FORMIRANJE novog "superkontinenta" moglo bi s lica Zemlje za 250 milijuna godina izbrisati ljude i sve druge sisavce (ako ih tada bude uopće bilo), pokazuje novo istraživanje. Naime, znanstvenici sa Sveučilišta Bristol u Ujedinjenom Kraljevstvu su pomoću sofisticiranih klimatskih modela daleke budućnosti predvidjeli da će se nakon spajanja kontinenata u superkontinent, Pangeu Ultimu, značajno intenzivirati klimatski ekstremi.

Otkrili su da će biti iznimno vruće, suho i praktički nenastanjivo za ljude i sisavce, koji nisu evoluirali da izdrže tako visoke temperature. Stručnjaci su za izračunavanje razine ugljikovog dioksida simulirali temperaturu, vjetar, kišu i trendove vlage za superkontinent i koristili modele kretanja tektonskih ploča.

"To bi moglo zapečatiti našu sudbinu"  

Ustanovili su da će uz formiranje Pangee Ultime, što će potaknuti češće vulkanske erupcije, izbacivanja ugljikovog dioksida u atmosferu i zagrijavanja planeta, i naše Sunce postati jače, odnosno emitirati više energije i dodatno zagrijavati Zemlju. 

"Široko rasprostranjene temperature od 40 do 50 stupnjeva Celzijusa i još veći dnevni ekstremi, popraćeni visokim razinama vlage, mogli bi u konačnici zapečatiti našu sudbinu. Na Zemlji više ne bi mogli živjeti ljudi, ali i mnoge druge vrste", rekao je klimatolog Alexander Farnsworth sa Sveučilišta Bristol, a prenosi CNN. 

Nastanjiv samo mali dio kopna

Zbog visokih temperatura došlo bi do nedostatka hrane i vode za sisavce te bi bilo nastanjivo samo između 8 i 16 posto kopna na superkontinentu. Znanstvenici su se osvrnuli i na naš trenutni problem s klimatskim promjenama.

"Iako predviđamo da bi naš planet za 250 milijuna godina mogao biti nenastanjiv, već danas doživljavamo ekstremne vrućine koje su štetne za ljudsko zdravlje. Zbog toga je važno postići nultu emisiju štetnih plinova što je prije moguće", rekla je klimatologinja Eunice Lo sa Sveučilišta Bristol. 

Znanstvenici već desetljećima upozoravaju da zagrijavanje mora ostati na ispod 1.5 stupnjeva Celzijusa u odnosu na predindustrijske razine kako bismo izbjegli katastrofalne promjene koje bi transformirale život kakav poznajemo. Posljednje masovno izumiranje dogodilo se prije nekih 66 milijuna godina, kada je asteroid udario u Zemlju te pobio dinosaure i većinu života na planetu. 

Istraživanje naziva Climate extremes likely to drive land mammal extinction during next supercontinent assembly objavljeno je u časopisu Nature Geoscience.