Studenti prekinuli sjednicu zahtijevajući besplatno obrazovanje
Tekst: V.Š.
Foto: Arhiva
STOTINJAK studenata Sveučilišta u Zagrebu upalo je na sjednicu Senata Sveučilišta zahtijevajući besplatno obrazovanje, nakon čega je rektor Aleksa Bjeliš prekinuo sjednicu.
Stotinjak studenata ušlo je u dvoranu u kojoj se održavala sjednica Senata, nakon čega je Bjeliš prvo odredio petnaest minuta stanke i pozvao studente da napuste dvoranu. Kada su ga odbili poslušati, konačno je prekinuo sjednicu.
U stanci je studentima rekao da je njihova akcija deplasirana jer financiranje obrazovanja uopće nije tema dnevnog reda. Dodao je da će tijekom lipnja pripremiti odluku o financiranju školarina, naglasivši da će se školarine na višim godinama plaćati.
Bjeliš je ispričao da je Rektorski zbor raspravljao o modelu financiranja obrazovanja po kojem bi besplatno obrazovanje imali na višim godinama samo studenti koji polože sve ispite, ali i dodao da on nije zadovoljan tim prijedlogom.
Studenti Filozofskog fakulteta danas su najavili prosvjed ispred zgrade Sveučilišta, misleći da će se na sjednici odlučivati o predloženom modelu naplaćivanja studija.
Studenti s prosjekom 5,0 će plaćati školarine
Prema tom će novom modelu samo prva godina studija biti besplatna, dok će se na višima školarina određivati sukladno broju nepoloženih ispita, odnosno neostvarenih ECTS bodova.
Bolonjski proces predviđa da svi odslušani i položeni kolegiji jednog studenta tijekom akademske godine ukupno nose oko 60 bodova. Fakulteti su dosad određivali prag bodova koji je dovoljan za upis u višu godinu, dakle, bilo je dopušteno i uobičajeno jedne godine skupiti, primjerice, 65 bodova, a druge 55. Najvažniji je bio ukupan zbroj bodova tijekom studija.
Novi model plaćanja predviđa da će oslobođeni školarina biti samo studenti koji potpuno "očiste" godinu, uključujući izborne i prenosive kolegije. To će u praksi značiti da će studij plaćati više studenata nego ikad.
Fakulteti će proizvoljno određivati iznos školarine
Međutim, studenti tome modelu najviše zamjeraju činjenicu da cijena ECTS boda nije propisana zakonom, već će je fakulteti samostalno određivati. Također, napominju da je nemoguće predvidjeti za koliko i kada će fakulteti dizati cijenu ECTS boda, odnosno, vjerojatno je da će cijenu korigirati prema financijskoj potrebi fakulteta te akademske godine.
Tako će, primjerice, student Medicinskog fakulteta u Osijeku s prosjekom 5,0 i jednim izbornim predmetom od 5 ECTS-a koji će prebaciti za iduću godinu platiti školarinu od 4.620 kuna (Medicinski fakultet u Osijeku već je izglasao cijenu ECTS boda - 924 kn).
Spomenuti model već je usvojen na sveučilištima u Splitu i u Osijeku, a u utorak bi se, kako je najavljeno u pozivnici medijima Sveučilišta u Zagrebu, trebala održati rasprava o modelu školarina na višim godinama.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati