SVE VIŠE ljudi u svijetu, posebice mladih, konzumira droge i razne opijate, a istraživanja pokazuju da je taj skok itekako osjetan i u Hrvatskoj, gdje prednjači kokain. Riječ je o drugoj najčešće prijavljivanoj drogi, kako od onih koji su prvi put krenuli na liječenje, tako i od onih koji završe na Hitnoj.

Prema podacima koji dolaze iz Europske unije, predoziranje kokainom činilo je petinu smrtnih slučajeva od predoziranja u 2021. Iz Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) upozoravaju da je ova droga sve prisutnija na tržištu, ponajviše među marginaliziranim skupinama, u kojima dolazi do konzumacije još gore njegove varijante - cracka. 

Broj konzumenata kokaina u Hrvatskoj učetverostručio se u samo par godina

Rezultati istraživanja Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske koje su proveli Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut za društvene znanosti Ivo Pilar otkrili su ogroman skok konzumacije kokaina u Hrvatskoj u samo nekoliko godina, i to naročito među populacijom mlađom od 35 godina. Prema tim je istraživanjima prevalencija uzimanja kokaina pokazala uzlazan trend od 0.5% i 1.9% između 2011. i 2019. godine. Taj se postotak odnosi na broj odraslih koji su konzumirali kokain između 2011. i 2019. godine, koji se gotovo učetverostručio. 

Ipak, najveća razlika u prevalenciji uzimanja kokaina kod odraslih primijećena je između 2015. i 2019. godine, kad je iznosila 0.8 posto i 1.9 posto. Kod mlađih osoba, dakle, do 35. godine, također je primijećen uzlazan trend u promatranom razdoblju od 2011. do 2019. godine i iznosi 0.9 odnosno 3.9 posto.  

Istraživanje pokazuje da je broj mladih konzumenata kokaina također naglo skočio. Slikovito to izgleda ovako - dok je kokain u 2011. godini uzimala otprilike jedna od 100 mlađih odraslih osoba, u 2019. to je činila otprilike jedna od 25 mlađih odraslih osoba. 

Isto kao i kod odraslih, i kod mladih je najveći skok zabilježen između 2015. i 2019. godine (1.6 posto i 3.9 posto). 

U zagrebačkim otpadnim vodama zabilježene rekordne količine kokainskih metabolita 

Primarijus Ivan Ćelić, psihijatar adiktolog s Klinike za psihijatriju Vrapče, kazao nam je da Europsko izvješće o drogama i Analiza otpadnih voda najzornije prikazuju kretanja u vezi s uporabom svih ilegalnih supstanci, pa tako i kokaina.

Ističe da su rekordne količine kokainskih metabolita u otpadnim vodama Zagreba, jedinog hrvatskog grada u kojem se provode mjerenja, zabilježene 2021. godine i da su iznosile 548.62 mg na 1000 osoba po danu. Tada je Zagreb od 58 analiziranih gradova bio 11. grad u Europi po dnevnoj potrošnji kokaina.  

Naredne 2022. godine koncentracija kokainskih metabolita bila je nešto niža te je iznosila 401.19 mg na 1000 osoba po danu. 

"Ukoliko uspoređujemo podatke prema Europskom izvješću o drogama, onda vidimo kako prevalencija za dobnu skupinu od 15 do 34 godine vrtoglavo raste: od 2012. godine kada je iznosila 0.9 do 2019. godine kada je iznosila 3.9. Veća prevalencija zabilježena je samo u Irskoj i Nizozemskoj", kazao je doktor Ćelić. 

Sve više konzumenata u Hrvatskoj kokain unosi iglom 

Nadalje, ističe kako je kokain, nakon kanabisa, druga najčešće korištena ilegalna droga u Europi iako se razine prevalencije i obrasci uporabe znatno razlikuju među zemljama.  

Kaže da je kokain u Europi obično dostupan u dva oblika. "Najčešći je kokain u prahu, a rjeđe dostupan je crack kokain, droga u obliku slobodne baze koja se može pušiti. U Hrvatskoj se dominantno koristi ušmrkavanjem, no bilježi se sve veća učestalost intravenskog uzimanja kokaina, osobito kod 'najteže' skupine ovisnika koji uzimaju heroin ili neke druge opioide intravenski. 

Povijesno visoke zapljene kokaina pokazatelj su njegove široke dostupnosti i s pravom izazivaju zabrinutost da će to potencijalno pridonijeti još većoj razini konzumacije i s njom povezanih šteta po mentalno i fizičko zdravlje", kazao je Ćelić. 

Mladi su najrizičnija skupina 

Ćelić ističe da su, kao i kod svih psihoaktivnih tvari, najrizičnija skupina mladi. "Sva istraživanja upućuju da će za kokainom najčešće posegnuti osobe u dobi od 18 do 25 godina zbog generalne sklonosti eksperimentiranju, socijalnih pritisaka, radoznalosti ili problema u obitelji.  

Sve je više rekreativnih konzumenata koji na vikend zabavama uz čašicu žestokog pića povuku 'lajnu bijeloga' kako bi ostavili što bolji dojam na proslavama. Osobe koje se suočavaju s visokom razinom stresa na poslu, menadžeri, liječnici, estradne zvijezde, pa čak i profesionalni sportaši također češće posežu za kokainom kako bi dobili osjećaj snage, samopouzdanja ili veće produktivnosti", kaže.  

Rekordi zapljene kokaina ruše se iz godine u godinu. "Naravno da to utječe i na hrvatsko tržište kokainom" 

Svake godine sve su veće količine zaplijenjenog kokaina. Iako i dalje primat drže Belgija, Nizozemska i Španjolska, kriminalni narkokarteli u posljednje vrijeme sve više napadaju i manje luke u drugim zemljama EU i zemljama koje graniče s Europskom unijom. 

"Svjedoci smo kako su Rijeka i Ploče kao iskrcajne luke postale omiljene mete prekooceanskih krijumčara. Europa nikad nije bila toliko zapljusnuta količinama kokaina koje iz Južne Amerike prispijevaju na različite načine. Kokain dolazi sve čišći, cijena zbog velike ponude opada, a glavnu ulogu u opskrbi najčešće imaju narkoklanovi sastavljeni od pojedinaca iz zemalja bivše Jugoslavije", kaže Ćelić. Objašnjava da su stoga logične ogromne implikacije na tržište i dostupnost kokaina u Hrvatskoj. 

"Budući da ovisnost o drogama nije samo javnozdravstveni nego i sigurnosni problem za Europsku uniju, što možemo izravno i neizravno povezati s nezakonitim migracijama, jasno je kako se među prioritetima Strategije EU u području droga za razdoblje 2021.-2025. navodi kako treba onemogućiti visokorizične organizirane kriminalne skupine povezane s drogom", kazao nam je. 

Ovo ljeto zabilježena najveća serijska zapljena kokaina u Hrvatskoj 

Početkom lipnja ove godine javnosti su predstavljeni rezultati serijske zapljene većih količina kokaina u Hrvatskoj. Zapljena je bila plod višemjesečne zajedničke akciji policije i carine u riječkoj luci.  

"Čak i pojedinačno gledajući, neke od tih zapljena spadaju u kategoriju desetak najvećih zapljena koje su ostvarene u Hrvatskoj. Međutim, s obzirom na to da su ostvarene u jednom kratkom periodu u odnosu na ovu vrstu kriminaliteta, možemo ih sagledavati kumulativno kroz jednu cjelinu i tada možemo reći da je ovo, kad govorimo o masi zapljene kokaina, najveća zapljena u povijesti hrvatskih snaga za provedbu zakona, odnosno policije i carine", kazao je tom prilikom načelnik PNUSKOK-a Mario Kovač. 

Naime, ukupno je zaplijenjeno 745 kilograma kokaina procijenjene vrijednosti više od 20 milijuna eura. 

"Pošiljke stižu iz različitih država Južne Amerike, a Kolumbija, Bolivija i Peru su najveći proizvođači. Droga se krijumčari iz svih značajnijih luka koje se nalaze na moru, ova pošiljka nije došla iz jedne luke, ima više točki pretovara, a što se trasa, odnosno ruta prema Europi tiče, organizirane kriminalne skupine izvade kokain tamo gdje procijene da im je to najsigurnije", kazao je tada pročelnik Područnog carinskog ureda Rijeka Andrej Franulović.

Načelnik Policijske uprave primorsko-goranske Hari Brnad rekao je da je unatrag godinu dana gotovo 900 kilograma kokaina zaplijenjeno u luci Rijeka u kontejnerskom prometu. 

"Riječ je o kokainu visoke čistoće, ovisno o pošiljci čistoća je između 80 i 90 posto. Radi se o vrijednosti kokaina na veliko od preko 20 milijuna eura, međutim on kad krene u uličnu prodaju i počne se miješati, povećava se masa puta pet pa možete zamisliti kolika je to količina droge i koji je ovo udarac organiziranim kriminalnim skupinama koji smo nanijeli u našem graničnom radu", kazao je Brnad. 

Kokain najviše uzimaju muškarci 

Prema podacima EMCDDA, na razini Europske unije kokain pretežito konzumiraju muškarci, njih 84 posto. Isti podaci pokazuju da se na konzumaciju kokaina mladi prosječno odluče u 23. godini, a da s liječenjem kreću tek deset godina kasnije. 

Isto istraživanje pokazalo je da 27 posto konzumenata kokain unosi svakodnevno, a njih 13 posto gotovo svakodnevno - od četiri do šest puta tjedno. Velik je postotak i onih koji konzumiraju kokain dva do tri puta tjedno - njih 23 posto. 16 posto konzumira kokain jednom tjedno ili rjeđe, a 21 posto u trenutku ispitivanja nije konzumiralo kokain mjesec dana. 

Kokain je bio najčešća tvar koju su prijavile nadzorne bolnice u 2021. godini, a iz EMCDDA kažu da je ta brojka dodatno narasla za 11 posto između 2020. i 2021., sa zamjetnim porastom u Antwerpenu (sa 167 slučajeva u 2020. na 245 slučajeva u 2021.) i Dublinu (sa 78 u 2020. na 137 slučajeva u 2021.). 

Štetnost uporabe kokaina 

Među onima koji konzumiraju drogu uobičajena je kombinirana uporaba kokaina i alkohola. Iz EMCDDA-e su objasnili da se prisutnost tih dviju tvari u tijelu odražava na čovjekov organizam i uništava mu zdravlje.

Naime, konzumacija kokaina i alkohola dovodi do stvaranja kokaetilena u jetri, što povećava mogućnost štetnih učinaka na zdravlje, uključujući agitaciju, psihozu, tahikardiju, hipertenziju, aritmiju, bol u prsima zbog akutnog koronarnog sindroma i moždani udar. Kronična uporaba kokaina povezana je s povećanim rizikom od bolesti koronarnih arterija, kardiomiopatije moždanog udara. 

Ne treba zaboraviti i da kokain izaziva veliku ovisnost te je njegova upotreba povezana s povećanim rizikom od smrti. Kako navode iz EMCDDA-e, nedavni pregled mortaliteta među osobama s redovitom ili problematičnom konzumacijom kokaina otkrio je da su rizici od smrti uslijed samoubojstva, slučajne ozljede, ubojstva i smrtnosti povezane s AIDS-om bili povišeni u usporedbi s vršnjacima po dobi i spolu u općoj populaciji. 

Među 20 europskih zemalja koje su Europskom centru za praćenje droga i ovisnosti o drogama dostavile podatke za obje godine kokain je, uglavnom u prisutnosti opioida, bio uključen u 420 (16.5 posto) smrti od predoziranja u 2021., što je značajan porast u odnosu na 378 ili 13.5 posto smrti povezanih s kokainom u 2020. godini.