državnom arhivu, stoji da je Tesla rođen 28. lipnja 1856. godine po julijanskom kalendaru ili 10. lipnja po gregorijanskom te da je kršten dan kasnije. No, u spisu nije navedena njegova nacionalnost jer se u to doba u knjigama bilježila samo vjeroispovijest. Tom prilikom je za njega upisano da je istočnopravoslavne vjeroispovijesti.

"Prema obiteljskoj predaji jedan je od predaka imao istaknute prednje zube slično tesli"

U članku naziva Život i djelo Nikole Tesle koji je napisao Vladimir Muljević, dugogodišnji profesor Elektrotehničkog fakulteta u Zagrebu, stoji: "Kada se o Nikoli Tesli govori i piše, uvijek se počinje od sela Smiljan, nedaleko od Gospića, no njegovo podrijetlo, odnosno podrijetlo njegove obitelji, nije ondje, nego u drugom dijelu Like, pa i dalje."

"Razmotreni su podaci o svim obiteljima koje su prije više stotina godina živjele u raznim dijelovima Like, ali nigdje se nije naišlo na prezime Tesla, jer to je bio samo nadimak koji je dobio jedan od Nikolinih predaka, koji se zapravo zvao Draganić, a bio je doseljenik vjerojatno iz okolice Ledenica. Priženio se u obitelj prote Mandića, pa je tako nastala lička obitelj Tesla", stoji u članku.

"Prema obiteljskoj predaji jedan je od predaka imao istaknute prednje zube slično tesli, alatu za obrađivanje drva. Riječ tesla - sjekira nalazi se u poznatom rječniku 'Dictionarium Quinque nobilissimarum Europae lingvarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae, et Ungaricae', objavljenu 1595. godine u Veneciji, koji je sastavio hrvatski polihistor Faust Vrančić (Šibenik, 1552.- Venecija, 1617.). Po tom je alatu dotična grana Draganića dobila nadimak, koji je kasnije prešao u prezime Tesla", piše Muljević.