ARKTIČKA tundra doživljava dramatičnu transformaciju, uzrokovanu učestalim šumskim požarima koji je pretvaraju u izvor emisije ugljičnog dioksida, nakon tisućljeća u kojima je djelovala kao rezervoar ugljika, priopćila je Američka nacionalna uprava za oceane i atmosferu (Noaa) danas. Kako piše The Guardian, ova drastična promjena detaljno je opisana u izvještaju o Arktiku za 2024. godinu, koji je otkrio da su godišnje temperature zraka na Arktiku ove godine bile druge najtoplije od 1900. godine.

"Naša opažanja sada pokazuju da arktička tundra, koja doživljava zagrijavanje i povećanje broja šumskih požara, sada emitira više ugljika nego što pohranjuje, što će pogoršati utjecaje klimatskih promjena", rekao je Rick Spinrad, administrator Noaa-e.

Izvještaj, koji su vodili znanstvenici s Woodwell Climate Research Centra u Falmouthu, Massachusetts, pokazao je da se Arktik zagrijava brže od globalnog prosjeka već 11. godinu zaredom. Trenutno se zagrijava brže od globalne stope i do četiri puta, pokazali su autori izvještaja.

Dvostruki mač zagrijavanja

Klimatsko zagrijavanje ima dvostruki učinak na Arktik. Dok potiče produktivnost i rast biljaka, što uklanja ugljični dioksid iz atmosfere, također dovodi do povećanja temperatura površinskog zraka koje uzrokuju otapanje vječnog leda. Kada se vječni led otopi, ugljik zarobljen u smrznutom tlu razgrađuju mikrobi i otpuštaju u atmosferu kao ugljični dioksid i metan, dva snažna staklenička plina.

"Potrebno nam je točno, holističko i sveobuhvatno razumijevanje kako će klimatske promjene utjecati na količinu ugljika koju Arktik pohranjuje i koliko ga vraća u atmosferu, kako bismo učinkovito pristupili ovom kriznom problemu", rekla je dr. Sue Natali, znanstvenica iz Woodwell centra koja je sudjelovala u istraživanju. "Ovaj izvještaj predstavlja ključni korak prema kvantificiranju tih emisija na globalnoj razini". zaključila je.