Sutra će prvi rezultati biti objavljeni ranije nego prije dva tjedna
HRVATSKI birači sutra će, u drugom izbornom krugu, odlučiti hoće li aktualni predsjednik Zoran Milanović, kojeg podržava SDP s partnerima, izboriti drugi mandat ili će pak povjerenje dati Draganu Primorcu, kandidatu HDZ-a i partnera.
Pravo birati predsjednika Republike, u Hrvatskoj i inozemstvu, ima 3.769.598 birača, za koje će biti otvoreno 6755 biračkih mjesta, od čega 105 u 38 stranih država, od susjednih do Australije, Argentine, Kanade. Zbog vremenske razlike, upravo će se u Australiji otvoriti prva biračka mjesta, već u subotu navečer.
Prva se, u 21 sat po hrvatskom vremenu otvaraju biračka mjesta u Canberri, Sydneyu i Melbourneu, a prva se i zatvaraju, u nedjelju, u 9 sati ujutro.
Državno izborno povjerenstvo (DIP), krovno izborno tijelo, poziva birača da izađu na birališta. "U ime DIP-a i svoje osobno, pozivam birače da izađu na birališta, da iskoriste svoje Ustavom zajamčeno pravo glasa. To je nešto što bi svaki građanin trebao učiniti na dan izbora", poručila je potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić Križanić.
Izborna šutnja traje sutra do 19 sati
Biračka mjesta otvaraju se sutra u 7 sati, zatvaraju u 19 sati, do tada traje i dvodnevna izborna šutnja za koje je zabranjena svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena rezultata, kao i prethodnih, neslužbenih rezultata izbora.
Svaki birač na biračkom će mjestu dobiti glasački listić s imenima dvojice kandidata, na listiću je prvi Milanović koji je u prvom krugu osvojio više glasova, drugi Primorac, koji ih je osvojio manje.
Potpredsjednica DIP-a naglašava i jednu novost drugog izbornog kruga. Naime, svi birači koji su u prvom krugu podignuli tzv. plavu potvrdu za glasovanje, njih gotovo 1600, ne trebaju u nedjelju ponovno ići po nju, sada su u biračkom popisu.
Riječ je o biračima koji u nedjelju, 29. prosinca nisu bili u biračkom popisu jer nisu imali važeću osobnu iskaznicu, pa su morali otići u ured uprave u županijama i Gradu Zagrebu kako bi podignuli tzv. plavu potvrdu i ostvarili pravo glasa.
No, Fabijančić Križanić naglašava kako će po takvu potvrdu u nedjelju morati ići birači koji će doći na biračko mjesto, a nemaju važeću osobnu iskaznicu, pa nisu u biračkom popisu. Oni će morati ići u ured uprave u županiji, odnosno Gradu Zagrebu po potvrdu, navela je.
Ne bi trebalo biti problema s dostavom listića
Danas je dan i kada izborni materijal treba biti dostavljen na sva biračka mjesta kako bi ona sutra ujutro spremna dočekala birače. "Unatoč snijegu, koji je jučer padao diljem Hrvatske, problema s dostavom tog materijala ne bi trebalo biti", kaže Fabijančić Križanić.
"Još prije nekoliko dana izborni materijal je u gradskim izbornim povjerenstvima diljem Hrvatske, na vrijeme je otišao i prema inozemstvu", navela je.
Za koga su se birači odlučili, odnosno koga su izabrali za predsjednika Republike, moglo bi se znati već u nedjelju oko 21 sat. "Već oko 21 sat bit će sasvim izvjesno tko je pobjednik", kaže potpredsjednica DIP-a. Najavljuje kako će DIP prve izborne rezultate početi objavljivati pola sata prije nego u prvom krugu, dakle u 19:30, a osvježavat će se svakih deset minuta.
Prvi rezultati obuhvatit će mali broj biračkih mjesta, oko deset posto.
Procjena: Drugi krug će koštati oko 5.6 milijuna eura
Rad izbornih tijela u Hrvatskoj i inozemstvu sutra će pratiti 14.620 promatrača, što je 1220 više nego u prvom krugu, angažirali su ih HDZ, SDP, Gong i Romsko nacionalno vijeće. U provedbi izbora bit će angažirano oko 44.000 građana. Prema izračunima, koji nisu posve precizni, drugi krug predsjedničkih izbora mogao bi stajati oko 5.6 milijuna eura.
Od 1992. godine, kada su održani prvi neposredni predsjednički izbori, za predsjednika Hrvatske bili su birani Franjo Tuđman (1992. i 1997. godine), Stipe Mesić (2000. i 2005.), Ivo Josipović (2009.), Kolinda Grabar Kitarović (2014.) i Zoran Milanović (2019.)
Dr. Franjo Tuđman je zapravo tri puta biran za predsjednika: prvi put za predsjednika Predsjedništva tadašnje SR Hrvatske u saboru nakon pobjede Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) na prvim višestranačkim izborima 1990. godine, a onda još dvaput na neposrednim predsjedničkim izborima, 1992. i 1997. Oba puta je pobijedio u prvom krugu.