PROTEKLIH dana ljubitelji životinja u Slatini požalili su se na rad skloništa u tom gradu i uvjete u kojima borave životinje. Društvenim mrežama proširile su se objave volontera toga skloništa u kojima su naveli kakve su sve nepravilnosti, tvrde, uočili tijekom svog volonterskog rada.

Naime, Grad je prije godinu dana sklopio ugovor s Veterinarskom stanicom Slatina o zbrinjavanju napuštenih životinja. Tridesetak volontera nekoliko mjeseci je volontiralo u tom skloništu te su, kažu, svjedočili lošim uvjetima u kojima borave životinje. O navedenom su, govore nam volonteri, obavijestili gradonačelnika i pročelnika koji, tvrde, ne poduzimaju ništa, iako je Grad dužan provoditi nadzor nad skloništem. 

Volonteri: Psi su bolesni i umiru, a boksevi puni izmeta i mokraće

Volonteri su također, pričaju nam, upozoravali voditeljicu skloništa na loše stanje boksova u kojima borave životinje te na zdravstvene probleme pasa. Međutim, iako su gospođu od početka predstavljali kao voditeljicu skloništa i sva je komunikacija sa skloništem išla preko nje, govore nam volonteri, kada je upozorena na probleme sa životinjama i uvjetima u kojima borave, gospođa je tvrdila da ona nije voditeljica skloništa i da ne zna tko jest. Nakon brojnih pritužbi na rad skloništa upućenih voditeljici, volonterima više nisu dopušteni pristup skloništu i briga o psima.

Nadalje, volonteri kažu kako su svjedočili da je prehrana pasa loša, u boksevima nisu stavljene posudice s hranom, posudice s vodom nerijetko završe prevrnute, pa psi nemaju ni vode, boksevi su puni izmeta i mokraće, a veterinari se o njima ne brinu. Volonteri tvrde kako je nekoliko pasa uginulo od parvovirusa. 

Zbog svega navedenog, volonteri (podaci poznati redakciji) kontaktirali su Državni inspektorat te su nam dali na uvid dokument koji su mu poslali, a u kojemu su naveli sve situacije kojima sklonište krši Zakon o zaštiti životinja i Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje.

Što je sve navedeno u prijavi Državnom inspektoratu?

U nastavku teksta donosimo dijelove njihovih prijava skloništa Državnom inspektoratu u kojima je navedeno koji članci zakona i pravilnika se krše i na koji način.

Održavanje čistoće, Članak 6. Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje: 

"Prostorije u kojima borave životinje nisu čišćene jednom dnevno, niti se koriste sredstva opće namjene. Prostor se ne dezinficira. Prostorije su se čistile i dezinficirale samo par subota početkom lipnja 2024. od strane volontera dok im je bio dozvoljen pristup. Zbog izostanaka redovitog i adekvatnog čišćenja životinje su zaprljane vlastitom mokraćom i fekalijama. Hrana za životinje se miješa s fekalijama i mokraćom jer se hrana ne stavlja u zdjelice..."

Skrb u skloništu, Članak 8. Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje: 

"Životinje se drže u neprimjerenim uvjetima, bez ležajeva (podloge), bez adekvatne zaštite od vremenskih neprilika. Ne kontrolira se zdravlje i dobrobit životinja; psi nisu hranjeni adekvatnom hranom, većina izgleda neuhranjeno. Psi nisu njegovani (volonteri ih iščešljavaju i hrane svojom hranom tijekom šetnje). Sklonište ne provodi socijalizaciju životinja (provodili su ju isključivo volonteri dok im je bio dozvoljen pristup). 

Prostorije u kojima se nalaze životinje ispunjene su izrazito neugodnim mirisima, zrak je zagušljiv zbog neprozračivanja i neadekvatnog čišćenja... Sklonište ne provodi edukacije javnosti i ne oglašava životinje od srpnja 2023. kada je sklopljen ugovor (životinje jedino oglašavaju volonteri)..."

Način skrbi i držanja, članak 21. Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje: 

"U skloništu žive dva psa koji nisu nikada bili u šetnji ni pušteni van na istrčavanje (Bobi i Rudi iz Gornjeg Miholjca) jer je rečeno da su agresivni iako u sustavu JIC stoji da nisu opasne životinje i da su spremni za udomljavanje. Sklonište ih nije nikada objavilo da su za udomljavanje."

Pregled, profilaksa, liječenje, Članak 27. Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje: 

"Ne vodi se evidencija o općem stanju životinja u skloništu (upitno je provjerava li osoblje najmanje dva puta dnevno stanje životinja). Loša prehrana, izostanak osnovnih životnih uvjeta i nebriga veterinara rezultirali su pojavom dekubitusa, šuge, a naposljetku i parvovirusa zbog kojeg je do 12. srpnja 2024. uginulo 6 pasa. S obzirom na to da Sklonište nije poštivalo Pravilnik do pojave navedene bolesti sumnja se da se sveukupna procedura oko dezinfekcije zbog parvovirusa ne radi prema pravilima struke..."

Volonteri su u prijavi inspekciji naveli i kako sklonište nema redovno radno vrijeme sedam dana u tjednu niti zaposlenici rade u dvije smjene. Dodali su i kako štencima nije osigurano grijanje usmjerenim izvorom topline u hladnijim danima, a da prostorije nisu prozračivane te je u njima zagušljivo i vlažno. 

Naveli su i kako sklonište nema najmanje dva djelatnika koja su osposobljena i educirana za skrb o životinjama. "Domar nije educirana osoba, a on jedini zalazi u sklonište. Građani su se u nekoliko navrata žalili kako nije bilo nikoga tko bi im pokazao životinje (iako su došli u radnom vremenu skloništa) nakon čega su otišli udomiti psa u sklonište u Virovitici", govore volonteri.

Volonteri tvrde da sklonište nije oglašavalo životinje za udomljavanje, već su to radili volonteri. Također, sklonište nije evidentiralo životinje u Jedinstveni informacijski centar (JIC) iako je to dužno raditi. Sklonište ih je počelo evidentirati tek od 10. lipnja 2024. godine. 

Što se tiče prostornih uvjeta u kojima borave psi, volonteri navode kako životinje nemaju prostor za slobodno kretanje i socijalizaciju te da zatvorene prostorije za smještaj pasa u skloništu nisu povezane s vanjskim prostorom. Niti jedan prostor, kažu, nema ležaj za životinje te su volonteri 1. lipnja stavili improvizirane ležajeve s čistim plahtama, no oni su maknuti i ostavljene su samo plahte koje su bile nakvašene mokraćom i vodom. 

Vanjski boksevi nisu adekvatno natkriveni, kažu, kako bi životinja bila zaštićena ako bude nepovoljnih vremenskih uvjeta, a većina bokseva nema kućice, osim dvije koje su, tvrde volonteri, u poluraspadnutom stanju i neprimjerene veličine.

Sklonište kaže da su "psi u karanteni", a na službeni upit ne odgovaraju

Index je otišao u posjet navedenom skloništu te smo razgovarali s voditeljicom koja nam je, na pitanje možemo li obići pse za udomljavanje i vidjeti u kakvim uvjetima borave, odgovorila da su "psi u karanteni" i da ih nitko ne može posjetiti. Također, upitali smo ih za izjavu o gore navedenim tvrdnjama volontera, na što smo dobili odgovor: "Ne dajemo izjave, pošaljite službeni upit."

Upit im je poslan 15. srpnja, no do objave ovoga teksta nismo dobili odgovor. Index je također poslao upite gradskoj upravi i gradonačelniku Slatine te Državnom inspektoratu. Državni inspektorat do objave ovoga teksta nije odgovorio na upit i njihov odgovor objavit ćemo čim ga dobijemo, a gradonačelnik Slatine poslao nam je sljedeći odgovor: 

Prijatelji životinja: Nijedan pas nije kastriran u slatinskom skloništu

O stanju u slatinskom skloništu kontaktirali smo i Prijatelje životinja. Oni nam kažu kako dosad nisu dobili pritužbe na rad slatinskog skloništa za životinje i da nisu upoznati s radom tog skloništa, no pogledali su što piše u JIC-u.

"Vidimo da sklonište ima jako malo upisanih pasa, s obzirom na svoj kapacitet, i da nijedan pas za udomljavanje nije kastriran, što je protuzakonito. Naime, Zakon o zaštiti životinja obavezuje skloništa da moraju kastrirati pronađene pse i mačke – ako to ne učine, propisana je za pravnu osobu kazna od 30.000,00 do 50.000,00 kuna, kao i kazna od 10.000,00 do 20.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi, preračunato u eure", kažu Prijatelji životinja.

Gradovi i općine moraju kontrolirati rad skloništa s kojim su potpisali ugovor

Prijatelji životinja navode nam kako se često susreću s ovakvim pritužbama na rad drugih skloništa u Hrvatskoj. 

"Stoga smo prošli mjesec ponovno uputili dopis svim jedinicama lokalne samouprave u kojemu smo ih podsjetili da Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje, između ostaloga, propisuje obavezu skloništima o dostavi podataka jedinicama lokalne samouprave s kojima su sklopila ugovore. Naveli smo im da je u interesu gradova i općina da kontroliraju dogovorene obaveze oko zbrinjavanja napuštenih životinja u sklonište s kojim imaju potpisan ugovor...

Naime, skloništa imaju zakonsku obavezu kastracije svih napuštenih životinja u skloništu, a ta obaveza odnosi se i na štence (muške i ženske jedinke), koji se mogu udomiti i prije kastracije, no moraju se kastrirati čim dosegnu spolnu zrelost", navode nam Prijatelji životinja. 

Godinama prijavljuju sklonište u Belom Manastiru, ono i dalje radi

Kažu nam kako njihova udruga godinama prijavljuje inspekcijama i Općinskom državnom odvjetništvu skloništa za životinje za koja dobivaju dojave o nepravilnostima i nezakonitom radu. "Najčešći odgovor inspekcija je da nisu pronađene nikakve nepravilnosti i sklonište udovoljava svim zakonskim propisima", rekli su nam iz udruge.

Među skloništima koje su više puta prijavljivali zbog brojnih incidenata i nepravilnosti je i Sklonište za životinje Beli Manastir. Prijave su slali zbog protuzakonitog usmrćivanja pasa, držanja pasa u vodi i fekalijama, neliječenja teško bolesnih pasa, nemikročipiranja i neoglašavanja pasa za udomljavanje. Njihove prijave rezultirale su kratkotrajnom zabranom rada tog skloništa 2018. godine, kada je javnost zgrozila snimka psa koji jede uginulog psa.

"Za razliku od mjesno nadležne veterinarske inspekcije, koja je godinama ignorirala loše uvjete, narušavanje zdravlja, ugrožavanje života i evidentno kršenje dobrobiti životinja, veterinarska inspekcija iz Zagreba potvrdila je tada ranija zapažanja volontera utvrdivši brojne nepravilnosti. Iako smo prošle godine prijavili inspekciji niz daljnjih kršenja zakona povodom napada čopora pasa na kujicu u skloništu u Belom Manastiru, inspekcija i dalje ne nalazi propuste u radu tog zloglasnog skloništa", kažu nam Prijatelji životinja. 

Naime, u lipnju 2023. godine jedan građanin, svjedok događaja, objavio je na Facebooku uznemiravajuću snimku na kojoj se vidi čopor pasa koji napada manjeg žutog psa u skloništu za pse Veterinarske stanice Beli Manastir. Svjedok navodi da je nazvao dežurni telefon skloništa, no kada je rekao da je u skloništu "masakr" spuštena mu je slušalica, ali nitko do skloništa nije došao. Obavijestio je o svemu i Grad Beli Manastir, no tek iza 22 sata odgovorili su mu da dežurni veterinar stiže.

Dakle, u skloništu u vrijeme napada nije bilo zaposlenika, a psi su bili u ispustu unatoč tome što svako odgovorno sklonište zna da se psi ne smiju ostavljati bez nadzora u ovakvim situacijama upravo kako bi se zaustavili potencijalni sukobi među njima.

Inače, ista osoba navedena je kao član društva u Veterinarskoj stanici Slatina i Veterinarskoj stanici Beli Manastir, u sklopu kojih se nalaze gore spomenuta skloništa.