ČELNICI NATO-a u ponedjeljak će otvoriti novo poglavlje u transatlantskim odnosima na summitu s američkim predsjednikom Joeom Bidenom na kojem će prvi put razgovarati o klimatskim promjenama, Rusiji i kineskom vojnom usponu, nastojeći zaboraviti turbulentne godine Donalda Trumpa.

Trideset čelnika zemalja članica, među kojima je i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, trebali bi sa summita odaslati poruku sve agresivnijoj Rusiji, tradicionalnom protivniku saveza, ali i sve jačoj Kini na svjetskoj sceni te razgovarati o sigurnosnim prijetnjama povezanima s klimatskim promjenama, kibernetičkoj sigurnosti i novoj vojnoj tehnologiji.

Osim toga, saveznici bi trebali potpisati plan reforme za 2030. i formalno odlučiti preoblikovati strateški koncept koji je zadnjih put bio moderniziran  2010. godine. 

Afganistan

Američki predsjednik planira na rubu summita održati bilateralni sastanak s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.

Drugo važno pitanje o kojem će sudionici razgovarati je povlačenje NATO-ove snage iz Afganistana, gotovo 20 godina od američke invazije na tu zemlju, nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. 

Nakon povlačenja NATO bi trebao nastaviti financijski pomagati za sigurnosne i civilne potrebe Afganistana, no prava priroda buduće suradnje s afganistanskim vlastima tek se treba odrediti.

Povlačenje treba završiti ove godine, no u Afganistanu raste krvoproliće te islamistički talibani preuzimaju kontrolu nad sve više područja. 

Prema izjavi Bijele kuće, Biden će na summitu "potvrditi trajne transatlantske veze putem NATO-au te istaknuti američku predanost članku 5 Sjevernoatlantskog ugovora - napad na jednog napade je na sve i zato slijedi zajednički odgovor".

Rusija

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg predstavio je današnji summit kao prekretnicu na kojoj će sudionici okrenuti novu stanicu nakon mandata bivšeg američkog predsjednika Trumpa koji je uzdrmao povjerenje u zapadni savez nazivajući ga zastarjelim.

Za 30 sudionika današnjeg sastanaka to je daleko od istine jer je savez s nuklearnim naoružanjem, utemeljen 1949., danas suočen s prijetnjama u rasponu od ekstremnih vremenskih uvjeta koji mogu pogoršati stanje ratova u svijetu do ruskih pokušaja da potkopaju zapadne demokracije prikrivenim napadima.

Pokušaji Rusije da izazove podjele na Zapadu vjerojatno će biti tema rasprava, rekli su diplomati uoči prvog bilateralnog sastanka Bidena i njegova ruskog kolege Vladimira Putina u utorak u Ženevi.

Otkako je Rusija 2014. pripojila ukrajinski poluotok Krim, NATO je modernizirao svoju obranu, no izložen je kibernetičkim napadima i dezinformacijama, iako Moskva odbacuje sve insinuacije da stoji iza pokušaja destabilizacije NATO-a.

Financiranje obrane

Bivši američki predsjednik redovito je prozivao članice NATO-a da nedovoljno izdvajaju za obranu i čak sijao sjeme sumnje ostaje li SAD pod njegovim vodstvom predan obvezi pružanja vojne pomoći u krizi.

Trump je čak prijetio da će napustiti NATO, podsjeća agencija dpa te ističe da je Bidenov ton pomirljiv, no njegova vlada i dalje želi da saveznici više izdvajaju u fond za zajedničku obranu.

Dio sudionika današnjeg summita stiže iz Engleske, gdje je u nedjelju završen sastanak industrijski najrazvijenijih država svijeta G7 na kojem su se obvezali zauzeti snažnije stajalište prema Kini u pogledu nepoštenih trgovinskih praksi te u pogledu kršenja ljudskih prava etničkih i vjerskih manjina u Kini te u Hong Kongu.

Istodobno su u prihvaćenoj deklaraciji sudionici G7 istaknuli zajednički interes u suradnji s Kinom u globalnim pitanjima, poput klimatskih promjena.

Očekuje se da će poruke u sličnom tonu odaslati i lideri NATO-a te istaknuti potencijalne sigurnosne prijetnje, ali i prilike za suradnju.