ZAŠTO takozvani dugotrajan covid (engl. long covid) traje toliko dugo, odnosno zašto neki koji su preboljeli zarazu koronavirusom mjesecima nakon infekcije još uvijek imaju neke simptome oboljenja?

Prema najnovijem istraživanju, dugi covid mogao bi biti posljedica toga što virus uzrokuje značajne promjene u krvnim stanicama koje se mogu vidjeti i nekoliko mjeseci nakon početne dijagnoze.

"Uspjeli smo otkriti jasne i dugotrajne promjene na stanicama; i tijekom akutne infekcije, ali i nakon što je ona bila gotova", rekao je biofizičar Jochen Guck s Instituta Max Planck u Njemačkoj.

Guck i njegovi kolege proučavali su krv ispitanika koristeći se sofisticiranim sustavom RT-DC koji može analizirati stotine krvnih stanica u sekundi, kako bi vidjeli postoje li kod ispitanika neke neobične promjene u veličini i strukturi krvnih stanica, piše Science Alert.

Najveće promjene kod onih s teškim simptomima

Analizirali su krv 55 osoba: 17 pacijenata s teškim simptomima covida (od kojih je polovica kasnije nažalost umrla), 14 pacijenata koji su preboljeli zarazu koronavirusom i 24 dobrovoljca koja nisu bila zaražena covidom-19. Pritom je kroz RT-DC sustav propušteno preko 4 milijuna krvnih stanica.

Rezultati su pokazali da se crvene krvne stanice (eritrociti) oboljelih od covida dosta razlikuju od onih kod zdravih ispitanika i da pokazuju znakove nefleksibilnosti fizičke strukture, što bi moglo utjecati na njihovu sposobnost isporuke kisika.

"Fizička svojstva eritrocita presudna su za mikrocirkulacijski protok i kao takve, ove promjene mogu oslabiti cirkulaciju i pospješiti hipoksemiju", objasnili su znanstvenici.

"Ovaj sindrom bi se mogao zadržati kod pacijenata s dugotrajnim covidom i nakon završetka aktivne infekcije. Kod onih koji su preboljeli covid, a koji nemaju simptome bolesti, promjene fenotipa nisu bile toliko izražene, ali su i dalje bile prisutne", dodali su.

Promjene na bijelim krvnim stanicama

Suprotno tome, limfociti (bijele krvne stanice) kod onih s teškim simptomima covida-19 bili su manje fleksibilni, dok su monociti (također bijele krvne stanice) bili znatno veći nego u stanicama kontrolne skupine. Neutrofili, još jedna vrsta bijelih krvnih stanica, su kod oboljelih od koronavirusa imali brojne promjene i više deformacija.

Zanimljivo je da neutrofili imaju jako kratak životni vijek; koji traje samo jedan dan, ali da se promjene kod neutrofila u bolesnika s covidom i dalje mogu vidjeti mjesecima nakon infekcije; što pokazuje da bi zaraza koronavirusom mogla imati trajni utjecaj na imunološki sustav.

"Iako su se neke od tih promjena vratile do normalnih vrijednosti nakon hospitalizacije, druge su ustrajale mjesecima nakon otpusta iz bolnice, što je dokaz dugoročnog utjecaja covida-19 na naš organizam", navode znanstvenici.

"Perzistentne promjene eritrocita i neutrofila mogle bi se povezati s dugotrajnim simptomima covida kod pacijenata, od kojih je 70 posto imalo kroničnu glavobolju ili neurološke simptome, 54 posto poremećaje koncentracije i 62 posto problema s cirkulacijom i tahikardijom. Pretpostavljamo da bi trajne promjene fizičkih fenotipa krvnih stanica mogle pridonijeti dugotrajnom oštećenju cirkulacije i isporuci kisika, a što je povezano s covidom", dodaju stručnjaci.

Istraživanje naziva Physical phenotype of blood cells is altered in COVID-19 objavljeno je u časopisu Biophysical Journal.