Foto: Facebook

HRVATSKI carinici najavili su štrajk usred turističke sezone.

Žale se, naravno, zbog plaće. Udobno uhljebljeni na državnom poslu, u javnom sektoru, zapomažu kako im nije dobro. Iako ih građani Hrvatske, htjeli to ili ne, financiraju iz svog džepa, ekipi koja zarađuje za život plijeneći robu, sadašnja zarada nije dovoljna. Uspoređuju se sa sestrinskim državnim parazitom - Poreznom upravom.

"Mi se moramo uspoređivati s Poreznom. Ni oni nemaju plaće i uvjete kakve bi trebali imati, ali mi ne možemo pristati na taj maćehinski odnos unutar istog Ministarstva", kažu iz Carinskog sindikata.

Štoviše, toliko su nezadovoljni da prijete miniranjem sezone. Podsjetimo, turizam je jedan od rijetkih preostalih izvora novca koji, sve rjeđe, napajaju državni proračun. "Uspjeh je veći što je veća nanesena šteta", kažu ljudi čije plaće ovise o našim plaćama.

>> Carinici prijete uništavanjem sezone: Tražimo veće plaće ili blokiramo granice

Ako im zahtjevi prođu, povećat će im se plaće. Jednostavnom matematikom, povećanje plaća državnim službenicima predstavlja povećanje cijeđenja novčanika poreznih obveznika. Doduše, nije da građanima to pretjerano smeta. Vidjeli smo, uostalom, na primjeru Indexove akcije protiv preplaćivanja preskupih autocesta. Po pojedinim reakcijama dijela inertne, lijene mase, nekim Hrvatima savršeno je svejedno što ih država dere.

>> Dragi turisti, ne vozite se našim skupim autocestama i ne hranite naše lopove. Evo besplatnih puteva

Međutim, razmislimo na trenutak i upitajmo se tko to točno zahtijeva još veće plaće? Carinska uprava, kao i većina državnih aparata koji egzistiraju na državnoj sisi, optočena je aferama. Nabrojimo samo neke od njih, i to u samo posljednjih nekoliko godina, i razmislimo o tome zaslužuju li zaista pravo na postavljanje ultimatuma. Zaslužuju li toliku moć da mogu prijetiti blokadom granica i miniranjem turističke sezone?

Carinske afere

Postoje minorni slučajevi, kakve smo navikli gledati u javnim službama. Jedan od njih je onaj riječkih carinika koji su lažirali diplome. Bivši HDZ-ovac i nogometni sudac su 2009. godine imali lažne diplome pomoću kojih su s mjesta carinika mogli napredovati na funkciju kontrolora, inspektora ili šefa graničnog prijelaza-predstojnika ispostave. Uhvaćeni su i suspendirani.

Tada carinici nisu prosvjedovali.

Međutim, Carina je umiješana i u ozbiljnije zločine. Jedan od najpoznatijih je afera Fimi Media. USKOK tereti bivšeg HDZ-ova rizničara i šefa Carine Mladena Barišića za nezakonito posredovanje tvrtki Fimi Media. Ta tvrtka postala je poznata po sastanku u Sanaderovoj vladi. Na tom sastanku u proljeće 2007. godine bivši premijer je okupio 20-ak direktora poduzeća i rekao da će im Barišić nešto reći. Nakon sastanka su se direktori pojavljivali i u Carinskoj upravi te su se potom počeli, bez javnog natječaja, zaključivati poslovi s Fimi Medijom Nevenke Jurak. Da je sastanak u Banskim dvorima 4. travnja 2007. godine postojao, dokazano je knjigom ulazaka i izlazaka iz vlade, a nastavak priče u Carinskoj upravi dokazuje se knjigom ulazaka i izlazaka iz te institucije. O Fimi Mediji ne treba dodatno pisati, dovoljno je znati da se radi o jednoj od najvećih korupcijskih afera u hrvatskoj povijesti.

Tada carinici nisu prosvjedovali.

Iako je sindikat tražio smjenu Barišića, ostaje činjenica da je on bio na čelu Carine. Također, još 2010., čelnik sindikata carinika Željko Popović govorio je kako je "Carina funkcionirala kao vojska poslušnika i podobnika".

Tada carinici nisu prosvjedovali.

Sjetimo se onda kako su 2010. trojica carinika s Maljevca proglašeni krivima te su zajedno dobili 11 godina zatvora. Uz njih je bilo optuženo još sedam carinika koji su dobili oslobađajuće presude. Državno odvjetništvo teretilo ih je da su zajednički ovjeravali i potpisali prijave za uvoz, izvoz i prijevoz robe iz drugih zemalja preko Hrvatske u BiH, iako ta roba nikada nije izašla iz Hrvatske. Državno odvjetništvo je tvrdilo kako su oštetili proračun za 5,5 milijuna kuna.

Tada carinici nisu prosvjedovali.

Pijani bogataši

Godine 2011. Uskok je u sklopu akcije hvatanja potkupljenih carinika, policajaca i državnog inspektora otvorio istragu protiv čak 57 osoba. Među okrivljenicima je, između ostalih, bilo i 16 carinskih službenika, šest policijskih službenika i jedan državni inspektor. Carinski i policijski službenici su ostalim okrivljenicima omogućavali da preko granice uvoze robu u Hrvatsku, a potonji su im zauzvrat omogućili da žive "kao lordovi". Korumpirane carinike i njihova nedjela otkrio je njihov način života. Poput pijanih bogataša kupovali su vile, apartmane, luksuzne automobile.

Tada carinici nisu prosvjedovali.

"Kriminal u Carini traje od 90-ih godina. Kralo se nemilice i organizirano. To su radili tako da su svoje ljude stavljali na pozicije, i agente iz milicije", ispričao je za Index Željko Popović.

Index je razgovarao i s Robertom Matijevićem, nekadašnjim čelnikom Službe za suzbijanje krijumčarenja pri Carinskoj upravi. Matijević nam je tvrdio da je kriminalom na Carini državni proračun godišnje bio oštećen za dvije milijarde kuna.

Tada carinici nisu prosvjedovali.

Namještanje poslova

Godine 2013. Uskok je nakon višemjesečnih zajedničkih istraživanja Carinske uprave, podnio prijavu protiv desetero carinskih službenika. Sumnjalo se da su se povezali u zajedničko djelovanje s ciljem da prilikom uvoza trgovačke robe iz Kine i Italije u Hrvatsku za novčanu naknadu omoguće nezakonito umanjenje carinskih davanja na štetu državnog proračuna.

Osumnjičeni carinski službenici dogovorili su se s direktorima otpremničkih društava da će oni u svojim društvima, nakon što od uvoznika robe zaprime dokumentaciju o količini i cijeni, za istu robu izraditi carinske deklaracije i nove račune u kojima će, sukladno prethodnom dogovoru, navesti manje količine uvezene robe i minimalne cijene te da će dokumentaciju neistinitog sadržaja dostavljati na nadležno postupanje, odnosno ovjeru osumnjičenim carinskim službenicima.

Od uvoznika robe osumnjičenici su primali novac, dio su zadržali za sebe, a dio dali carinskim službenicima. Kaznenim djelima koja se osumnjičenicima stavljaju na teret Hrvatska je oštećena za najmanje osam milijuna kuna.

Tada carinici nisu prosvjedovali.

Godine 2014. skupina od deset špeditera poslala je dopis vladi, Ministarstvu financija i Carini. U njemu su tvrdili da Carinska uprava na javnom natječaju za granične prijevoze namješta špediterski posao firmi koja je državi dužna 24 milijuna kuna, te je nad njom otvorena predstečajna nagodba. Ministarstvo financija opovrgnulo je ove navode.

Tada carinici nisu prosvjedovali.

"Žmirenje na jedno oko"

Godine 2015. petorica carinika i jedna granična policajka uhićeni su u zajedničkoj akciji policije i Uskoka. Trojicu carinika s graničnih prijelaza u Dvoru, Hrvatskoj Kostajnici i Jasenovcu teretilo se za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, i to tako da svjesno nisu obavljali svoju dužnost. Carinika u Hrvatskoj Kostajnici teretilo se za trgovanje utjecajem i to zato što je drugog carinika nagovorio da "zažmiri na jedno oko".

Graničnu policajku na prijelazu Jasenovac se, pak, teretilo da je primila mito kako bi obavila službenu radnju koji nije smjela obaviti. Carinik iz Jasenovca koji ju je na to nagovorio prijavljen je za zlouporabu položaja i ovlasti.

Tada carinici nisu prosvjedovali.

Također, 2015. carinik Zdenko Iličić osuđen je u Splitu zbog primanja mita od češkog turista. Osuđen je u Splitu nepravomoćno na godinu dana zatvora, dok je njegov kolega Petar Talajić oslobođen optužbe da su od Čeha Petra Čedika tražili tri tisuće eura mita kako bi izbrisali prijavu za carinski prekršaj za dva njegova broda u lučici u Živogošću. Iličiću je izrečena i sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti carinika u trajanju od dvije godine.

Tada carinici nisu prosvjedovali.

Teroriziranje staraca i turista

Međutim, kad je trebalo obavljati beskoristan posao i terorizirati turiste i starce, bili su ažurni.

Jednom prilikom oduzeli su 195 kilograma sira turistima koji su kupili domaći sir i med na odmorištu. Akcija je bila skuplja od vrijednosti samog sira.

Jedna od carinskih akcija koja je posebno odjeknula u javnosti, dogodila se oko prošlog Božića. Društvene mreže i medije obišla je fotografija carinika koji su uhvatili djedicu koji je pokušao prodati adventske vijence koje sam izrađuje. Pravdali su se kako je takav zakon i da imaju ovlasti to učiniti.