PREMA upravo objavljenim podacima na stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda već u 8 sati ujutro u Dalmaciji su temperature oko 30 stupnjeva, a ponegdje i više.

Dubrovnik, Lastovo, Mljet, Split mjere vrućih 30-ak stupnjeva. Tek koji stupanj niže izmjereno je u sjevernoj Dalmaciji te na Kvarneru i u Istri. Rovinj i Poreč u 8 sati bili su na 29 stupnjeva.

A slične temperature bile su i tijekom noći pa se jako teško moglo rashladiti. Prema DHMZ-u u 5 ujutro je u Dubrovniku isto bilo čak 30 stupnjeva! 25-26 stupnjeva bilo je diljem Dalmacije, Zadar, Split, Šibenik...

A najgore tek slijedi. Dok se čekaju podaci je li ovo bila najtoplija noć, meteorolozi predviđaju da će danas biti najtopliji dan ove godine te da bi mogli pasti ne samo rekordi za kolovoz, nego i apsolutni temperaturni rekordi.

Crveno upozorenje Meteoalarma vrijedi za gotovo cijelu Hrvatsku. Tek Slavonija i brdska područja su pod narančastim upozorenjem. Temperature će ponegdje biti i 40 stupnjeva, a najtoplije bi moglo biti na kninskom području.

Sutra na kopnu i 10 stupnjeva hladnije

Već sutra stiže nam zahlađenje, na moru nekoliko stupnjeva hladnije, ali na kopnu i do 10 stupnjeva hladnije.

Djelomice sunčano uz promjenljivu naoblaku, na kopnu i osjetno svježije očekuje se sutra. Poslijepodne je poneki pljusak s grmljavinom moguć u Istri te u gorju. Većinom sunčano zadržat će se u Dalmaciji. Navečer i prema kraju dana uz jače naoblačenje pljuskovi će biti češći i izraženiji, a proširit će se i na ostatak sjevernog Jadrana te u središnje predjele. Pritom je moguće i grmljavinsko nevrijeme praćeno obilnom kišom. Puhat će umjeren, na udare mjestimice i jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar, a na Jadranu većinom sjeverozapadnjak, uz obalu mjestimice i bura. Najniža jutarnja temperatura od 19 do 24, u gorju malo niža. Najviša dnevna većinom od 30 do 35, a u središnjim i gorskim predjelima od 27 do 30°C.

O toplinskim valovima

Toplinski val je sveprisutan meteorološki fenomen koji rezultira smrtnošću ljudi, poljoprivrednim gubicima i povećanjem brojnih rizika kao što su zdravstveni rizici, šumski požari, a među ostalim mogući su i prestanci opskrbe električnom energijom.

Toplinski valovi su razdoblja neuobičajeno toplog i suhog ili vrućeg i vlažnog vremena koja imaju suptilni početak i prestanak, a traju najmanje dva do tri dana i imaju vidljiv utjecaj na ljudske aktivnosti.

Kolika temperatura predstavlja rizik

Temperatura koja može predstavljati rizik za stanovništvo nije jednaka u svim područjima, već se razlikuje ovisno o klimatskim prilikama u kojima ljudi žive. Slijedom toga, visoka temperatura koja može uzrokovati probleme kod ljudi koji žive, primjerice, u sjevernoj Europi, ne predstavlja rizik kod stanovništva na Mediteranu, gdje je takva temperatura gotovo uobičajena.

Hrvatska, premda razmjerno mala, klimatski je vrlo raznolika: klimatske prilike u gorskim dijelovima Hrvatske razlikuju se od onih u nizinskim dijelovima, a čak i na Jadranu postoje razlike između klimatskih prilika na sjevernom i južnom dijelu. Možemo reći da one nisu jednake čak ni u nizinskim dijelovima Hrvatske. Naime, ljetna temperatura viša je u istočnoj nego u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Kada se proglašava toplinski val

Trenutno u svijetu nema univerzalne definicije toplinskog vala, no mnoge zemlje su usvojile vlastite kriterije za izdavanje upozorenja.

Tako je i DHMZ-u istraživanje povezanosti između temperature zraka i smrtnosti omogućilo određivanje kritične temperature zraka (minimalne i maksimalne) iznad koje se pojavljuje povećana opasnost od smrti za različite dijelove Hrvatske, koja je potencirana u slučajevima kada ekstremna temperatura traje dulje vrijeme.

Radi zaštite građana, uveden je sustav upozoravanja na opasnost od vrućine koje se provodi u razdoblju od 1. svibnja do 15. rujna.

Na temelju prognoze minimalne i maksimalne temperature zraka za danas i sljedeća četiri dana DHMZ objavljuje upozorenja na opasnost od vrućine na sljedeće četiri razine: nema opasnosti, umjerena opasnost (žuto), velika opasnost (narančasto) i vrlo velika opasnost (crveno).

Toplinski val i razdoblja iznadprosječne topline

Treba naglasiti da Svjetska meteorološka organizacija (WMO) definira razliku između toplinskog vala (engl. heat wave) i razdoblja iznadprosječne topline (engl. warm spells).

Toplinski val je razdoblje obilježeno neuobičajeno vrućim vremenom (maksimalna, minimalna i srednja dnevna temperatura) u regiji koja traje najmanje tri uzastopna dana tijekom toplog razdoblja u godini na temelju klimatskih uvjeta na lokalnoj razini (bazirano na podacima pojedine meteorološke postaje), sa zabilježenim toplinskim uvjetima koji premašuju određene pragove.

No, razdoblja iznadprosječne topline se najčešće definiraju na osnovu 90-og ili 95-og percentila dnevne maksimalne temperature i ona se javljaju u bilo koje doba godine, dok se toplinski valovi mogu pojaviti samo u toploj sezoni.

Toplinski val i toplinski udar

Također treba razlikovati toplinski val i toplinski udar. Toplinski val je vremenska pojava, a toplinski udar je posljedica te pojave na zdravlje ljudi.