Foto: Siniša Sunara / Cropix, HNB

ŠVICARSKI franak preskočio je psihološku granicu od sedam kuna. Prema tečaju HNB-a koji će se primjenjivati od sutra 7,045071 kuna vrijedi jedan švicarski franak. Isto tako, vrijednost eura i franka gotovo se izjednačila, a jutros se za jedan euro moglo dobiti jedan franak i 6 ruppena.

Oko 42 posto stambenih kredita u Hrvatskoj ima valutnu klauzulu vezanu uz švicarski franak dok 47 posto korisnika kredita za kupnju automobila ima - isti problem.

Rohatinski: Rješenje postoji!

"Rješenje ovog problema postoji ako mu pristupimo na racionalni način. A to prije svega znači da ovo što se zbiva ne smijemo gledati isključivo kao socijalni problem, a posebno ne kao politički problem", izjavio je Željko Rohatinski, guverner HNB-a, gostujući u HTV-ovom Dnevniku. No, Rohatinski također ističe da je podizanje kredita ugovorna obveza kod koje su obje strane morale znati u kakav rizik ulaze. "HNB je u mnogo navrata javno upozoravao na takav rizik", kaže Rohatinski.

"Ni dužnicima ni bankama ne odgovara aprecijacija tečaja, jer dužnici dolaze u poziciju da ne mogu otplaćivati kredite i ostaju bez dijela svoje imovine, a banke dolaze u poziciju da ne mogu naplatiti dio kredita, što utječe na njihovo poslovanje. Interes i jednih i drugih je da se nađe rješenje koje neće diskriminirati niti jednu stranu. HNB je spreman uključiti se u nalaženje takvog rješenja i svojim se mjerama uključiti u njegovu primjenu", kaže Rohatinski.

Što će učiniti HNB?

Rješenje koje guverner HNB-a favorizira slično je onom što je predložila Jadranka Kosor: takozvani model "balon kredita". No, Rohatinski smatra da bi se tečaj "švicarca" prema kuni trebao fiksirati na 6,0, a ne na 5,8, kao što je predložila Vlada. "U međuvremenu je došlo i do aprecijacije eura, koju također treba uzeti u obzir", kaže Rohatinski te dodaje kako HNB sa svoje strane može uvesti dvije bitne mjere koje bi omogućile lakše provođenje ovog plana.

"Prva mjera tiče se podjele kredita na dio koji se otplaćuje i dio koji ide u tzv. balon. Taj dio iznad šest kuna mogao bi se tretirati kao nerizičan i ne bi bio opterećen dodatnim troškovima. Druga je mjera koju HNB može poduzeti je smanjenje stope obvezne pričuve banaka, ukoliko bi njihova likvidnost zbog ovog plana došla u pitanje", kaže Rohatinski.

"Imamo problem eura i dolara, franak je samo žrtva"

Komentirajući pokušaj švicarske središnje banke da spriječi daljnji rast franka, Rohatinski ističe da su financijska tržišta jednostavno prevelika da bi jedan pojedinačni akt drastično mogao promijeniti odnose na tim tržištima. "Švicarska banka prodala je franaka u protuvrijednosti od 250 milijardi eura. I nije uspjela. Pojedinačni kapacitet jednostavno nije u stanju spriječiti stihiju kada se ona pojavi. Kao što dio analitičara ističe, mi zapravo nemamo problem švicarskog franka. Mi imamo problem eura i dolara, u kojem je franak na neki način kolateralna žrtva", kaže Rohatinski.

HNB promatra pregovore Vlade i banaka

Jadranka Kosor ranije je od banaka zatražila da ratu kredita u francima obračunava po fiksiranom tečaju od 5,8 kuna. Bankari su o tom prijedlogu jučer razgovarali iza zatvorenih vrata, te se čini da neće popustiti pred premijerkinim ultimatumom.

Kosor je, podsjetimo, bankama zaprijetila i da će, ukoliko ne pristanu na prijedlog Vlade, uvesti novi porez. Iz Hrvatske narodne banke tek je kratko priopćeno da pozorno prate razgovore između Vlade i poslovnih banaka s ciljem ublažavanje posljedica rasta tečaja švicarskog franka. HNB također poručuje da su spremni uključiti se u primjenu rješavanja tog problema, ukoliko dogovor Vlade i banaka rezultira transparentnim modelom.

Švicarska vlada održala izvanrednu sjednicu, kad će franak prestati rasti?

Podsjetimo kako je švicarska vlada održala jučer izvanrednu sjednicu posvećenu obuzdavanju rasta franka, zaključivši kako je nužna "energična intervencija".

U kratkom priopćenju objavljenom nakon sjednice vlada se obvezala posvetiti suzbijanju zarade na tečaju, te je najavila donošenje određenih mjera u tom pogledu, iako nije objavljeno o kojim je mjerama konkretno riječ.

Vlada je kazala kako je ozbiljno shvatila poruku predsjednika švicarske centralne banke Philippa Hildebranda da je situacija alarmantna te da će i Švicarska ekonomija osjetiti negativne posljedice ukoliko franak nastavi jačati. Njegova snaga u odnosu na dolar i euro prije svega predstavlja hendikep za švicarski izvoz i turizam, ali i unutrašnju potrošnju. Švicarski franak je u odnosu na dolar u posljednjih godinu dana ojačao 30 posto.

Švicarska vlada bi o kontroli tečaja franka ponovno trebala razgovarati 17. kolovoza, najavio je ministar ekonomije Johann Schneider-Ammann.

Zbog čega franak raste?

Burzovni analitičari vjeruju da bi franak, koji je ove godine ojačao za čak 15,3 posto, mogao nastaviti rasti unatoč naporima švicarske središnje banke da oslabi nacionalnu valutu. Investitori, naime, ulaganje u švicarski franak (kao i u zlato) doživljavaju kao "sigurnu luku" u vremenu nesigurnosti na svjetskim burzama.

Dok god se kriza na burzama koja je dovela do panične rasprodaje dionica ne smiri, franak će nastaviti rasti, tvrdi novinar Financial Timesa Peter Garnham. Švicarska će teško uspjeti oboriti vrijednost svoje nacionalne valute, uvjereni su burzovni analitičari, s obzirom da interes investitora za franak, kojeg doživljavaju najsigurnijim ulaganjem, ne posustaje.

"Švicarskim bankarima mora biti jasno da plivaju protiv plime", tvrdi Jane Foley iz Rabobanka, koja je uvjerena da švicarska središnja banka u ovakvim uvjetima (kriza u SAD-u i eurozoni) jednostavno nema na raspolaganju dovoljno mehanizama da obuzda rast franka.